ZADAR / ŽUPANIJA

NA POPISU I ZADAR… Ugledni turistički portal objavio 16 najboljih lokacija u Hrvatskoj koje treba posjetiti

Objavljeno

10 mjeseci prije

18. veljače 2025.

foto: Saša Čuka

Hrvatska ima više od 5000 kilometara dugu obalu te više od 1200 otoka, zbog čega je posebno privlačna turistima. Uz to, Hrvatska je i prava riznica rimske i venecijanske arhitekture, a bogata je i prekrasnim prirodnim parkovima, planinskim lancima, jezerima i rijekama.

Lonley Planet navodi da postoji tolika raznolikost krajolika i kulturnih atrakcija da jedan posjet Hrvatskoj nije dovoljan da biste ih sve obišli. Ipak, ovaj portal je izdvojio 16 najboljih lokacija koje bi trebalo posjetiti u Hrvatskoj.

1. Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera koji je na popisu UNESCO-a, prizor je koji izaziva strahopoštovanje. Tamo ćete imati jedinstvenu priliku vidjeti tirkizna jezera povezana slapovima u šumovitom srcu kontinentalne Hrvatske. Park se sastoji od 16 međusobno povezanih jezera, od kojih je Kozjak dug 2,35 km najveći.

2. Grad Korčula

Slatki mali primorski gradić Korčula ima skup impozantnih zidina i kula, kao i izvanrednu katedralu, ukrašenu nizom rezbarija. Možete prošetati svakom ulicom u starom gradu koji je posložen u fascinantnom uzorku riblje kosti, za manje od sat vremena.

3. Grad Hvar

Ljeti se u ovom malom primorskom gradu zabave usidre jahte, a gosti često vrijeme provode u koktel barovima na plaži. Možete se popeti do Fortice, srednjovjekovnog dvorca koji se uzdiže na brdu iznad grada. Da biste pronašli mjesto za kupanje, pratite šetnicu uz obalu gdje možete pronaći neku malenu, sjenovitu uvalu ili pak možete unajmiti taxi brod do obližnjih Paklenih otoka.

4. Mljet

Otok je prekriven gustom borovom šumom i prava je otočna idila. Legenda kaže da je Odisej ovdje bio zatvoren sedam godina i lako je razumjeti zašto mu je trebalo toliko vremena da napusti Mljet. Cijeli zapadni dio Mljeta je nacionalni park, gdje ćete pronaći dva veličanstvena jezera kobaltne boje, otočki samostan i nevjerojatno lijepu malu luku Pomena. Nemojte zanemariti istočni Mljet koji je dom mirnim malim uvalama i nevjerojatnim plažama.

5. Istra

Istra oduševljava svojim valovitim brežuljcima, šarmantnim gradićima na brežuljcima i brojnim mjestima uz more. Nezaobilazan je posjet prekrasnom Rovinju, gradu pastelnih pročelja i popločanih uličica s umjetničkim galerijama. Vrijedi posjetiti i Motovun, slikoviti gradić a brežuljku koji se uzdiže iz šumovite doline. Na najjužnijem dijelu Istre nalazi se rt Kamenjak, prirodni rezervat omeđen nizom šljunčanih uvala i osamljenih stjenovitih plaža.

6. Otok Vis

Jedan od najudaljenijih hrvatskih otoka, Vis je bio najpoznatiji kao mjesto bivše jugoslavenske vojne baze. Viška luka, Kut i Komiža glavna su mjesta na otoku, sastavljena od lijepih kamenih kuća i šetnica uz more. Skrivene uvale i stjenovite uvale njezine južne obale najbolje je istražiti brodom, posebice uvalu Stiniva koja izgleda kao s razglednice.

7. Split

Splitska Dioklecijanova palača okrenuta prema moru iznenađujući je labirint ulica i uličica. Svakako odvojite vrijeme i za šetnju šumovitim stazama brda Marjan do vidikovca s kojeg imate pogled na grad i more.

8. Park prirode Kopački Rit

Park prirode Kopački rit smješten je na ravnici rijeka Dunava i Drave i jedna je od najvećih močvara u Europi. Zagriženi promatrači ptica mogu se pridružiti izletu brodom kako bi uočili orlove, crne rode, ljubičaste čaplje, žličarke, divlje guske ili neku drugu od gotovo 300 vrsta ptica.

9. Šibenik

Smješten u zaljevu povezanom s Jadranskim morem, šarmantni grad Šibenik često nije na radaru posjetitelja. No, tamo ćete pronaći čak dvije UNESCO-ve lokacije: katedralu svetog Jakova iz 15. stoljeća poznata je i po ikonografskim inovacijama, među kojima posebno mjesto zauzima friz od 74 skulpture glava, i tvrđavu svetog Nikole, morsku utvrdu izgrađenu u doba Venecije koja je šetnicom povezana s kopnom.

10. Zagorje

U Zagorju ćete pronaći srednjovjekovne dvorce koji izgledaju kao s razglednica. Svakako se izdvaja dvorac Trakošćan, a posjet njemu kao da vas vraća u 1334. godinu, a dalje prema zapadu, dvorac Veliki Tabor na vrhu brda nudi putovanje u 16. stoljeće.

11. Dubrovnik

Utvrđeni grad Dubrovnik s razlogom je jedno od najpopularnijih odredišta u Hrvatskoj. Unutar masivnih gradskih zidina nalazi se više od desetak crkava, srednjovjekovnih samostana, elegantnih trgova od vapnenca i stoljetnih stambenih četvrti.

