Hrvatska
Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj: Vrh popisa neće nikoga iznenaditi
Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za 2024. pokazuje da je potražnja za radom u odnosu na 2023. pala za 3,2 posto, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb, čiji analitičari ne očekuju značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini.
“Ukupan broj oglasa u 2024. godini bio je drugi najveći od 2005. godine, otkad pratimo indeks, ali manji u odnosu na rekordnu 2023. godinu. Najveći pad indeksa ipak je iza nas jer je ostvaren u prvih osam mjeseci, dok je u posljednjem tromjesečju zabilježen rast od 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Sudeći prema mjesečnim i desezoniranim podacima, OVI indeks se u 2024. godini stabilizirao te se uzimajući u obzir očekivana makroekonomska kretanja ne očekuje značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini”, istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.
Najveći doprinos godišnjem padu potražnje imali su oglasi u kojima su se tražili radnici s niskom kvalifikacijom, za 1,1 postotni bod, slijedili su oni sa srednjom kvalifikacijom, za 0,7 postotnih bodova, dok su najmanji negativan doprinos imali oglasi s traženom visokom kvalifikacijom, 0,2 postotna boda.
Stoga se i udio oglasa s niskom kvalifikacijom smanjio za jedan postotni bod, na 14,5 posto, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže srednja i visoka kvalifikacija povećali tijekom 2024. godine za 0,7 odnosno 0,3 postotna boda, naveli su iz EIZ-a.
Prodavači najtraženiji
Na ljestvici najtraženijih pet zanimanja gotovo da i nije došlo do promjene u godinu dana. Tako, najviše su se tražili prodavači, kuhari su u 2024. godini pretekli konobare za jedno mjesto, te s trećeg mjesta “skočili” na drugo, a skladištari i vozači su ostali na četvrtoj i petoj poziciji.
Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima su se tražili knjigovođe, profesori i zaposlenici u financijama, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli građevinski radnici, konobari, programeri, radnici u proizvodnji, teleoperateri i učitelji. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pala potražnja za zidarima, s 25. pali na 30. mjesto, dok su se zanimanja farmaceuta, inženjera građevine i medicinske sestre popela za četiri mjesta – farmaceuti s 28. na 24., inženjeri građevine s 14. na 10., a medicinske sestre s 22. na 18. mjesto, piše u EIZ-ovoj analizi.
U 2024. godini zabilježeno je daljnje povećanje i broja i udjela ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 53 posto, 4,8 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije, navodi se.
Sve regije osim južnog Jadrana s padom broja oglasa
Sve regije osim južnog Jadrana zabilježile su pad broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 1,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1,2 postotna boda te istočna Hrvatska s 0,4 postotna boda. Također, i oglasi iz inozemstva su na godišnjoj razini pali za 29 posto te ostvarili negativan doprinos od 0,7 postotnih bodova.
Prema gore su “povukli” jedino oglasi u regiji južni Jadran koji su ostvarili godišnji rast od 6,5 posto te su ukupnom rastu broja oglasa doprinijeli s pozitivnim predznakom u iznosu od 0,9 postotnih bodova. Najtraženija zanimanja u toj regiji bila su ona prodavača, hotelijera/ugostitelja, inženjera građevine, kuhara i profesora, a najveći pad potražnje zabilježen je kod skladištara, konobara i zidara, izvijestili su iz EIZ-a.
OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




