Menopauza donosi hormonalne promjene koje mogu otežati gubitak kilograma, osobito u području trbuha. Metabolizam se usporava, a tijelo drukčije prerađuje hranu, zbog čega je važno pažljivo birati prehrambene namirnice. Doručak igra ključnu ulogu u određivanju ritma dana, a izbjegavanje određenih vrsta hrane može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, smanjenju žudnje za hranom i održavanju zdrave tjelesne težine. Stoga su stručnjaci otkrili koje je vrste hrane najbolje izbjegavati tijekom menopauze radi lakšeg gubitka kilograma. Evo što savjetuju.

Prerađeno meso
Prerađeno meso, poput kobasica, hrenovki i suhomesnatih proizvoda, spada među najnezdravije vrste mesa. Sadrži visoke razine natrija i konzervansa, što može uzrokovati nadutost i upalne procese u tijelu.

“Ove namirnice mogu pogoršati simptome menopauze jer povećavaju razinu upale u organizmu”, objašnjava liječnik dr. Michael Lahey za SheFinds. Budući da je nadutost već česta tegoba u menopauzi, dodatni unos natrija iz ovih proizvoda situaciju samo pogoršava. Kako bismo to izbjegli, dr. Lahey preporučuje nemasne izvore proteina poput pilećeg mesa bez kože, ribe ili biljnih opcija poput mahunarki i tofua, koji su izvrsni za regulaciju tjelesne težine.

Umjetni zaslađivači
Umjetni zaslađivači možda djeluju kao zdrava alternativa šećeru, ali zapravo sa sobom nose niz rizika, uključujući pogoršanje simptoma menopauze i povećanje tjelesne mase.

“Ovi zaslađivači štete probavi i potiču veću konzumaciju slatke hrane”, upozorava dr. Lahey. To može dovesti do probavnih smetnji i pojačanih žudnji za hranom. Umjesto toga, preporučuje umjerenu upotrebu prirodnih zaslađivača poput meda ili javorovog sirupa, ili zadovoljenje želje za slatkim putem cjelovitog voća.

Pekarski proizvodi
Slatka peciva, poput kroasana ili krafni, mogu djelovati kao primamljiv užitak, no njihova redovita konzumacija, osobito za doručak, može imati negativne posljedice na zdravlje, upozorava dijetetičarka dr. Dana Ellis.

“Najnezdraviji oblik ugljikohidrata koji možete jesti nakon 40. godine su visoko prerađeni ugljikohidrati, kakvi se često nalaze u zapakiranim pekarskim proizvodima poput peciva”, ističe Hunnes. Razlog zbog kojeg su ovakve namirnice loše za zdravlje i težinu, dodaje, leži u tome što “ne pružaju nikakvu nutritivnu korist – često su lišene vitamina, minerala, antioksidansa i protuupalnih spojeva.”

“Ovo može usporiti metabolizam i otežati gubitak kilograma jer uzrokuje naglašen porast inzulina, povećanje IGF-1 (markera upale), te povećan rizik od kroničnih bolesti i skladištenja masnih naslaga u tijelu”, zaključila je Hunnes.

Svi vlasnici pasa žele najbolje za svoje ljubimce, a jedna od ključnih stvari za njihovo zdravlje i sreću je dovoljno kretanja. No, koliko često bi zapravo trebalo šetati psa? To je pitanje koje muči mnoge vlasnike, a odgovor nije univerzalan jer svaki pas ima svoje specifične potrebe.

Veterinarka Whitney Miller objašnjava da učestalost i trajanje šetnji ovise o dobi, pasmini, veličini i zdravstvenom stanju psa. Dok neki psi trebaju duže i intenzivnije šetnje, drugima je dovoljna lagana šetnja po kući. Općenito, odrasli psi trebaju oko 20 do 45 minuta umjerene aktivnosti dva puta dnevno, što može uključivati brzu šetnju.

No, energične pasmine poput graničarskog škotskog ovčara ili australskih ovčara mogu zahtijevati i do tri sata aktivnosti dnevno. S druge strane, vrlo mali psi ili stariji ljubimci mogu zadovoljiti svoje potrebe za kretanjem laganim šetnjama unutar doma.

Zašto su redovne šetnje toliko važne?
Igra i trčanje po dvorištu svakako su korisni, ali šetnje nude posebne prednosti koje ih čine neizostavnim dijelom života svakog psa. Osim što pomažu u održavanju tjelesne kondicije, šetnje pozitivno utječu na mentalno zdravlje psa jer mu omogućuju istraživanje okoliša i interakciju s drugim ljudima i životinjama. Psi doživljavaju svijet ponajviše kroz njuškanje, pa im je dopuštanje da istražuju mirise tijekom šetnje oblik stimulacije i obogaćivanja svakodnevice.

