Hrvatska
Završava blagoslov obitelji, Crkva će dobiti milijune eura. “Prije sam davala 100 kuna, sada dajem 20 eura”
Tradicionalni blagoslov obitelji i kuća započinje nakon Božića, najčešće već na Štefanje, a obično traje do blagdana Krštenja Gospodinova, odnosno ove nedjelje.
U manjim župama, gdje je i manje vjernika, blagoslov je završio, ponegdje već i prije Nove godine. U većini župa Zagrebačke nadbiskupije blagoslov završava ovoga vikenda. Obred je u osnovnome posvuda isti.
“Prilikom blagoslova poželjno je da na okupu bude cijela obitelj, da se pripremi Sveto pismo, križ, svijeća i posvećena voda na vidljivome mjestu. Lijepo molimo da u zgradama stavite papirić s prezimenom na vrata jer se često događa da ne možemo pronaći obitelj”, stoji u letku koji su u svojim poštanskim sandučićima uoči Božića našli stanari iz središta Zagreba koji pripadaju Župi svetog Blaža.
“Darujte prema svojim mogućnostima”
Otprilike isto piše i u ostalim sličnim lecima podijeljenima na početku Adventa vjernicima diljem Hrvatske. U letku Župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu, primjerice, stoji i napomena: “Darujete prema svojim mogućnostima. Župa samo i jedino živi od dara svojih vjernika, bez ičije druge pomoći.”
U obavijesti o blagoslovu obitelj u župi Svih Svetih u Sesvetama uza slične napomene stoji i opaska: “Zatvorite pse!”
Župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji, primjerice, u obavijesti o blagoslovu otisnula je i sljedeću napomenu: “Godišnji dar za održavanje i funkcioniranje Župe upisuje se u knjižicu darovatelja u rubriku dar za crkvu, a darovi obitelji tijekom godine (obnove, radove i Nadbiskupiji) u rubriku obiteljski dar. Bili bi vam zahvalni ako dar za Župu stavite u kovertu na kojoj piše prezime obitelji s adresom, a u knjižicu darovatelja vi upišete datum i dar, a svećenik će potpisati.”
Dar u novcu nije obvezan, ali…
Malo je, pak, onih poput župe Rokovci-Andrijaševci u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji koja po završetku blagoslova obitelji na svojim mrežnim stranicama poimence objavi tko je od župljana koliki novčani iznos darovao župi. Na tamošnjem popisu četrdesetak je imena. Neki su dali po 10 eura, najviše njih po 20, a neki su davali i po 30, 40 ili 50 eura. Jedna osoba (upravo tako je i označena, bez navođenja imena) dala je 100 eura.
Zauzvrat, bez obzira na iznos, sve obitelji nakon primljenog blagoslova i zajedničke molitve sa svećenikom, dobiju naljepnicu, blagoslovljenu vodu, katolički kalendar za tekuću godinu. Ponegdje i blagoslovljenu sol.
Kada je riječ o blagoslovu obitelji (ranije se običavalo govoriti o “blagoslovu kuća”) najčešće se govori upravo o novčanim darovima za crkvu. Budući da je riječ o daru, iznos nije propisan. Nije ni zadan kao obavezan, ali se tradicionalno podrazumijeva i malokoji vjernik ga ne daje svećeniku koji blagoslovi obitelj i kuću. U župama ističu da je taj novac prvenstveno namijenjen za potrebe same župe koja se, kako kažu, uzdržava tim darovima vjernika.
Svi paze da ne daju “premalo”
Premda će župnici inzistirati na tome da nije važno i da se ne gleda tko koliko daje te da blagoslov neće biti uskraćen onima koji ne daju dar u novcu, među vjernicima se strogo pazi da se novac daje i da se “ne da premalo”.
“Sa susjedom sam baš razgovarala koliko daje svećeniku za blagoslov sada kada su euri. Komentirale smo kako se, dok su bile kune, davalo 100 ili 200 kuna. Oni ‘veći’ vjernici su davali 200 (smijeh). A sada se umjesto 100 kuna daje 20 eura, a umjesto 200 kuna 30 eura”, ispričala nam je jedna Zagrepčanka koja je s članovima obitelji župnika dočekala prošle srijede.
“Dajemo od srca i ne opterećujemo se”
Marija, umirovljenica iz jednog mjesta pokraj Osijeka, kazala nam je da svećeniku za blagoslov daje 30 eura, a ranije je davala 200 kuna.
“Pokojni suprug jako je držao do toga da se na blagoslovu ne štedi i uvijek bi svećeniku dao više nego što smo možda u tom trenutku mogli dati. Govorio bi: Pusti, sve će se to vratiti. Sada kad sam sama i živim samo od svoje mirovine, ipak dajem manje”, kazala je.
Zagrepčanin Andrija nije nam htio reći koliko o i njegova obitelj daju za blagoslov jer ga, kaže, prilično živcira što se puno govori i piše o novcu koji vjernici daju Crkvi. Kaže da su on i njegovi vjernici “starog kova” koji ne idu u crkvu “samo za Božić i Uskrs“.
“Svačija je privatna stvar koliko će dati. Od nas četvero u obitelji, troje radimo. Nije nam problem dati i ne zamaram se pitanjima zašto dajemo toliko i znamo li gdje taj novac završi. Dajemo od srca i ne opterećujemo se time. Novac je za našu župu, za crkvu u koju idemo i gdje nalazimo mir i duhovno utočište”, kazao nam je.
Čak 17 milijuna eura od blagoslova
Prošle godine pažnju javnosti privukao je župnik Mladen Gorupić iz župe Svetog Martina u Međimurju kada je, uz ne baš jednoglasno odobravanje vjernika, odlučio javno objaviti detaljno financijsko izvješće svoje župe. Tako je objavio da je blagoslov primilo 770 obitelji te da je pritom prikupljeno 18.860 eura, oko tri tisuće eura više nego godinu dana ranije.
Povodom ovogodišnjeg blagoslova obitelji i kuća, vodeći se ranijim podacima da se svake godine blagoslovi oko dvije trećine od ukupno milijun kućanstava u kojima žive katolici, portal Danica.hr ugrubo je izračunao da će Crkva ovoga puta od darova vjernika za blagoslov dobiti 17 milijuna eura. Pod pretpostavkom da u prosjeku daju 25 eura.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.





GTJ
12. siječnja 2025. at 9:18
Porez na – budale!!