Hrvatska
Gdje je bojkot prošlog petka bio najjači, a gdje se najviše ispuhao? Provjerite stanje u svom gradu…
Generalni bojkot trgovina u Hrvatskoj nastavlja se i danas, treći petak zaredom. Dok se čekaju podaci na razini države, objavljena je analiza podataka Porezne uprave o fiskaliziranim računima u maloprodaji (osim trgovine motornih vozila i motocikla) i rezultati prošlotjednog bojkota po gradovima, općinama i županijama.
Portal gradonačelnik.hr navodi da je drugi petak bojkota – 31. siječnja, bio slabiji od onog prvog kad se promet u trgovinama na malo gotovo prepolovio. U odnosu na prvi veliki bojkotni petak 24. siječnja, promet je prošli petak povećan za 19% (7,8 milijuna eura), no usporedimo li ga sa petkom prije bojkota, 17. siječnja, minus u blagajnama trgovačkih lanaca i dalje je priličan – 36% (27 milijuna eura).
Za razliku od prvog petka kad su trgovine najjače bojkotirale redom slavonske županije i kada je promet za preko 50% smanjen u čak sedam županija, prošli petak slika se prilično promijenila.
Najveći pad prometa u odnosu na predbojkotni 17. siječnja zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-43,60%) i Koprivničko-križevačkoj županiji (-43,51%). Slijede Osječko-baranjska županija (-42,70%), Splitsko-dalmatinska-županija (-41,99%) te Varaždinska županija (-41,85%). Pad prometa veći od 40% bilježe još Međimurska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
Gdje je bojkot najviše oslabio?
Usporedi li se ostvareni promet 31. siječnja i 24. siječnja, vidljivo je da je bojkot najviše oslabio tamo gdje je u startu bio najjači – u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo je prošli petak fiskalizirani iznos bio 34,78% veći nego tjedan dana ranije.
I dok je prvi bojkot trgovcima donio preko 50% manje prometa u čak 56 gradova, prošli petak minus veći od 50% zabilježen je u tek sedam hrvatskih gradova. Najdosljednije i najžešće bojkota su se, tako, držali građani Komiže koji su u trgovinama ostavili 58,61% manje novca nego 17. siječnja, gotovo jednako kao i prvog petka bojkota kad su po snazi bojkota bili na drugom mjestu. Drugi najjači bojkot prošli petak demonstrirali su građani Valpova, ‘pobjednici’ prvog bojkota.
No, za razliku od 24. siječnja kad su u trgovinama ostavili čak 66,93 posto novca manje nego 17. siječnja, iznos fiskaliziranih računa u na području Valpova u prošli petak je u odnosu na 17. siječnja smanjen za 58,23%. Po snazi bojkota u prošli petak slijede Zagorci – Klanjec (-54,83%), Zabok (-54,57%) i Donja Stubica (-51,55%). U top 10 najžešćih po bojkotu i među jedine gradove čiji su građani prepolovili kupovinu prošli petak plasirali su se Stari Grad sa Hvara (-51,16%) i Sinj (-50,05%) te ponovo Čakovec (-49,26%), Zaprešić (-48,84%) i Ivanec (-48,61%), koji su i prvi petak bojkota bili među najžešćim prosvjednicima protiv divljanja cijena u Hrvatskoj.
Pad prometa veći od 48% u prošli petak dogodio se još samo u Vinkovcima i Prelogu, minus veći od 47% ostvaren je u Našicama, Koprivnici, Županji i Labinu, preko 46% manje novca u trgovinama ostavili su građani Ivanić-Grada, Požege i Supetra, minus od oko 45% bilježe trgovine u Delnicama, Otoku, Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški i Đakovu, a iznad 40% manje ostvarenog prometa su još Slatina, Vukovar, Trogir, Sisak, Crikvenica, Pakrac, Bjelovar, Đurđevac, Dugo Selo, Solin, Omiš, Slavonski Brod, Belišće, Varaždin, Split, Čazma, Karlovac, Osijek, Pula, Ludbreg, Kutina, Beli Manastir, Rijeka, Križevci, Zlatar, Daruvar, Šibenik, Virovitica, Petrinja i Samobor.

Gledamo li apsolutne brojke i iznose računa, najveći minus – 5,3 milijuna eura manje nego 17. siječnja zabilježili su naravno trgovci u Zagrebu, drugi je Split sa -1,6 milijuna eura minusa, treća Rijeka sa minusom od milijun eura. U Osijeku se u blagajne slilo 978.331 eura manje nego 17. siječnja, a u Zadru minus iznosi 823.345 eura.
Usporede li se, pak, prošlotjedne brojke s onima od 24.siječnja, minus bilježi tek pet gradova – Vis, Ilok, Kastav, Grubišno Polje i Bakar. S druge strane, bojkot se prošli petak najviše ispuhao u Svetoj Nedelji u kojoj je ostvareno čak 84,36% više prometa u odnosu na 24. siječnja.

I na kraju, općine. Za razliku od bojkota 24. siječnja kad su trgovine u preko 50 općina zabilježile minuse od preko 50%, prošli petak to se dogodilo u samo dvije općine – Vela Luci na Korčuli u kojoj je zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa od 55,02% te Čačincima u Virovitičko-podravskoj županiji u kojima je promet pao za 55,02%.
U top 10 općina čiji su stanovnici najjače bojkotirali trgovine prošli petak u odnosu na petak 17.siječnja su još istarska Sveta Nedjelja, Blato na Korčuli, Gornji Kneginac u Varaždinskoj županiji, Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kotoriba u Međimurskoj županiji, Orebić na Pelješcu, Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji te Župa Dubrovačka.
U odnosu na petak 24. siječnja, prošli petak bojkot je najjači bio u međimurskim općinama Pribislavci i Goričan u kojima je zabilježen pad prometa od preko 9%. Od 158 općina za koje Porezna uprava ima podatke, bojkot se, pak, najviše ispuhao u općini Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji, a čiji su mještani u trgovinama ostavili 80,85% više novca nego u petak 24.siječnja, navodi portal gradonačelnik.hr.
Hrvatska
MERCEDES, AUDI, BMW… / Prodaju se vozila u državnom vlasništvu – provjerite što se prodaje i po kojoj cijeni
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za kupnju 51 vozila u vlasništvu Republike Hrvatske. Detaljan popis vozila, početne cijene, troškovi procjene i iznosi jamčevine dostupni su u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva. Ponude se zaprimaju do 6. ožujka 2025. godine do 10:00 sati.
Najjeftinije vozilo koje se nudi jest Honda Civic 1.4 LS s početnom cijeno od 151,71 EUR, dok je najskuplje vozilo Mercedes S 500 Coupe s početnom cijenom od 47.000,00 EUR.
Na natječaju su dostupna i vozila drugih marki s početnim cijenama u rasponu od 155,35 EUR (Opel Astra 1.4 Club) do 22.500,00 EUR (Mercedes SL 280), uključujući vozila registrirana u Republici Hrvatskoj, na području EU-a i izvan EU-a.
Ponuda vozila uključuje dva motocikla – Kawasaki Ninja ZX-7R 750 (1.507,06 EUR) i Triumph Tiger 800 XCA (8.500,00 EUR) te nekoliko kombi vozila – Fiat Ducato 2.3 JTD Panorama (1.671,98 EUR), Ford Transit FT350L 2.2 TDCi (247,65 EUR), Peugeot Boxer 335 L3H2 2.2 HDi (2.050,29 EUR), Mercedes Vito ( 215,15 EUR – 239,20 EUR). Popis svih vozila dostupan je OVDJE.
Podnošenje ponuda i pregled vozila
Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 6. ožujka 2026. godine do 10:00 sati. Ponuda i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pokretninu pojedinačno u zatvorenoj omotnici.
Na prednjoj strani i poleđini omotnice obvezno je navesti redni broj pokretnine iz oglasa uz upozorenje „Ponuda za kupnju pokretnina – ne otvarati“.
Ponuda i cjelokupna dokumentacija moraju biti numerirane (npr. 1/3, 2/3, 3/3) i uvezane u cjelinu, na način da su prošivene i spojene vrpcom te jamstvenikom, tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova i dijelova ponude. Ponude koje nisu numerirane i uvezane na ispravan način neće se razmatrati.
Vozila se mogu pogledati 16. veljače 2026. godine na dvije lokacije u Zagrebu, u dva vremenska termina. Detalji su dostupni u tekstu javnog poziva.
Javno otvaranje ponuda održat će se u prostoru garaže Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Novska ulica bb, 6. ožujka 2026. godine u 11:30 sati. Na javnom otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, od njih ovlaštene osobe i javnost.
Vozila se prodaju u zatečenom stanju „VIĐENO – KUPLJENO“.
Sve dodatne informacije vezane uz javni natječaj dostupne su putem e-pošte prodaja.pokretnina@mpgi.hr ili telefona 099/160-9936, 099/160-9923.
Kompletan natječaj, obrazac ponude te opisi vozila s cijenama i pripadajućim fotografijama nalaze se OVDJE.
Hrvatska
MALI VODIČ / Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti
Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025., a Porezna uprava prijave će zaprimati najkasnije do 2. ožujka.
Za fizičke osobe koje su u protekloj godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, što znači da većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru ne treba podnositi poreznu prijavu. Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva također nisu dužni podnijeti poreznu prijavu ako su podatke o tom dohotku i plaćenom porezu prijavili putem propisanih obrazaca (JOPPD i INO-DOH), piše Glas Istre.
Isplata povrata počinje u svibnju
Prema dosadašnjoj praksi, isplata povrata poreza za prošlu godinu započet će u svibnju, a povrati će se isplaćivati postupno, prema redoslijedu donošenja rješenja, svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju propisane uvjete. Prošle je godine pravo na povrat poreza ostvarilo 843.797 poreznih obveznika kojima je ukupno isplaćeno više od 405,5 milijuna eura preplaćenog poreza, a prosječan iznos povrata bio je oko 400 eura.
Tko ima pravo na povrat poreza?
U Poreznoj upravi podsjećaju da pravo na povrat poreza imaju zaposleni i umirovljenici kojima su tijekom godine porezi obračunavani bez primjene svih zakonom propisanih poreznih olakšica, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su tijekom godine imali promjene u visini svojih primitaka. Pravo na povrat poreza imaju i roditelji te uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji, osobe s invaliditetom koje nisu u potpunosti iskoristile osobni odbitak tijekom godine, kao i hrvatski državljani povratnici u Republiku Hrvatsku koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Ako građani žele ostvariti porezne olakšice za koje Porezna uprava nema potrebne podatke, primjerice za uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na Obrascu PK ili za donacije kojima se povećava osobni odbitak, obvezni su predati Obrazac ZPP-DOH, najkasnije do 2. ožujka.
Prava se mogu ostvariti na uzdržavane članove uže obitelji ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Pogodnosti za mlade
Najveće povrate poreza ostvarit će mladi do navršene 25. godine života koji imaju pravo na povrat 100 posto uplaćenog poreza na dohodak ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, dok osobe u dobi od 26 do 30 godina mogu ostvariti povrat 50 posto plaćenog poreza. Primjerice, osoba stara 29 godina s prosječnom plaćom od 1.400 eura može ostvariti povrat poreza u iznosu od oko 1.500 eura, što znači da mlađi od 25 godina mogu ostvariti povrat poreza u iznosu do čak 3.000 eura. No, prosječan povrat poreza mlađima od 25 godina lani je iznosio oko 900 eura, a osobama između 26 i 30 godina starosti posječan povrat iznosio je oko 770 eura.
Osobe starije od 30 godina nemaju dobnu olakšicu, ali mogu dobiti povrat ako su preplatili porez, nisu koristili sve olakšice ili su mijenjali poslodavca. U tim slučajevima povrat poreza najčešće se kreće od 100 do 1.000 eura.
Na internetskim stranicama Porezne uprave nalazi se kalkulator za izračun povrata poreza koji omogućava okvirni izračun iznosa povrata, no iznos je informativan jer konačni obračun utvrđuje Porezna uprava.
Dužnici nemaju pravo povrata poreza
Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje, te onim poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima dohotka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj će biti navedeno da se nad isplatiteljem dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja.
Hrvatska
PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva.
Anticiklona nad Skandinavijom i Sibirom sporo se premješta prema istoku pred dubokim ciklonalnim vrtlogom koji donosi topliju vlažnu zračnu masu s Atlantika nad Europsko kopno. Ciklona nad istočnim Sredozemljem popunjava se i premješta prema Crnom moru, a na njezinoj stražnjoj strani vlažan morski zrak podržava oblačno oborinsko vrijeme nad istočnim i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka.
Prodor atlantskog vlažnog toplijeg zraka počeo se osjećati nad zapadnom Europom, a veća količina vlažnog zraka zaobilazi Alpe sa zapadne strane i prodire nad Genovski zaljev. Genovska ciklona će se produbiti i ojačati te sustav njezine cirkulacije već djeluje na vrijeme u Jadranskom bazenu. Prizemno jezero hladnog zraka koje je ispunilo Panonsku nizinu i zadržalo se na Dinaridima uzrokujući buru postupno se povlači prema istoku pred toplim vlažnim zrakom koje na svojoj prednjoj strani donosi Genovska ciklona.
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva. Poslijepodne u Sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i Slavoniji djelomično ukidanje naoblake uz kraća sunčana razdoblja. Na većem dijelu Jadrana pretežno sunčano, uz povećanu naoblaku na krajnjem jugu Dalmacije. Poslijepodne i navečer sa jugozapada postupan porast naoblake uz umjereno jugo i jugoistočnjak. Jugo tijekom noći na utorak u pojačanju. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 3 do 6, na Jadranu i uz Jadran od 9 do 13 °C.
Sutra u utorak vrijeme po jugu, promjenljivo do pretežno oblačno. Uz zatopljenje padati će kiša koja na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne i navečer može biti obilnija.
Puhat će umjeren do jak jugoistočnjak, u gorju te na Jadranu mjestimice i olujne jačine.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti u planinskim krajevima oko -2, u ravničarskim predjelima oko 3, na Jadranu i uz priobalju od 3 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti do 12, a na Jadranu uz jako jugo 12 do 16 °C. Jugo i visoki valovi uz pad tlaka zraka i visoku plimu mjestimice mogu uzrokovati plavljenje obala.
Do kraja tjedna vrijeme će biti iznad prosječno toplo uz povremenu kišu. Veće količine oborina na srednjem i južnom Jadranu gdje će od srijede biti i lokalnih grmljavinskih pljuskova.
Povratak zime u prvoj polovini veljače prevrtače nije izgledan.






