Talijanska vlada predstavila je nacrt zakona koji regulira ocjenjivanje hotela, restorana i turističkih atrakcija na internetu, signalizirajući da namjerava obuzdati lažne i plaćene recenzente zbog mogućeg narušavanja slobodne tržišne utakmice i obmanjivanja građana. Prijedlog zakona predviđa brojne prepreke za potencijalne recenzente, uključujući obavezu podastiranja vjerodostojne osobne iskaznice i dokaza da su zaista posjetili mjesto koje ocjenjuju. Recenzije će morati biti objavljene unutar dva tjedna od posjeta i moći će se ukloniti ako su neistinite. Sve će biti uklonjene dvije godine nakon objave.

I važeći zakoni zabranjuju lažne recenzije, ali prekršaje je teško pratiti. Vlada zato predlaže da agencija za tržišno natjecanje dobije ovlasti za provjeru ocjena i za određivanje eventualnih kazni.

Rim želi zabraniti i plaćene i sponzorirane ocjene. Poticaji za njihove autore uobičajena su praksa.

“Današnji dan označava važan korak u smjeru zaštite našeg poslovanja”, rekla je ministrica turizma Daniela Santanche.

Pojedine udruge u sektoru izrazile su zadovoljstvo nacrtom zakona, ali neki strahuju za privatnost, upozoravajući i da bi zabrana anonimnih recenzija mogla drastično smanjiti broj online komentara o hotelima i restoranima.

“Lažne recenzije predstavljaju problem za pošteno natjecanje među tvrtkama jer mogu snažno utjecati na prodaju, a problem su i za potrošače zbog moguće obmane”, rekao je Reutersu predsjednik udruge potrošača Federconsumatori Michele Carrus.

Teško je naći pravo rješenje za taj problem, ali uvjeren sam da ćemo ga definirati u parlamentarnoj raspravi, dodao je Carrus.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius predao je Ukrajini prvu novu samohodnu haubicu na kotačima tipa RCH 155. “Ukrajina, a to je signal, može računati na nas. Njemačka je spremna preuzeti odgovornost u Europi”, rekao je političar SPD-a u Kasselu, gdje proizvođač tenkova KNDS proizvodi ovaj sustav oružja.

Ukrajinski veleposlanik Oleksij Makejev simbolično je preuzeo prvu od ukupno 54 samohodne haubice koje će Njemačka isporučiti Ukrajini. Prvih šest sustava početno će ostati u Njemačkoj kako bi se koristili za obuku ukrajinskih vojnika.

“Ne trebamo posrednike, trebamo saveznike”. rekao je veleposlanik u vezi s mogućim pregovorima o okončanju rata. “Mir se mora izboriti. Dobro je znati da je Njemačka na strani Ukrajine”, dodao je.

Kakva je to haubica?
Kako piše Kyiv Independent, radi se o haubicama s topovima kalibra 155 mm, smještenim na oklopnom vozilu s četiri osovine (“8×8”). KNDS, zajednička tvrtka njemačkog KMW-a i francuskog Nextera, ističe da RCH 155 može ispaljivati do devet projektila u minuti. Samohodna haubica RCH-155 predstavlja kombinaciju oklopnog transportera GTK Boxer i automatizirane artiljerijske kupole PzH 2000, piše Kyiv Independent.

Ispaljuje granate kalibra 155 mm na udaljenost do 54 kilometra. Zahvaljujući bazi na kotačima, sličnoj teškom oklopnom vozilu, može se brzo kretati po cesti i izvan nje brzinom većom od 100 kilometara na sat.

Ukrajina je prva zemlja koja je dobila novu RCH 155.

Poljski premijer Donald Tusk optužio je danas Rusiju za planiranje velike terorističke kampanje usmjerene na zrakoplove i letove u Europi i svijetu. Tusk je tijekom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim istaknuo da Rusija planira akcije koje prelaze granice Europe.

“Mogu potvrditi da Rusija planira terorističke akcije, ne samo protiv Poljske već i protiv zračnih prijevoznika diljem svijeta”, rekao je Tusk, ne iznoseći detalje o prirodi tih prijetnji.

Američki New York Times nedavno je izvijestio kako su američke obavještajne službe upozorile Bijelu kuću na ruski plan prokrijumčarivanja eksplozivnih naprava u teretne zrakoplove koji lete prema SAD-u. Prema izvješću, Bijela kuća je poslala snažno upozorenje Kremlju, zahtijevajući prekid operacije.

Rusija se prema izvorima pripremala za sabotažne operacije protiv SAD-a postavljanjem eksplozivnih uređaja u teretne pošiljke i njihovim slanjem zrakoplovom.

Kremlj sve odbacuje
Ovo nije prvi put da je Rusija optužena za sabotažu prometne infrastrukture. Nekoliko europskih zemalja ranije je optužilo Moskvu za ometanje GPS signala i pokušaje napada na ključne prometne sustave u okviru hibridnog rata. Češki ministar prometa Martin Kupka u travnju 2024. izjavio je da je Rusija izvela tisuće pokušaja cyber napada na europske željezničke mreže od početka rata u Ukrajini.

Nedavni incident u Kazahstanu, gdje se srušio azerbajdžanski putnički zrakoplov pri čemu je poginulo 38 osoba, također se povezuje s ruskim djelovanjem.

Taj je slučaj oživio sjećanja na tragediju leta MH17, oborenog 2014. iznad istočne Ukrajine na području pod kontrolom proruskih separatista, kada je stradalo 298 ljudi.

Rusija nije preuzela odgovornost za dvije teške zrakoplovne nesreće
Kremlj je sve optužbe nazvao neutemeljenima, a glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da se radi o politički motiviranim izjavama. Iako se ruski predsjednik Vladimir Putin ispričao zbog incidenta u Kazahstanu, odgovornost za nesreću nije preuzeta, slično kao u slučaju MH17, gdje Rusija nikada nije priznala krivnju.

Napetosti između Zapada i Rusije nastavljaju rasti, a optužbe poput ovih dodatno kompliciraju već ionako krhke diplomatske odnose.