Hrvatska
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu porasla za 229 milijuna eura
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.
OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).
Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.
U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.
Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.
Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.
Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.
Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.
Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.
Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.
Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.
I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.
Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.
U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.
Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.
Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.
Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.
Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOBAVIJEST IZ VODOVODA: U utorak bez vode cijelo čudo ulica u Zadru! Evo popisa…
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava






