Često se kaže da bebe i psi prepoznaju ljude koji možda nemaju najbolje namjere. Pas može neprestano lajati, dok beba može postati nemirna i tražiti sigurnu osobu. Smatra se da je to neka vrsta urođene osobine. Iako je intuiciju teško izmjeriti, istraživači su pokušali utvrditi mogu li bebe razlikovati dobro od zla.

Prije više od 14 godina, istraživači su se zapitali mogu li bebe prepoznati dobrog lika, odnosno, mogu li razlikovati dobro od lošeg. Naravno, budući da se radilo o bebama, nije bilo moguće pitati ih zašto su odabrale ono što jesu, ali podaci su pokazali da bebe zapravo preferiraju dobre ljude, a ne loše, piše Upworthy.

U eksperimentu su bebe gledale lutkarsku predstavu s likovima koji su u osnovi samo geometrijski oblici s pričvršćenim očima. Crveni krug pokušava se popeti na brdo, ali stalno pada. Tada se pojavljuje plavi kvadrat koji pomaže krugu tako da ga gura s leđa, osiguravajući mu dolazak na vrh brda. U sljedećem pokušaju, crveni krug nailazi na žuti trokut koji vidi kako se krug pokušava popeti, ali umjesto da mu pomogne, trokut ga gura natrag dolje.

Bebe, neke stare samo šest mjeseci, bile su okrenute od svojih roditelja kako ne bi vidjele njihove reakcije. Istraživači su potom iznijeli replike likova i zamolili bebe da izaberu jednog. Prije nego što su bebe vidjele oblike, roditeljima je rečeno da zatvore oči kako ne bi slučajno utjecali na izbor bebe. U gotovo svakom slučaju, bebe su odabrale lika koji je bio pomagač, dokazujući da mogu razlikovati dobro društveno ponašanje od lošeg.

Više istraživanja potvrdilo je rezultat
Eksperiment je više puta ponavljao, a iako dva puta nije bilo moguće postići iste visoke rezultate, bebe su i dalje češće birale pomagača nego ometača. Druge replikacije eksperimenata bile su uspješnije, potvrđujući da bebe doista preferiraju dobrog lika u odnosu na lošeg. Nedavno se na društvenim mrežama pojavio video jednog od eksperimenata koji pokazuje preferenciju prema pomagaču. No, u ovom videu pomagač je bio žuti trokut, a ometač plavi kvadrat. To je dovelo do nagađanja da bebe jednostavno biraju lik koji je uočljivijih boja, sugerirajući da bi, da su uloge obrnute, i dalje izabrale žuti lik. Mnogi ne shvaćaju da je eksperiment već proveden s alternativnim scenarijem, pokazujući iste rezultate – bebe preferiraju dobrog lika. Velika replikacija u više laboratorija potvrdila je isto, a istraživači su s tromjesečnim bebama ponovno utvrdili da dulje gledaju dobrog lika.

Ljubav često dolazi u najneočekivanijim trenucima i obara nas s nogu kada se najmanje nadamo. Ponekad kratki susret ili spontani razgovor mogu probuditi osjećaje za koje nismo ni znali da su mogući.

Prema astrolozima, zvijezde pred kraj godine imaju posebne planove za određene horoskopski znakove. Naime, četiri horoskopska znaka mogla bi se uskoro zaljubiti preko ušiju. Evo koji su to znakovi.

Rak
Rakovi će se, pod utjecajem toplih i nostalgičnih emocija, otvoriti prema osobi uz koju se osjećaju sigurno. U nadolazećim tjednima očekuje ih susret koji će probuditi njihovu romantičnu stranu. Možda neće odmah priznati osjećaje, ali jednom kada ih prepoznaju, potpuno će se prepustiti ljubavi.

Vaga
Vage će ući u razdoblje u kojem će njihovi karizma i šarm privlačiti potencijalne partnere poput magneta. Do kraja godine mogu očekivati neočekivani susret, možda na društvenom događanju ili putem prijatelja. Njihova veza imat će harmoničan početak, a osjećaji će se razvijati brže nego što su planirali.

Strijelac
Za Strijelce, ljubav dolazi poput avanture – brzo i neočekivano. Do kraja godine, jedan slučajan susret može promijeniti njihovu perspektivu i pokazati im ljepotu emocionalne povezanosti. Njihova prirodna znatiželja i otvorenost prema novim iskustvima bit će ključ za stvaranje posebne veze.

Ribe
Ribe će pronaći ljubav koja će biti rezultat dubokog razumijevanja i suptilnih znakova pažnje. Njihova intuicija neće ih prevariti kada je u pitanju pronalazak osobe koja je kompatibilna. Do kraja godine osjećat će se kao da su pronašle svoju “srodnu dušu”, što će ih potaknuti da se potpuno prepuste emocijama.

Ljudima koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford. Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.

Za usporedbu su prerađenu hranu, poput vege-hamburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hrane, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.

Na dnu popisa se našlo meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.

Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku s jednakom količinom kalorija mogla smanjiti preuranjenu smrt za do 5 do 6 posto.

Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

“Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto) te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto)”, rekli su.

“Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojina (5,2 posto), a potom bademova mlijeka.”

Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje, a pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu.Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana jer bi se organizam na njih postupno naviknuo.

Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane i za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

“Bez promjena u načinu prehrane na način da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana poput soje, graška i graha najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima”, zaključili su.

“Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vege-hamburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, no i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla.”

Tim britanskih znanstvenika je zaključio da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio “nutritivnu neravnotežu” u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici je važan za poboljšanje zdravlja ljudi.

“Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative kao što su vege-hamburgeri”, smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.

Britanski znanstvenici ističu i da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći, a i jednako su loši za zdravlje.