U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama. U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana. “Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji”, poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Sindikalac Krešimir Sever, pak, smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje – u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.

I oporbeni zastupnici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u proračunu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.

Saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar istaknuo je da će “nastaviti tražiti od svih dionika da budu odgovorni i stoga neće, kao SDP ili Možemo!, ušićariti jeftine političke poene pa pozivati na bojkot”. “Ali poštujemo građane, poštujemo da neće ići u kupnju u petak. Naravno, i mi se tome pridružujemo. I idemo svi zajedno raditi da, s jedne strane odgovornom politikom štitimo najranjivije među nama, s druge strane da jačamo gospodarstvo, da jačamo međunarodni položaj Hrvatske”, rekao je.

U Ministarstvu gospodarstva u tijeku su dogovori oko proširenja liste proizvoda s ograničenim proizvodima, koji je Vlada najavila prošloga tjedna, a ministar Šušnjar je tijekom održavanja sastanaka iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupnje na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.

Udruga Glas poduzetnika (UGP), u četvrtak je izrazila iznenađenje pozivom ministra gospodarstva građana na bojkot trgovina, umjesto da se, kako kažu, uhvati posla i donese konkretne mjere za suzbijanje poskupljenja i visoke inflacije. Iz te udruge radi smanjenja poskupljenja predlažu smanjenje PDV-a, odnosno jedinstvenu stopu od pet posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica, zatim reformu javnog sektora tj. digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi te poticaje poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca i dr.

Ekonomisti su uglavnom skeptični. Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je početkom tjedna za Hinu da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije. “Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan”, smatra Novotny.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.

Hladnija zima potiče snažniju potrošnju i brže prazni europska skladišta plina, a tu je i prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu, pa se stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pitaju što će biti s cijenama i opskrbom plinom te dolazi li drugi val energetske krize.

“Prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu ponovno je zakuhao uvijek aktualno pitanje: što će biti s cijenom i opskrbom plina te dolazi li drugi val energetske krize?”, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojiću u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.

Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina skočila je nadomak 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je još u listopadu prošle godine bila uglavnom stabilna u intervalu od 35-38 eura, navode iz HUP-a.

Glavni razlog za ponovni skok cijena plina su svakako niže no očekivane temperature koje potiču veću potrošnju zbog čega se plinska skladišta brže prazne. Krajem prosinca, izvlačenje plina iz skladišta najjače je u posljednje tri zimske sezone i to za čak 13 posto u odnosu na prosjek tog razdoblja.

Do ove zime, navodi se, Europa je pokrivala jaz u opskrbi plina putem smanjene potrošnje kao i nabavkom LNG-a od drugih zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira.

Međutim, ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira, pa je popunjenost skladišta plina u Uniji od početka 2025. svega 69 posto ili 15 postotnih bodova manja nego lani u isto vrijeme, upozoravaju iz HUP-a.

U 2023. i 2024. godini razina zaliha plina u EU krajem ožujka bila je na razini između 56 i 58 posto, dok bi aktualnim tempom potrošnje popunjenost mogla pasti na 30-40 posto.

“To bi pak impliciralo snažno povećanje kupovine plina, naročito LNG-a kako bi se obnovile razine skladišta do sljedeće zime, ali po znatno većim cijenama, što predstavlja značajnu opasnost za potrošače”, napominju iz poslodavačke udruge.

Pritisak i na cijene električne energije

Kažu i da su prošle zime bile blaže i s dosta vjetra, što je omogućilo jeftinu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok je trenutačna proizvodnja iz vjetra i sunca nestabilna i podiže pritisak na cijene električne energije.

U prilog tome dolaze i negativne vijesti iz Njemačke koja već neko vrijeme “pleše na rubu” recesije, što povećava broj otkaza u velikim tvrtkama. Upravo zbog toga, kao i relativno visokog troška financiranja, njemačko stanovništvo i tvrtke smanjuju ulaganja u solarne panele.

“Sve navedeno jasno naglašava povećanu mogućnost nove energetske krize, dok god imamo nestabilnu ponudu plina kao glavnog energenta u proizvodnji električne energije kao ključnog energenta za hrvatsku industriju. Dok je većina očekivala daljnju stabilizaciju cijene plina te posredno električne energije, izgleda kako će se Europa morati duže razdoblje nositi s višim cijenama, ali i povećanom volatilnošću, obzirom na to da svaka hladnija zima u kombinaciji s neizvjesnosti u kanalima ponude energenata značajno utječe na cijene”, stoji u HUP-ovoj analizi.

Takva situacija s energentima naravno podiže i negativne rizike u pogledu kretanja stope inflacije diljem Europe, posebice u 2026. godini, kad jednom istekne većina subvencija za maloprodajne cijene prirodnog plina i električne energije.

Hrvatska mora otvoriti tržište radi jačanja ulaganja u projekte OIE-a

U svjetlu svega spomenutog, poručuju iz HUP-a, Hrvatska mora dodatno otvoriti tržište električne energije konkurenciji u cilju većih ulaganja u inovacije i projekte obnovljivih izvora energije (OIE), smanjenja cijene električne energije za tvrtke ispod prosjeka EU-a i pouzdanije opskrbe električnom energijom.

“Sve u cilju kako bi Hrvatska do 2030. godine mogla postati energetski samodostatna upravo zahvaljujući investicijama u OIE”, kažu u HUP-u.

Apostrofiraju nužnost hitnog donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni već dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE.

“Zbog kašnjenja u donošenju odluke, blokirane su investicije vrijedne 2,6 milijardi eura pa investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a niti ishoditi ugovor o priključenju, što su preduvjeti za ishođenje potrebnih dozvola za projekte OIE-a”, upozoravaju iz poslodavačke udruge.

Napominju i da investitorima treba naplatiti isključivo stvarni trošak priključenja, što uključuje izgradnju trafostanice, vodova, kablova i druge opreme. Komplementarno, potrebno je značajno “labaviti” propis prema kojem se zahtjev za priključenje na mrežu podnosi samo jednom godišnje od 1. do 15. svibnja, kažu u HUP-u.

Predug proces ishođenja dozvola za projekte OIE-a

Navode i da razvoj projekata OIE-a predugo traje zbog administrativnih prepreka, bitnim dijelom zbog nedostatka stručne radne snage za provedbu postupaka, pri čemu je Hrvatska među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola. Također, potrebno je hitno donijeti i program državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te visokoučinkovitih kogeneracija, s obzirom da je zadnji doneseni program istekao s krajem prošle godine.

Pored pravovremenog adresiranja niza prijedloga za olakšanje uvjeta investiranja u OIE, navode iz HUP-a, od velike važnosti su nadolazeća ulaganja u modernu elektroenergetsku mrežu od oko 800 milijuna eura u idućih 10 godina, kao i tehnologije skladištenja, odnosno uravnoteženja zbog novih nadolazećih kapaciteta.

U tom smislu, unatoč dostupnim poticajima za razvoj baterija, potrebno je adekvatno prilagoditi prostorne planove s obzirom na to da oni ne podržavaju instalaciju baterijskih kapaciteta. Uz jačanje distribucijske elektroenergetske mreže, potrebne su i investicije u prijenosne kapacitete pa zbog toga treba žurno donijeti novi desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže (2024.-2033.)”, smatraju u HUP-u.

Cijene u zdravstvu veće zbog viših plaća, a ne zbog inflacije

Rast cijena zdravstvenih usluga prošle je godine zasjenio rast ostalih životnih troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bolničke su usluge tijekom 2024. godine poskupjele čak 31 posto. To su poskupljenje, međutim, na svom džepu osjetili samo građani bez police dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koje se participacija u prosjeku povećala za spomenutih tridesetak posto, piše Novi list.

Cijene su, u nešto manjim postocima, rasle i u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kod privatnih osiguravajućih kuća koje su, za razliku od HZZO-a, mahom podigle cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Dan liječenja

Rastu cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka i skupina, kao i cijena dana bolničkog liječenja, na temelju kojih HZZO bolnicama obračunava naknadu za pružene usluge, nije kumovala inflacija, kao što je to slučaj kod ostalih poskupljenja, već činjenica da su lani zaposleni u zdravstvu s Vladom ugovorili značajno povećanje koeficijenata plaća. Kako bi bolnice i druge zdravstvene ustanove mogle podnijeti taj novi financijski teret, podizanjem cijena usluga HZZO je bolnicama osigurao veći mjesečni prihod kako bi mogle pokriti naraslu masu plaća.

Cijena dijagnostičko-terapijske skupine rasla je sa 1.445,50 na 1.619 eura, za dijagnostičko terapijske postupke sa 9,30 na 10,20 eura, a za dan bolničkog liječenja s 20 na 22 eura. Slijedom toga, došlo je i do rasta participacija za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je maksimalan iznos participacije za jednokratno bolničko liječenje povećan sa 265 na čak 530 eura. Participacija za dan bolničkog liječenja povećana je na 17,70 eura, a specijalistički pregled na 8,83 eura. Participacije za posjet obiteljskom liječniku ili lijek na recept stoji 1,32 eura.

Bolnice zahvaljujući tom podizanju cijena nisu bogznakako profitirale, a prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), spomenutim povećanjem cijena nisu dostigle niti inflatorni rast.

“Tri puta su prošle godine dizali cijene, ali su i neki ostali troškovi skočili tako da su bolnice na istome, ako ne i malo lošije, jer su nam plaće pojele to povećanje, kaže  Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Tako je 2024. godina završena s 200 milijuna eura manjka u bolničkom sustavu.

Specijalistički pregled

Privatne zdravstvene ustanove, orjentirane na tržište, opreznije su u pogledu podizanja cijena svojih usluga jer je za privatan specijalistički pregled prosječnom građaninu danas teško izdvojiti od 60 do 100 eura, a za skuplje dijagnostičke pretrage, poput MR-a i CT-a po 220 do 550 eura po regiji. Cijene su kod dijela privatnika rasle u nešto manjim postocima, no o tome kako se privatne poliklinike nose balansirajući između tereta inflacije i potreba pacijenata, u njihovim udruženjima danas ne žele govoriti.

Građani od prošle godine skuplje plaćaju i privatno dopunsko osiguranje, dok je HZZO cijenu police zadržao na postojećoj razini koja se ne mijenja već godinama. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a ostala je na 9,29 eura mjesečno, dok su privatnici mahom poskupili svoje police, čije se cijene danas kreću od devet do 37 eura mjesečno, ovisno o dobi i paketu usluga. Cijene polica DZO-a za mlade uglavnom su najpovoljnije i nisu se mijenjale, no stariji osiguranici koji se odluče osigurati kod privatnih osiguravatelja plaćaju sve više. Tako je cijena za starije od 65 godina i trostruko veća u odnosu na dvadesetogodišnjake.

U Croatia osiguranju, na primjer, polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za osobu od 56 godina iznosi 216 eura godišnje, što je na mjesečnoj razini 18 eura, dvostruko više od istovjetne police osiguranja koju nudi HZZO. Za tu cijenu, međutim, privatni osiguravatelj osigurava i 20-postotni popust u svojim poliklinikama, piše Novi list.