12. Otok Brač

U blizini mjesta Bol na južnoj obali Brača nalazi se Zlatni rat koji je najfotografiranija plaža u Hrvatskoj. Osim zadivljujuće obale, plaža je poznata i zbog plavo-zelene vode koje zapljuskuju niz finih kamenčića.

13. Zadar

Smješten na poluotoku, stari grad Zadra prepun je rimskih ruševina, bizantskih crkava i romaničkih katedrala. Datiraju iz venecijanskog doba, njegove obrambene zidine priznaje UNESCO i pretvorene su u šetnicu s drvoredom koja prati obalu. Morske orgulje su nezaobilazna atrakcija u gradu, a u pitanju su neobične instalacije od 35 cijevi skrivenih ispod kamenih stepenica koje koriste vjetar za stvaranje glazbe.

14. Cres

Grad Cres je prometna luka s pročeljima pastelnih boja, dok je mirno ribarsko mjesto Valun okruženo besprijekornim šljunčanim plažama. Pješačka staza odavde vodi prema Lubenicama, zaseoku kamenih kuća smještenih na rubu litice visoke 378 m okrenute prema moru.

15. Nacionalni park Krka

Zvijezda predstave u ovom nacionalnom parku je rijeka Krka koja protječe kroz kanjone, širi se u jezera i zapljuskuje brojne slapove. Prošećite šetalištima pokraj moćnih slapova i divite se mnoštvu riba koje jure kroz smaragdne vode. Tu možete pronaći i ruševine rimskog vojnog logora i amfiteatra, povijesne vodenice i dva fascinantna samostana – jedan na otoku, a drugi izgrađen nad drevnim katakombama.

16. Zagreb

Zagreb je stvoren za šetnju. Prošećite Strossmayerovim šetalištem s drvoredom, koje vijuga duž srednjovjekovnih obrambenih zidina grada do Gornjeg grada s panoramskim pogledom na crvene krovove i crkvene tornjeve Donjeg grada. Nakon toga, svratite do otvorene tržnice Dolac, gdje ćete pronaći raznovrsne svježe proizvode. Nakon toga se možete uputiti na kavu na Cvjetni trg kako biste doživjeli kulturu zagrebačkih kafića.

Povezane teme :Featured turizam

Up Next

TEŠKA PROMETNA U BILJANIMA / U bolnici preminula 31-godišnjakinja

Ne propustite

Zadar domaćin konferencije o jačanju socijalnog dijaloga

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadrani za Zadrane: U Providurovoj Božićni koncerti Gradske glazbe i HPGD Zoranić

Objavljeno

1 sat prije

15. prosinca 2025.

Z NET

U srijedu, 17. 12. s početkom u 20 sati, u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, Gradska glazba Zadar priređuje redovni božićni koncert. Očekuje vas večer nježnih tonova i ritmova koji griju dušu, uz posebne glazbene goste: Boi Band, Helena Hunčaga i Tajna Zorica, Duje Stanišić i Mateja Miočić Myousiq. Zajedno ćemo vas povesti na glazbeno putovanje koje spaja snagu harmonije, toplinu božićnog duha i profinjeni jazz u najljepšem blagdanskom izdanju!

Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo Zoranić i njihova dirigentica Branka Višić Karavida uz posebne glazbene goste, Tamburaški orkestar KUD-a Branimir iz Nina pod ravnanjem dirigenta Josipa Bakića, i ove godine tradicionalno najavljuju nadolazeće blagdane najljepšim božićnim pjesmama.

Ulaz na oba koncerta je slobodan!

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MATICA HRVATSKA / Predavanje dr. sc. Stipe Botice, prof. emeritusa: “Don Mihovil Pavlinović”

Objavljeno

2 sata prije

15. prosinca 2025.

Z NET

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje dr. sc. Stipe Botice, prof. emeritusa: “Don Mihovil Pavlinović”.
Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u utorak 16. prosinca, s početkom u 18:00.

Mihovil Pavlinović hrvatski je političar i književnik (Podgora, 28. I. 1831 – Podgora, 18. V. 1887). Jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatskog narodnog preporoda i Narodne stranke u Dalmaciji. Pohađao je bogosloviju u Zadru i franjevačku bogosloviju u Makarskoj, koju je završio 1854. Iste je godine bio zaređen pa je započeo služiti kao župnik u Drašnicama kraj Makarske, a od 1855. do 1870., kada se posvetio isključivo političkom i književnom radu, bio je župnik u Podgori. Kao zastupnik u Dalmatinskom saboru (1861), u doba prevage Autonomaške stranke u Dalmaciji, održao je prvi govor na hrvatskom jeziku. God. 1862. bio je jedan od pokretača i glavni suradnika glasila Narodne stranke Il Nazionale, periodico politico e letterario (s prilogom Narodni list), u kojem je objavljivao članke namijenjene najširim slojevima dalmatinskog puka radi buđenja njegove nacionalne svijesti. God. 1865. bio je izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru, a od 1873. bio je zastupnik u Carevinskome vijeću. Njegova dugogodišnja borba za položaj hrvatskog jezika rezultirala je prihvaćanjem njegova prijedloga da se hrvatski jezik uvede kao službeni u sve dalmatinske državne urede (1883).

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru

Objavljeno

24 sata prije

14. prosinca 2025.

Z NET

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.

Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.

Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.

– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.

Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.

– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.

Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.

– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.

Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.

– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.

U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.

U 14 sati promovirani su: Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.