Šetnja je također savršena prilika za dodatni trening i jačanje veze između psa i vlasnika. Tijekom šetnje pas može učiti nova pravila ponašanja, a vi možete raditi na pozitivnom poticanju i jačanju komunikacije sa svojim ljubimcem. Osim toga, šetnje su izvrsna prilika i za vlasnike da provedu vrijeme na svježem zraku i poboljšaju vlastitu fizičku aktivnost.

Što ako ne stignete šetati psa onoliko koliko bi trebalo?
Naravno, životni raspored nije uvijek idealan i ponekad jednostavno nije moguće svakodnevno provesti propisanu količinu vremena u šetnji s ljubimcem. No, postoji niz alternativnih aktivnosti koje mogu biti jednako korisne. Ako ste u stisci s vremenom, igranje s lopticom u dvorištu, u stanu ili čak u hodniku može pomoći psu da ostane aktivan. Plivanje, trening agilnosti i druge vrste vježbi također mogu biti dobra zamjena za klasičnu šetnju.

Ako niste sigurni koje aktivnosti najbolje odgovaraju vašem psu, najbolje je konzultirati se s veterinarom kako biste pronašli najzdraviju opciju. A ako vam raspored nikako ne dopušta dovoljno vremena za šetnje, angažiranje šetača pasa može biti vrijedno ulaganje – vaš će ljubimac biti zahvalan, a vi ćete imati mirniju savjest.

Sve je više istraživanja koja pokazuju negativne utjecaje ultraprerađene hrane na zdravlje. Unatoč tome, ultraprerađena hrana često je dio naše prehrane. Neki od tih proizvoda uključuju hrenovke, bombone jarkih boja i slično, no znate li da je i kruh jedna od njih? Ultraprerađena hrana je ona koja sadrži dodatne sastojke poput umjetnih boja i okusa, konzervansa i drugih sastojaka za očuvanje njihove teksture. Osnovni sastojci u kruhu su brašno, sol, šećer, kvasac i voda, no dr. Giles Yeo, istraživač ultra-prerađene hrane i profesor molekularne neuroendokrinologije na Sveučilištu Cambridge, navodi da dodavanje određenih vrsta aditiva kruh postaje ultra-prerađena namirnica.

“Ti aditivi mogu uključivati ​​visokofruktozni kukuruzni sirup, emulgatore, stabilizatore i konzervanse”, rekao je za Health epidemiolog Lu Wang.

Oni su tu da poboljšaju okus i teksturu, a zahvaljujući njima, kruh može stajati na policama i po nekoliko dana, a da ne postane ustajao ili pokvaren.

Kako prepoznati je li kruh ultra- prerađen?
Nutricionistica Samantha Snashall za Health navodi da je najlakši način da prepoznate je li kruh ultra-prerađen jest čitanje popisa sastojaka. “Što je popsi dulje i što vam se riječ čini više stranom, to su veće šanse da je kruh ultra-prerađen.”

Nutricionistica Morgan Dickison navodi da pekarski kruh najčešće ne spada u tu kategoriju. “Ako kruh koji ste kupili jutros postane ustajao do večere, vrlo je vjerojatno da nije ultra-prerađen.”

Vrste žitarica
Treba imati na umu i da postoji razne vrste žitarica od kojih se kruh radi.

Cjelovite žitarice sadrže sve dijelove cijelog sjemena biljke ili jezgre u prirodnom obliku. Zbog toga sadrže više vlakana, vitamina i minerala od rafiniranih žitarica, poput bijelog brašna, iz kojih su neki dijelovi uklonjeni.

Wang stoga preporučuje da uzimate kruh koji je napravljen od jedne ili više cjelovitih žitarica koje su na vrhu popisa sastojaka. Možda će biti navedeno brašno od cjelovitog zrna, zob ili cjelovitu pšenicu. Shashall također naglašava da se ne treba uvijek u potpunosti oslanjati na ono što je navedeno na pakiranju. “Samo zato što piše ‘pšenica’ ili ‘cjelovita pšenica’, ne mora značiti da je to zaista tako.”

Kad birate između cjelovitog pšeničnog, ultra-prerađenog kruha i manje prerađenog bijelog kruha, Yeo preporučuje da razmislite o svojim ciljevima. Ako, primjerice, pokušavate održati stabilnu razinu šećera u krvi, pšenični kruh bi mogao biti bolja opcija. S druge strane, iz bijeloh kruha se izvlači više vlakana pa može utjecati na razinu glukoze.

No, ako kruh od cjelovitog zrna pšenice sadrži puno šećera, poput kruha od cjelovitog zrna pšenice s medom, to bi također trebalo uzeti u obzir, navodi Snashall.

Dickinson navodi da možda nije uvijek moguće ili čak poželjno izbjegavati ultraprerađeni kruh – i to nije nešto oko čega treba biti previše zabrinut. “Ultraprerađena hrana jako je rasprostranjena u našem prehrambenom sustavu.”