Connect with us

Svijet

Austrijski OMV zaplijenio Gazpromov plin

Objavljeno

-

Austrijska energetska tvrtka OMV ‘naplatila’ je dosuđenu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zapljenom plina, reklo je pet izvora, i sada ruski plin kupuje na burzi ili preko posrednika, napominju austrijski mediji.

Austrijski OMV izvijestio je sredinom studenog da je dobio arbitražni spor protiv ruskog Gazproma prema kojem ima pravo na 230 milijuna eura odštete za neredovite isporuke u rujnu 2022. godine.

Postupak je pokrenut u siječnju 2023. godine i OMV namjerava “odmah” naplatiti iznos koji bi trebao povećati njegov “čisti operativni rezultat, prilagođen za vrijednost zaliha i operativni novčani tok”, stoji u priopćenju.

OMV je 2022. godinu zaključio u gubitku.

Ruski Gazprom OMV-u obustavio isporuke plina
Ruski Gazprom obustavio je pak nakon te odluke isporuke plina OMV-u.

“Austrijska tvrtka tim potezom krši propise. Vjerujem da je naš odgovor više nego opravdan. Nećemo biti dobrotvori u tom slučaju”, rekla je prošli četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.

Gazprom je u rujnu 2022. godine smanjio isporuke iz objektivnih razloga, naglasila je Zakharova, podsjetivši na eksplozije na plinovodu Sjeverni tok i obustavu tranzita plina kroz plinovod Yamal-Europe.

Nitko i dalje ne govori o tim faktorima, naglasila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Austrijska kompanija zaplijenila je isporuke ruskog plina za listopad, rekla su tri izvora bliska OMV-u i Gazpromu. OMV je prvi kupac u EU koji nije platio Gazpromov plin, rekao je jedan od izvora u ruskoj kompaniji.

Gazprom zapljenu smatra neplaćanjem i zato je obustavio isporuke, rekao je izvor blizak Gazpromu.

Zapljena je bila posljednja prilika za OMV pred moguću obustavu tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, dodaje izvor u austrijskoj kompaniji. Zbog obustave isporuka OMV sada može tvrditi da je Gazprom prekršio ugovor, tumači jedan od pet izvora.

Gazprom je odbio komentirati buduće odnose s OMV-om. Glasnogovornica OMV-a rekla je da Gazprom prestao isporučivati plin, dodavši da im plin vjerojatno više neće stizati.

OMV-ovi ugovori s Gazpromom uključuju klauzulu prema kojoj austrijska kompanija mora platiti plin i ako ga ne preuzme, napominje Reuters.

Ruska kompanija ne isporučuje više OMV-u plin, ali isporuke nisu stvarno zaustavljene i austrijsko-slovačku granicu u Baumgartenu prelazi gotovo ista količina plina kao i ranije, piše austrijska novinska agencija APA.

Gazprom sada prodaje plin na burzi ili preko posrednika, a krajnji je kupac vjerojatno OMV, koji i dalje mora ispunjavati ugovorne obaveze o isporukama, dodaje APA, ali ne na temelju dugoročnog ugovora s ruskom tvrtkom.

Na burzama je pak u posljednje vrijeme ponovo zavladala nervoza i plin je samo od početka studenog poskupio za 22,5 posto, na 49 eura za megavatsat, navodi austrijska agencija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ovo je najskuplja zemlja za stanovanje u Europskoj uniji, pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska

Objavljeno

-

By

Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, ali rasli su i troškovi stanovanja koji su se, prema najnovijem izvješću Eurostata, u nekim zemljama udvostručili. Najgore je stanovnicima Irske koji su lani imali najveće troškove režija (plin, voda, struja), dvostruko više od prosjeka EU-a, piše Dnevnik.hr.

Druga najskuplja zemlja za stanovanje je Luksemburg gdje su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto iznad prosjeka.

Gdje je Hrvatska?
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU. No, tu je odmah i Hrvatska u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Zanimljivo je da je 2010. situacija bila nepovoljnija, troškovi režija tada su bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.

Eurostat navodi da su troškovi stanovanja porasli u 17 država članica od 2010., dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.

Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine na nivou EU-a, kada su blago pale za prosječnih 0,3 posto.

Rastu cijene najma
Od 2010. do 2023. prosječno najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.

Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. Kad je Hrvatska u pitanju, cijene najma bile su za oko šest posto veće od europskog prosjeka. U prosjeku, stanovnici Europske unije prošle su godine trošili oko petine ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.

Više od dvije trećine ljudi u EU-u, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.

Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.

U 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija. U Irskoj čak 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.

S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).

Hrvatska je treća u Europi i po napučenosti nekretnina: prosjek je oko tri osobe u kućanstvu što Hrvatsku s Poljskom stavlja na dno ljestvice s prosječno jednom sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Propast moćnog švedskog proizvođača baterija skupo će koštati Njemačku

Objavljeno

-

Stečaj švedskog proizvođača baterija Northvolta u SAD-u mogao bi skupo koštati i njemačku vladu i saveznu zemlju Schleswig-Holstein zbog upitnog povrata kredita državne razvojne banke KfW.

Objavili stečaj u Americi
Prije desetak dana švedska kompanija objavila je stečaj u SAD-u, istaknuvši da je iscrpila financijske kapacitete, uz procjenu izvršnog direktora u ostavci Larsa Erikssona da im za normalizaciju poslovanja treba 1,2 milijarde dolara.

“Northvoltova likvidnost postala je kritična”, naveli su podnesku stečajnom sudu u Houstonu, dodavši da su osigurali novi zajam od 100 milijuna dolara za stečajni postupak koji bi po procjeni uprave trebao završiti do kraja prvog tromjesečja 2025. godine, uz dovršetak restrukturiranja poslovanja.

Zahtjev za stečajem u SAD-u osigurat će kompaniji vremena da se organizira i proširi poslovanje, uz paralelno ispunjavanje obaveza prema klijentima i dobavljačima, i da se u konačnici pozicionira na dulji rok, poručii su tada iz tvrtke.

Podružnice Northvolt Germany i Northvolt North America, s projektima u Njemačkoj i Kanadi, financiraju se odvojeno i normalno će poslovati, dodali su u priopćenju, objavljenom 22. studenog.

Grade tvornicu u Njemačkoj, dobili kredit od 600 milijuna eura
Švedska kompanija gradi u blizini njemačkog grada Heidea tvornicu baterija i dobila je od državne razvojne banke KfW 600 milijuna eura kredita. Teren jamstva ravnopravno su podijelile savezna i vlada Schleswig-Holsteina.

Prema američkom zakonu, Northvoltovi vjerovnici ne mogu u procesu restrukturiranja poslovanja naplatiti potraživanja, unatoč tome što njegovo poslovanje u Njemačkoj nije obuhvaćeno zahtjevom za objavom stečaja u SAD-u.

Novac je Northvoltu isplaćen kroz konvertibilnu obveznicu, isključivo za gradnju tvornice u Njemačkoj, i švedska matična tvrtka ne može ih koristiti u druge svrhe, priopćilo je njemačko ministarstvo gospodarstva.

Savezna vlada nadoknadit će KfW-u iznos plus prateće troškove u prosincu, rečeno je. Schleswig-Holstein osigurat će pak ‘kontrajamstvo’ za konvertibilnu obveznicu u vrijednosti 300 milijuna eura i isplatit će taj iznos saveznoj vladi.

Bude li restrukturiranje uspješno, švedska kompanija vratit će njemačkoj državi 600 milijuna eura kredita i troškove, dodaje se.

 
Nastavi čitati

Svijet

Predsjednik Južne Koreje proglasio ratno stanje

Objavljeno

-

Predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol proglasio je ratno stanje, rekavši da je mjera nužna kako bi “zaštitila zemlju od komunističkih snaga”. “Kako bismo zaštitili liberalnu Južnu Koreju od prijetnji koje predstavljaju komunističke snage Sjeverne Koreje i eliminirali antidržavne elemente… Ovim proglašavam ratno stanje”, rekao je Yoon u obraćanju naciji uživo na televiziji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu