ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Na 15. godišnjicu smrti nadbiskupa Ivana Prenđe, misu u katedrali predvodio nadbiskup Zgrablić
Na 15. godišnjicu smrti zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe, misu u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu, 25. siječnja, ujedno i na blagdan Obraćenja sv. Pavla, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Sažetak života mons. Prenđe i njegovog ispovijedanja vjere u Isusa Krista utkan je u dvije riječi njegovog biskupskog gesla: ‘Ljubiti Crkvu’. ‘Ljubiti Crkvu’ za nadbiskupa Ivana Prenđu nije bilo samo deklarativno, nego istinsko ispovijedanje vjere u Isusa Krista, znak njegove duboke povezanosti s Njim po Crkvi i u Crkvi. To je osobito dolazilo do izražaja u teškom društveno – političkom, ekonomskom, ali i eklezijalnom razdoblju u kojem je živio i djelovao“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Godišnjica Prenđine smrti je na blagdan Obraćenja sv. Pavla te je mons. Zgrablić podsjetio da se mons. Prenđa „kao dugogodišnji odgojitelj u sjemeništu i rektor Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’, revnošću sv. Pavla brinuo da ne uzmanjka dobrih i brižnih pastira u mjesnoj Crkvi, ali i šire. Bilo je to u razdoblju komunističkog sustava u kojem je trebalo puno vjere, mudrosti, razboritosti, skromnosti, snalažljivosti, vjere u Providnost, upornosti, kako bi se otkrila zvanja, školovale i odgojile brojne generacije svećeničkih kandidata“, naglasio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup Zgrablić upoznao je djelovanje mons. Prenđe kao rektora zadarskog Sjemeništa, jer je mons. Zgrablić u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru pohađao 3. i 4. razred Klasične gimnazije i u Zadru je maturirao 1980. godine. Upravo je na prijedlog mons. Prenđe kao rektora sjemeništa ‘Zmajević’, mladi svećenik Zgrablić, nakon svoga svećeničkog ređenja, zamoljen doći za službu prefekta u sjemeništu ‘Zmajević’, koju je mons. Zgrablić obavljao od 1987. do 1990. godine.

„Kao odgojenik mons. Prenđe i kasnije njegov suradnik u odgoju, svjedok sam s kojom je ljubavlju i revnošću, s koliko žrtve i samoodricanja, vršio tu svoju službu. Preuzevši službu zadarskog nadbiskupa, nakon urušavanja komunističkog sustava, našao se u novim teškim vremenima Domovinskog rata i poraća. I u tim okolnostima, s velikom ljubavlju prema Crkvi i revnošću, poticao je Novu evangelizaciju. U mnogim karizmama i zajednicama unutar Crkve gledao je znak bogatstva Crkve i ljepote različitosti u jedinstvu Isusa Krista. Poticao je njihovo osnivanje, izgradnju i djelovanje“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić otvorenost i podršku mons. Prenđe djelovanju crkvenih pokreta i zajednica.

Nadbiskup Zgrablić podsjetio je na Prenđinu zauzetost i u materijalnoj obnovi porušene Zadarske nadbiskupije. „Mnoštvo prognanika i izbjeglica u Domovinskom ratu, porušene crkve i mnogi drugi civilni i crkveni objekti, potaknuli su mons. Prenđu na razvijanje sustavne djelatnosti ljubavi u Crkvi preko karitativnog djelovanja, i to se samo na području Zadarske nadbiskupije, nego i na području cijele Domovine. To je vršio po službi predsjednika Hrvatskog caritasa unutar tijela Hrvatske biskupske konferencije. U Zadarskoj nadbiskupiji obnavljao je i gradio porušene crkve, oštećenu katedralu sv. Stošije, Sjemenište, Svećenički dom te desetke drugih crkava i župnih kuća. Po završetku Domovinskog rata, poput milosrdnog Samaritanca, brinuo je da zacijele mnoge rane onih koji su nastradali materijalno, tjelesno i duhovno“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Iscrpljen u žrtvi neumornog darivanja, u ljubavi koja raste dajući se, ugasio se plamen njegovog života na zemlji prije petnaest godina, 25. siječnja 2010. godine, kako bi taj isti plamen ljubavi zasjao na nebu svjetlom neugasivim. Neka nadbiskup Ivan u ljubavi Božjoj u koju je, vjerujemo, uronjen na nebu, bude naš zagovornik i u pravom ispovijedanju naše vjere u Isusa Krista, u ljubavi prema Crkvi te izgradnji mira i jedinstva među kršćanima“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je u propovijedi govorio i o obraćenju sv. Pavla koje se dogodilo Isusovom samoobjavom. „Pavao je od progonitelja postao apostol i prihvatio je vjeru u Isusa Krista da je mogao reći: ‘Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist’. Pavao se brinuo za jedinstvo Božjeg naroda i prije svog obraćenja. Upravo ta želja i revnost bili su razlog zašto je namjeravao progoniti kršćane i zašto se uputio u Damask. Savao je htio spriječiti da se neki iz njegovog naroda odvoje od poštivanja Božjeg zakona i otačke tradicije, pritom ne prežući ni od sile“, rekao je mons. Zgrablić. U tom kontekstu, podsjetio je na riječi sv. Pavla u Poslanici Rimljanima: „Braćo! Želja je srca moga i molitva Bogu za njih: da se spase. Svjedočim doista za njih: imaju revnost Božju, ali ne u pravom razumijevanju“ (Rim 10, 1 – 2).

