Hrvatska
Umirovljenika koji rade sada je više od 33.000: Evo na kojim poslovima raste broj zaposlenih
Zaposlenih umirovljenika prvi put više je od 33.000, a brojka kontinuirano raste i nakon završetka turističke sezone. Premda se u djelatnostima vezanima za turizam bilježi pad od oko 350 zaposlenih, ukupno je za toliko više onih koji rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Pojačano zapošljavanje događa se na najzastupljenijim poslovima poput trgovine, građevine, prerađivačke industrije, ali i stručnih djelatnosti. Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade u zdravstvu i obrazovanju.
Turistička sezona sada je već daleko iza nas, no sve je više umirovljenika koji rade unatoč završetku sezonskih poslova. Naime, broj zaposlenih na pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine prvi put prešao je 33.000. Točnije, 33.061 korisnik starosne, prijevremene i obiteljske mirovine bilo prema općim bilo prema posebnim propisima odlučio se na rad u mirovini krajem listopada, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, piše Mirovina.hr.
Pad u turizmu, ali rast u trgovini, preradi, građevini…
Kada govorimo u sezonskim poslovima, sezonaca je među umirovljenicima krajem kolovoza bilo 2.838 i to baš na poslovima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Već u rujnu ta je brojka pala na 2.494 njih da bi krajem listopada u tim djelatnostima ostalo 2.126 umirovljenika. Riječ je o oko 700 radnika manje pa ipak radnika u mirovini ima više nego ikad. Naime, do pojačanog zapošljavanja dolazi u ostalim djelatnostima i to ne više samo u onim najtraženijima, poput trgovine, prerađivačke industrije i građevine. Umirovljenici su sve traženija ‘roba’ i u zdravstvu i u školstvu.
Kako je u rujnu počela nova školska, odnosno akademska godina, više je zaposlenih u obrazovanju, uz porast sa 611 umirovljenika u kolovozu na 795 njih u rujnu, da bi ta brojka sada dosegnula 856 umirovljenih učitelja i profesora aktivnih na tržištu rada. Rezultat je to i zakonskih izmjena prema kojima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon 65. godine.
Radi sve više umirovljenih liječnika, ali i učitelja
Zaposlenih je oko 350 više nego u mjesecu ranije, pri čemu se dogodio jednaki pad samo u turističkim djelatnostima. Međutim, taj se gubitak ne samo izjednačio, nego doveo i do pozitivnog trenda zahvaljujući pojačanom zapošljavanju u ostalim granama. Najviše umirovljenika do polovine radnog vremena zaposleno je u trgovini, njih 5.568, odnosno oko stotinu više nego u rujnu. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija s 4.275 zaposlenih umirovljenika, gdje se također bilježi rast od 150 novozaposlenih u samo mjesec dana. Na trećem su mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4.185 radnika. Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 3.625 zaposlenih, a potom i građevina s 3.500 zaposlenih, odnosno oko stotinu više u listopadu nego u rujnu. U prijevozništvu i skladištenju radi 2.951 umirovljenik uz trend rasta.
Dakle, sve djelatnosti bilježe rast zaposlenih umirovljenika pa tako i one u kojima ih nema na tisuće. To se najbolje vidi u obrazovanju s već spomenutih 856 umirovljenika, ali i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1.970 radnika u mirovini. Broj liječnika u mirovini stalno raste, a trenutačno u mirovini radi 681 liječnik. Onih koji imaju 60 i više godina je 2.702.
Na burzi za umirovljenike najtraženiji trgovci
Ove trendove prati i potražnja za radnicima na stranici za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tamo se traži 109 prodavača, 62 čistačice, 44 čuvara, 33 medicinske sestre, odnosno tehničara, 25 njegovatelja, 28 vozača te, uz ostalo, po 19 kuhara i konobara.
Inače, oko dvije trećine zaposlenih u mirovini čine muškarci koji je 21.505 u odnosu na 11.556 žena. Gotovo trećina umirovljenika radi na području Grada Zagreba, njih oko 9.500, dok među županijama prednjači Splitsko-dalmatinska s 3.636 zaposlenih. Iduća je Primorsko-goranska na čijem području radi 3.245 umirovljenika, a po brojnosti slijede Istarska s 2.463 i Zagrebačka s 2.013 umirovljenika koji rade uz primanje punog iznosa mirovine.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




