Carl Jung bio je utjecajni švicarski psihijatar i jedan od temeljnih mislilaca moderne psihologije. Razvio je i filozofiju usmjerenu na ispunjenje, svrhu i potragu za srećom. U središtu njegovog razmišljanja bilo je uvjerenje da sreća dolazi iz razvijanja samosvijesti, integracije različitih aspekata osobnosti i usklađivanja vanjskog života s unutarnjom istinom, a ovo je, po Jungu, pet ključnih čimbenika sreće

Dobro fizičko i mentalno zdravlje: Jung je naglašavao važnost fizičkog i mentalnog zdravlja kao temelja sretnog života.

Često je citirao latinsku izreku ‘mens sana in corpore sano’, što znači ‘zdrav duh u zdravom tijelu’.

Bez vitalnosti uma i tijela, vjerovao je da je kvaliteta života uvijek smanjena.

Tako, primjerice, redovita tjelovježba od barem 30 minuta, 4-5 puta tjedno, poboljšava fizičku izdržljivost i mentalnu jasnoću, piše Večernji list.

Dobre osobne i intimne veze: Prema Jungu, ljudi su društvena bića s urođenom potrebom za povezivanjem.

Razvijanjem razumijevanja i empatije prema drugima stvara se ne samo bliskost nego i osobni rast.

Zajedničke aktivnosti poput kuhanja, putovanja ili volontiranja s partnerom jačaju veze kroz radost i timski duh.

Povremeni zajednički bijeg bez distrakcija također produbljuje odnose.

Sposobnost opažanja ljepote u umjetnosti i prirodi: Jung je ljepotu u umjetnosti i prirodi smatrao hranom za dušu i katalizatorom inspiracije.

Poštivanje estetike ispunjava unutarnje izvore značenja, potiče vitalnost i povezuje ljude s izvorima kreativnosti izvan ega.

Posjet galerijama, umjetnički hobi poput fotografije ili provođenje vremena u prirodi povećavaju sposobnost opažanja ljepote.

Razuman životni standard i zadovoljavajući posao: Iako je upozoravao na opasnosti materijalizma, Jung je prepoznavao osnovnu potrebu za stabilnošću i sigurnošću.

Bez dovoljno resursa za život, stres se povećava. Smatrao da je posao jedna od ‘osnovnih životnih radosti’ jer strukturira vrijeme i pruža osjećaj svrhe.

Izrada kućnog budžeta omogućuje balansiranje potreba i želja.

Uključivanje hobija i interesa uz posao sprječava izgaranje i potiče dugoročno zadovoljstvo u karijeri.

Filozofski ili religiozni pogled na svijet: Jung je cijenio razvoj osobnih uvjerenja koja pružaju perspektivu o postojanju i daju životu smisao.

Bez obzira na to jesu li uvjerenja religiozna ili filozofska, smatrao je da promišljeni pogled na svijet omogućuje uzdizanje iznad svakodnevnih problema.

Redovito pohađanje vjerskih službi, vođenje dnevnika zahvalnosti ili meditacija grade duhovnu dobrobit i emocionalnu otpornost.