ZADAR / ŽUPANIJA
NA POPISU I ZADAR… Ugledni turistički portal objavio 16 najboljih lokacija u Hrvatskoj koje treba posjetiti
Hrvatska ima više od 5000 kilometara dugu obalu te više od 1200 otoka, zbog čega je posebno privlačna turistima. Uz to, Hrvatska je i prava riznica rimske i venecijanske arhitekture, a bogata je i prekrasnim prirodnim parkovima, planinskim lancima, jezerima i rijekama.
Lonley Planet navodi da postoji tolika raznolikost krajolika i kulturnih atrakcija da jedan posjet Hrvatskoj nije dovoljan da biste ih sve obišli. Ipak, ovaj portal je izdvojio 16 najboljih lokacija koje bi trebalo posjetiti u Hrvatskoj.
1. Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera koji je na popisu UNESCO-a, prizor je koji izaziva strahopoštovanje. Tamo ćete imati jedinstvenu priliku vidjeti tirkizna jezera povezana slapovima u šumovitom srcu kontinentalne Hrvatske. Park se sastoji od 16 međusobno povezanih jezera, od kojih je Kozjak dug 2,35 km najveći.
2. Grad Korčula
Slatki mali primorski gradić Korčula ima skup impozantnih zidina i kula, kao i izvanrednu katedralu, ukrašenu nizom rezbarija. Možete prošetati svakom ulicom u starom gradu koji je posložen u fascinantnom uzorku riblje kosti, za manje od sat vremena.
3. Grad Hvar
Ljeti se u ovom malom primorskom gradu zabave usidre jahte, a gosti često vrijeme provode u koktel barovima na plaži. Možete se popeti do Fortice, srednjovjekovnog dvorca koji se uzdiže na brdu iznad grada. Da biste pronašli mjesto za kupanje, pratite šetnicu uz obalu gdje možete pronaći neku malenu, sjenovitu uvalu ili pak možete unajmiti taxi brod do obližnjih Paklenih otoka.
4. Mljet
Otok je prekriven gustom borovom šumom i prava je otočna idila. Legenda kaže da je Odisej ovdje bio zatvoren sedam godina i lako je razumjeti zašto mu je trebalo toliko vremena da napusti Mljet. Cijeli zapadni dio Mljeta je nacionalni park, gdje ćete pronaći dva veličanstvena jezera kobaltne boje, otočki samostan i nevjerojatno lijepu malu luku Pomena. Nemojte zanemariti istočni Mljet koji je dom mirnim malim uvalama i nevjerojatnim plažama.
5. Istra
Istra oduševljava svojim valovitim brežuljcima, šarmantnim gradićima na brežuljcima i brojnim mjestima uz more. Nezaobilazan je posjet prekrasnom Rovinju, gradu pastelnih pročelja i popločanih uličica s umjetničkim galerijama. Vrijedi posjetiti i Motovun, slikoviti gradić a brežuljku koji se uzdiže iz šumovite doline. Na najjužnijem dijelu Istre nalazi se rt Kamenjak, prirodni rezervat omeđen nizom šljunčanih uvala i osamljenih stjenovitih plaža.
6. Otok Vis
Jedan od najudaljenijih hrvatskih otoka, Vis je bio najpoznatiji kao mjesto bivše jugoslavenske vojne baze. Viška luka, Kut i Komiža glavna su mjesta na otoku, sastavljena od lijepih kamenih kuća i šetnica uz more. Skrivene uvale i stjenovite uvale njezine južne obale najbolje je istražiti brodom, posebice uvalu Stiniva koja izgleda kao s razglednice.
7. Split
Splitska Dioklecijanova palača okrenuta prema moru iznenađujući je labirint ulica i uličica. Svakako odvojite vrijeme i za šetnju šumovitim stazama brda Marjan do vidikovca s kojeg imate pogled na grad i more.
8. Park prirode Kopački Rit
Park prirode Kopački rit smješten je na ravnici rijeka Dunava i Drave i jedna je od najvećih močvara u Europi. Zagriženi promatrači ptica mogu se pridružiti izletu brodom kako bi uočili orlove, crne rode, ljubičaste čaplje, žličarke, divlje guske ili neku drugu od gotovo 300 vrsta ptica.
9. Šibenik
Smješten u zaljevu povezanom s Jadranskim morem, šarmantni grad Šibenik često nije na radaru posjetitelja. No, tamo ćete pronaći čak dvije UNESCO-ve lokacije: katedralu svetog Jakova iz 15. stoljeća poznata je i po ikonografskim inovacijama, među kojima posebno mjesto zauzima friz od 74 skulpture glava, i tvrđavu svetog Nikole, morsku utvrdu izgrađenu u doba Venecije koja je šetnicom povezana s kopnom.
10. Zagorje
U Zagorju ćete pronaći srednjovjekovne dvorce koji izgledaju kao s razglednica. Svakako se izdvaja dvorac Trakošćan, a posjet njemu kao da vas vraća u 1334. godinu, a dalje prema zapadu, dvorac Veliki Tabor na vrhu brda nudi putovanje u 16. stoljeće.
11. Dubrovnik
Utvrđeni grad Dubrovnik s razlogom je jedno od najpopularnijih odredišta u Hrvatskoj. Unutar masivnih gradskih zidina nalazi se više od desetak crkava, srednjovjekovnih samostana, elegantnih trgova od vapnenca i stoljetnih stambenih četvrti.
12. Otok Brač
U blizini mjesta Bol na južnoj obali Brača nalazi se Zlatni rat koji je najfotografiranija plaža u Hrvatskoj. Osim zadivljujuće obale, plaža je poznata i zbog plavo-zelene vode koje zapljuskuju niz finih kamenčića.
13. Zadar
Smješten na poluotoku, stari grad Zadra prepun je rimskih ruševina, bizantskih crkava i romaničkih katedrala. Datiraju iz venecijanskog doba, njegove obrambene zidine priznaje UNESCO i pretvorene su u šetnicu s drvoredom koja prati obalu. Morske orgulje su nezaobilazna atrakcija u gradu, a u pitanju su neobične instalacije od 35 cijevi skrivenih ispod kamenih stepenica koje koriste vjetar za stvaranje glazbe.
14. Cres
Grad Cres je prometna luka s pročeljima pastelnih boja, dok je mirno ribarsko mjesto Valun okruženo besprijekornim šljunčanim plažama. Pješačka staza odavde vodi prema Lubenicama, zaseoku kamenih kuća smještenih na rubu litice visoke 378 m okrenute prema moru.
15. Nacionalni park Krka
Zvijezda predstave u ovom nacionalnom parku je rijeka Krka koja protječe kroz kanjone, širi se u jezera i zapljuskuje brojne slapove. Prošećite šetalištima pokraj moćnih slapova i divite se mnoštvu riba koje jure kroz smaragdne vode. Tu možete pronaći i ruševine rimskog vojnog logora i amfiteatra, povijesne vodenice i dva fascinantna samostana – jedan na otoku, a drugi izgrađen nad drevnim katakombama.
16. Zagreb
Zagreb je stvoren za šetnju. Prošećite Strossmayerovim šetalištem s drvoredom, koje vijuga duž srednjovjekovnih obrambenih zidina grada do Gornjeg grada s panoramskim pogledom na crvene krovove i crkvene tornjeve Donjeg grada. Nakon toga, svratite do otvorene tržnice Dolac, gdje ćete pronaći raznovrsne svježe proizvode. Nakon toga se možete uputiti na kavu na Cvjetni trg kako biste doživjeli kulturu zagrebačkih kafića.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