„Prije svoga obraćenja, Pavao nije razumio u čemu se sastoji pravo jedinstvo. I dok je Pavao, pun revnosti za Boga, na sve načine bio spreman koristiti nasilje i okove, Bog ga je potpuno obratio, preokrenuo, na putu prema Damasku. Na putu prema Damasku, Pavao pita: ‘Tko si ti, Gospodine?’, a on mu odgovara: ‘Ja sam Isus iz Nazareta koga ti progoniš!’ (Dj 22, 8). Pavao nije bio svjestan da progoni Isusa. Gospodin mu je u tom trenutku otkrio duboko jedinstvo koje postoji između njega i njegovih učenika: ‘Ja sam Isus Nazarećanin, kojega ti progoniš’. Isus i njegovi učenici su jedno. Isus se identificira sa svojim učenicima. To je temelj našeg kršćanskog jedinstva. Pavao kasnije govori u svojim poslanicama o Kristovim udovima koji su njegovi učenici. Isus šalje Pavla u Damask, u zajednicu, Crkvu. On ne želi individualističko Pavlovo obraćenje, bez ikakvog odnosa s drugima. Pavao se mora uključiti u Crkvu, Tijelo Kristovo, kako bi živio puninu svoje vjere, kako bi na pravi način vjerovao“, rekao je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić i svećenici otišli su u pokrajnju lađu katedrale kod grobnice zadarskih nadbiskupa u kojoj je pokopan i nadbiskup Ivan Prenđa, gdje je nadbiskup Zgrablić predvodio molitvu odrješenja za pokojne. Među vjernicima, u misi su sudjelovali brat, sestre i rodbina mons. Prenđe.

Iz života i djelovanja nadbiskupa Ivana Prenđe
Mons. Ivan Prenđa, 68. zadarski nadbiskup u kronotaksi zadarskih biskupa, preminuo je iznenada u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva u Nadbiskupskom domu u Zagrebu 25. siječnja 2010., gdje je bio otišao zbog sudjelovanja na zasjedanju HBK.
Ivan Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. u Zemuniku Gornjem, kao najstarije dijete u obitelji sa sedmero djece. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zadru. Katolički bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu gdje je 1967. postigao licencijat iz teologije.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. godine u Zadru. Od 1964. do 1968. bio je župnik u Škabrnji, Nadinu i Smilčiću; uz Škabrnju i Nadin, od 1967. bio je i župnik Zemunika, umjesto Smilčića. Od 1968. do 1970. mons. Prenđa bio je duhovnik u Sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. Kao odgojitelj u Sjemeništu posluživao je župe u zadarskom zaleđu: Ervenik, Nunić, Rodaljice, Brušku, Popovići i Medviđu. Od 1970. do 1972. bio je kateheta mladih u Zadru. Čak 22 godine (1970.-1992.) bio je ravnatelj sjemeništa ‘Zmajević’ i voditelj Odjela za pastoral svećeničkih zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

Po imenovanju za službu zadarskog nadbiskupa koadjutora, za biskupa je posvećen 9. lipnja 1990. godine u katedrali sv. Stošije. Zadarski nadbiskup ordinarij bio je od 2. veljače 1996. te je 14 godina upravljao Zadarskom nadbiskupijom (1996.-2010.). Za to vrijeme snažno je pokrenuo djelovanje vjernika laika te u skladu s potrebama vremena i zahtjevima djelovanja Crkve u demokraciji, utemeljio kontinuirani i profesionalni rad službi ureda u Nadbiskupskom ordinarijatu u Zadru i u Caritasu.

Mons. Prenđa bio je suutemeljitelj Visoke teološko – katehetske škole u Zadru gdje je i predavao, graditelj nove školske zgrade Klasične gimnazije Ivana Pavla II. te se bio zauzeo u obnovi autonomnog statusa Sveučilišta u Zadru. Nadbiskup Prenđa bio je inicijator i nakladnik izdavanja jedinstvene, velike edicije ‘Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije’ u kojoj je u pet obimnih monografija stručno i znanstveno predstavljeno sakralno blago iz cijele Zadarske nadbiskupije od ranog kršćanstva do suvremenosti, u područjima zlatarstva, kiparstva i slikarstva.

Za vrijeme službe nadbiskupa Prenđe i na njegovu inicijativu, u katedralu sv. Stošije postavljene su nove, dragocjene orgulje koje je mons. Prenđa blagoslovio svega deset dana prije svoje smrti, 14. siječnja 2010. godine, na uočnicu svetkovine sv. Stošije. Zadarske katedralne orgulje, izrađene u njemačkoj majstorskoj radionici Wolfganga Eisenbartha u Passau, po kvaliteti su prve orgulje u Hrvatskoj, a po veličini treće orgulje u Hrvatskoj.

Nadbiskup Ivan Prenđa bio je domaćin susreta sa svetim papom Ivanom Pavlom II. na Forumu u Zadru 9. lipnja 2003. godine koji je bio okupio 120 000 vjernika. Mons. Prenđa je kao pastir sve učinio i u organizacijskoj pripremi Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži 8. i 9. svibnja 2010. u Zadru koji je bio okupio 30 000 mladih iz Hrvatske i inozemstva, čije održavanje nije dočekao zbog svoga preminuća.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, nadbiskup Prenđa bio je predsjednik Vijeća HBK za kler i član Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica. Od 1998. do 2004. g. bio je predsjednik Hrvatskog Caritasa, a od 2000. do 2005. g. bio je potpredsjednik HBK.
Ines Grbić


































































Foto: Arhiva Zadarske nadbiskupije / Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







