Hrvatska
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu porasla za 229 milijuna eura

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.
OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).
Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.
U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.
Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.
Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.
Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.
Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.
Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.
Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.
Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.
I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.
Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.
U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.
Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.
Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.
Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.
Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.
Hrvatska
Ministar Erlić: “U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja”

Platformski rad u Hrvatskoj i učinkovito korištenje europskih fondova središnje su teme o kojima je u utorak bilo riječi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zadru.
Prema riječima Ivana Mišetića iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), brojke se povećavaju iz godine u godinu, ali više raste broj tzv. agregatora ili onih koji posreduju za digitalne radne platforme.
Prošle godine bilo ih je 1500, a ove godine dvostruko više, dodao je te istaknuo da danas više od 8000 osoba iz trećih zemalja u Hrvatskoj radi preko digitalnih platforma.
Ministar Erlić: U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja
O učinkovitom korištenju europskih fondova, s naglaskom na poduzetništvo, govorio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručivši da smo “u povijesnom trenutku, najvećem ciklusu ulaganja iz europskih investicijskih fondova te da vjerojatno više nikada neće biti tako sveprisutna kao što su danas”.
“Ono što smo posebno istaknuli i na čemu radimo je kako unaprijediti sustav. Konstatirali smo danas da je više od 2,7 milijardi eura dostupno za ulaganja u poduzetnike.
Uglavnom su dostupna za digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj poslovanja. Dostupna su i kao bespovratna sredstva, ali i za kredite sa subvencioniranim kamatama i različite druge financijske instrumente, naglasio je ministar Erlić.
Potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda
Prije sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća održana je konferencija “Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga”, na kojoj je potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda – “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I”.
Cilj konferencije bio je promicanje socijalnog partnerstva i poticanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, a za realizaciju projekata potpisnici ugovora imaju dvije godine.
Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ocijenila je da je svaki projekt specifičan te da su svaki sindikat, sindikalna središnjica ili poslodavac odabrali ono što im je najbitnije i najpotrebnije.
Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i dopredsjednica GSV-a Sanja Šprem iz Matice hrvatskih sindikata.
Hrvatska
Stigao hladni val, temperature jutros i do minus 10

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Razvedrilo se u većem dijelu zemlje, oblačnije je na sjeverozapadu zemlje gdje su onda i temperature osjetno više. U vedrim predjelima temperature su vrlo niske, -9.5 je jutros u Otočcu, -9.1 u Slavonskom Brodu, stoga ne čudi da je za dio unutrašnjosti na snazi upozorenje na hladnoću putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku utorka posvuda će biti pretežno sunčano, na moru i dalje vjetrovito, osobito pod Velebitom, gdje su udari olujni, stoga ima poteškoća u prometu.
Stabilno će biti i tijekom srijede, uz obilje sunca diljem zemlje. Na moru i dalje vjetrovito uz buru.
Kako će sunca biti na pretek, dnevne temperature postupno će rasti u drugom dijelu tjedna. Ipak, jutra će biti vrlo hladna, osobito u unutrašnjosti, desetak stupnjeva ispod nule.
Prema kraju tjedna porast naoblake, u skladu s tim će rasti i vjerojatnost za oborinu.
Hrvatska
“Hrvatska za obuku stranih radnika treba otvarati kampove na Filipinima”

Hrvatska bi trebala organizirati kampove u zemljama poput Filipina, Nepala ili Bangladeša, u kojem bi obučavala građevinske radnike iz tih zemalja koji žele raditi u građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, u N1 Studiju uživo poručili su Branislav Brizar, predsjednik uprave ING-GRADA i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Nije pritom ključna edukacija za građevinske kvalifikacije, ističu, koliko učenje osnova hrvatskog jezika i provjera o kakvim zaposlenicima se radi, jesu li stvarno zainteresirani za rad u Hrvatskoj ili bi možda mogli proizvoditi i probleme.
Isto tako, objašnjavaju pod kojim uvjetima može biti sasvim realističan program povratka hrvatskih građevinskih radnika iz inozemstva.
Brizar i Čagalj objašnjavaju na koji jedini način po njihovom mišljenju Vlada može intervenirati u građevinarstvu, odnosno što može i mora napraviti kako rast cijena gradnje ne bi ugrozio velike infrastrukturne državne projekte financirane iz europskih fondova, kao i obnovu potresom pogođenih područja.
Brizar otkriva kako je u njegovoj kompaniji moralo doći do dramatičnog rasta plaća te zašto je donio odluku da sa svojom građevinskom tvrtkom krene u ambiciozan poduhvat – IPO, odnosno da sa svojim dionicama uskoro iziđe na Zagrebačku burzu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
ŠPICA!
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…