Connect with us

Hrvatska

Tko prijeti bombama u hrvatskim školama? “Ako su hakeri bili nepažljivi…”

Objavljeno

-

Prijetnje bombom primilo je oko 70 škola u Hrvatskoj, ali svaka provjerena se pokazala lažnom i trenutno traje istraga o tome tko je to mogao poslati, zašto i otkuda. Zasad postoje samo neslužbene informacije, kao ona da su prijetnje stigle sa servera lociranog “negdje u Africi”.

O tome je N1 razgovarao s osnivačem i glavnim urednikom ICT Businessa Draženom Tomićem, koji naglašava da to gdje se navodno nalazi server s kojeg su e-mail poruke stigle nije bitno.

“Taj server može biti hakiran i zato se samo može pretpostaviti da je tamo. Moguće i da je hakiran taj server, a moguće je i da se napadač, ili napadači, služio softverom koji prikazuje lažnu IP adresu. U današnje vrijeme tako nešto se može kupiti na dark webu”, kazao nam je Tomić pa nastavio:

“Dakle, taj server, ako je uistinu negdje u Africi, koristio se samo za slanje tih poruka, ali stvarna lokacija napadača se teško može otkriti, osim ako oni koji stoje iza toga nisu bili nepažljivi.”

Obzirom da su ovakvi napadi u posljednje vrijeme čest slučaj diljem Europske unije, ali i Norveškoj, teško da će napadači ikad biti otkriveni. Primjerice, 23. siječnja slične prijetnje dobile su 292 škole u Mađarskoj. Prije toga su na udaru bile Češka, Slovačka, Bugarska, Norveška, Njemačka, Austrija, Cipar, Grčka, Francuska, Poljska, Španjolska… redom članice NATO saveza. Zato je, kaže Tomić, potrebno raditi na prevenciji.

“Poanta je da se treba zapitati jesmo li kao država spremni za kibernetičke napade. Osobno, to ne mogu odgovoriti jer nemam uvid u sve, ali mogu reći da je općenito jako teško zaštititi se jer nikad ne znaš na koji će se način napad dogoditi i gdje. Oni su vrlo složeni i, naravno, cilj im je napraviti štetu. Kao što je u ovom slučaju šteta u vidu širenja panike i straha, ali nije riječ o sofisticiranom kibernetičkom napadu jer to uopće zapravo nije kibernetički napad. Prijetnje bombom su opasne, no one nisu pronađene. Želim reći, fizički se bombe može tražiti i to je puno lakše nego pronaći tzv. kibernetičku bombu, koja može biti skrivena duži period i onda aktivirana kad nekome zatreba. Upravo zato su potrebne tri stvari – prevencija, edukacija i ulaganje fizičku zaštitu. Škole se moraju zaključavati, moraju imati kamere i mora se znati tko i kad ulazi u njih.”

Zašto prijetnje školama?

“Uvijek su na udaru takve institucije poput škola ili trgovački centri, odnosno manifestacije s velikim brojem ljudi jer je riječ o mjestima gdje je potrebna brza reakcija. Ne može se ne reagirati jer dovoljno je da jednom u nekoliko stotina puta uistinu postoji bomba”, naglasio je Tomić pa izrazio zabrinutost oko poimanja kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj”, naglasio je Tomić pa izrazio zabrinutost oko poimanja kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj:

“Nerijetko će ljudi na radnom mjestu imati javno dostupne lozinke za usluge i platforme koje koriste, što znači da, u teoriji, netko može doći do toga pa slati ovakve prijetnje. Također, zabrinjavajuća je izjava jedne ravnateljice, koja je rekla da e-mail nije vidjela odmah nego naknadno. To znači da ne postoji stručna osoba koja nadgleda mailove u školi.”

Tomić ne može znati sa sigurnošću koji su krajnji motivi odgovornog za prijetnje, ali siguran je da jedan od njih svakako jest širenje panike i straha.

“Ne možemo znati radi li se o islamistima ili netko želi ostaviti takav privid. To moraju napraviti stručnjaci (u Mađarskoj su kroz strukturu rečenica u poruci zaključili da se ne radi o islamistima, op.a.). Ne možemo znati ni jesu li iza prijetnji hakeri koje sponzorira neka država, kao što to znaju činiti Rusija ili Kina. Previše je nepoznanica i zato se mora raditi na kibernetičkoj sigurnosti, potom i fizičkoj sigurnosti i drugoj tehničkoj sigurnosti. Danas fokus treba staviti na sve oblike sigurnosti, ali i edukacije što i kako kada se prijetnja dogodi”, zaključio je Dražen Tomić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu