Hrvatska
Gdje je bojkot prošlog petka bio najjači, a gdje se najviše ispuhao? Provjerite stanje u svom gradu…
Generalni bojkot trgovina u Hrvatskoj nastavlja se i danas, treći petak zaredom. Dok se čekaju podaci na razini države, objavljena je analiza podataka Porezne uprave o fiskaliziranim računima u maloprodaji (osim trgovine motornih vozila i motocikla) i rezultati prošlotjednog bojkota po gradovima, općinama i županijama.
Portal gradonačelnik.hr navodi da je drugi petak bojkota – 31. siječnja, bio slabiji od onog prvog kad se promet u trgovinama na malo gotovo prepolovio. U odnosu na prvi veliki bojkotni petak 24. siječnja, promet je prošli petak povećan za 19% (7,8 milijuna eura), no usporedimo li ga sa petkom prije bojkota, 17. siječnja, minus u blagajnama trgovačkih lanaca i dalje je priličan – 36% (27 milijuna eura).
Za razliku od prvog petka kad su trgovine najjače bojkotirale redom slavonske županije i kada je promet za preko 50% smanjen u čak sedam županija, prošli petak slika se prilično promijenila.
Najveći pad prometa u odnosu na predbojkotni 17. siječnja zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-43,60%) i Koprivničko-križevačkoj županiji (-43,51%). Slijede Osječko-baranjska županija (-42,70%), Splitsko-dalmatinska-županija (-41,99%) te Varaždinska županija (-41,85%). Pad prometa veći od 40% bilježe još Međimurska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
Gdje je bojkot najviše oslabio?
Usporedi li se ostvareni promet 31. siječnja i 24. siječnja, vidljivo je da je bojkot najviše oslabio tamo gdje je u startu bio najjači – u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo je prošli petak fiskalizirani iznos bio 34,78% veći nego tjedan dana ranije.
I dok je prvi bojkot trgovcima donio preko 50% manje prometa u čak 56 gradova, prošli petak minus veći od 50% zabilježen je u tek sedam hrvatskih gradova. Najdosljednije i najžešće bojkota su se, tako, držali građani Komiže koji su u trgovinama ostavili 58,61% manje novca nego 17. siječnja, gotovo jednako kao i prvog petka bojkota kad su po snazi bojkota bili na drugom mjestu. Drugi najjači bojkot prošli petak demonstrirali su građani Valpova, ‘pobjednici’ prvog bojkota.
No, za razliku od 24. siječnja kad su u trgovinama ostavili čak 66,93 posto novca manje nego 17. siječnja, iznos fiskaliziranih računa u na području Valpova u prošli petak je u odnosu na 17. siječnja smanjen za 58,23%. Po snazi bojkota u prošli petak slijede Zagorci – Klanjec (-54,83%), Zabok (-54,57%) i Donja Stubica (-51,55%). U top 10 najžešćih po bojkotu i među jedine gradove čiji su građani prepolovili kupovinu prošli petak plasirali su se Stari Grad sa Hvara (-51,16%) i Sinj (-50,05%) te ponovo Čakovec (-49,26%), Zaprešić (-48,84%) i Ivanec (-48,61%), koji su i prvi petak bojkota bili među najžešćim prosvjednicima protiv divljanja cijena u Hrvatskoj.
Pad prometa veći od 48% u prošli petak dogodio se još samo u Vinkovcima i Prelogu, minus veći od 47% ostvaren je u Našicama, Koprivnici, Županji i Labinu, preko 46% manje novca u trgovinama ostavili su građani Ivanić-Grada, Požege i Supetra, minus od oko 45% bilježe trgovine u Delnicama, Otoku, Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški i Đakovu, a iznad 40% manje ostvarenog prometa su još Slatina, Vukovar, Trogir, Sisak, Crikvenica, Pakrac, Bjelovar, Đurđevac, Dugo Selo, Solin, Omiš, Slavonski Brod, Belišće, Varaždin, Split, Čazma, Karlovac, Osijek, Pula, Ludbreg, Kutina, Beli Manastir, Rijeka, Križevci, Zlatar, Daruvar, Šibenik, Virovitica, Petrinja i Samobor.

Gledamo li apsolutne brojke i iznose računa, najveći minus – 5,3 milijuna eura manje nego 17. siječnja zabilježili su naravno trgovci u Zagrebu, drugi je Split sa -1,6 milijuna eura minusa, treća Rijeka sa minusom od milijun eura. U Osijeku se u blagajne slilo 978.331 eura manje nego 17. siječnja, a u Zadru minus iznosi 823.345 eura.
Usporede li se, pak, prošlotjedne brojke s onima od 24.siječnja, minus bilježi tek pet gradova – Vis, Ilok, Kastav, Grubišno Polje i Bakar. S druge strane, bojkot se prošli petak najviše ispuhao u Svetoj Nedelji u kojoj je ostvareno čak 84,36% više prometa u odnosu na 24. siječnja.

I na kraju, općine. Za razliku od bojkota 24. siječnja kad su trgovine u preko 50 općina zabilježile minuse od preko 50%, prošli petak to se dogodilo u samo dvije općine – Vela Luci na Korčuli u kojoj je zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa od 55,02% te Čačincima u Virovitičko-podravskoj županiji u kojima je promet pao za 55,02%.
U top 10 općina čiji su stanovnici najjače bojkotirali trgovine prošli petak u odnosu na petak 17.siječnja su još istarska Sveta Nedjelja, Blato na Korčuli, Gornji Kneginac u Varaždinskoj županiji, Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kotoriba u Međimurskoj županiji, Orebić na Pelješcu, Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji te Župa Dubrovačka.
U odnosu na petak 24. siječnja, prošli petak bojkot je najjači bio u međimurskim općinama Pribislavci i Goričan u kojima je zabilježen pad prometa od preko 9%. Od 158 općina za koje Porezna uprava ima podatke, bojkot se, pak, najviše ispuhao u općini Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji, a čiji su mještani u trgovinama ostavili 80,85% više novca nego u petak 24.siječnja, navodi portal gradonačelnik.hr.
Hrvatska
Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.







