Connect with us

Hrvatska

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu porasla za 229 milijuna eura

Objavljeno

-

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.

OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).

Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.

U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.

Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.

Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.

Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.

Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).

Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.

Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.

Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.

I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.

Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.

U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.

Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.

Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.

Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.

Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu