Apple se suočava s tužbom jer su zaposlenicima tehnološkog giganta navodno zavirivali u privatne iPhone uređaje i iCloud račune. Žalba je podignuta na sudu u Kaliforniji, od strane zaposlenika po imenu Amar Bhakta.

Bhakta u Appleu radi od 2020. godine, u digitalnom marketingu, te tvrdi da su zaposlenici morali na privatne telefone instalirati software koji im je potreban za posao. Apple je tako dobio uvid u njihov e-mail, galerije fotografija, zdravstvene podatke, sustav smart home te slične podatke, koje zaposlenici nisu nužno htjeli podijeliti.

U tužbi je navedeno i da Apple zaposlenicima ugovorom zabranjuje da izvan radnog mjesta progovaraju o uvjetima rada, pa se tako ne smiju obratiti ni medijima. Primjerice, Bhakta nije smio spominjati kako mu je na poslu u podcastu, a zamolili su ga makne i objave s LinkedIn-a u kojima se osvrnuo na situaciju u Appleu.

“Prakse Applea su jezive”
U tužbi je stoga navedeno: “Appleove prakse i sustavi nadzora su jezivi te na nezakonit način ograničavaju konkurenciju, slobodu kretanja zaposlenika na tržištu rada, slobodu govora i sprječavaju zviždače da se oglase.”

Žalba se odnosi i na kontrolu Applea nad korištenjem društvenih mreža i aplikacije Slack, putem koje zaposlenici međusobno komuniciraju, izvještaba NewsBytes.

Glasnogovornici Applea tužbu odbacuju kao neosnovanu i naglašavaju da zaposlenici Applea svake godine prolaze kroz trening u kojem iznova bivaju upoznati sa svojim pravima i slobodama.

Ipak, ovo nije prva tužba zaposlenika protiv Applea. Zbog vrlo sličnih razloga su već podnesene tri žalbe u kojima se također navodi da je zaposlenicima zabranjeno međusobno se žaliti na probleme poput spolne diskriminacije i neravnopravnosti u plaćama, a u lipnju su dvije zaposlenice upravo zbog diskriminacije podignule tužbu s istim odvjetničkim timom koji zastupa i Bhaktu.

Kako bi spriječili slučajeve prijevara u uslugama slanja poruka, WhatsApp, u suradnji s državnim i saveznim policijskim agencijama za sprječavanje kriminala, pokrenuo je kampanju podizanja svijesti.

Njemačka policija je objavila nekoliko savjeta za zaštitu WhatsApp računa.

Čuvajte se novog vala prijevare

Prijevara uvijek funkcionira ovako: početna poruka (očigledno generirana i lažna) ide korisniku i navodi kako navodni rođak ima novi broj mobitela. Kada kontaktirane osobe stupe u kontakt, pojavit će se nova poruka u kojoj se traži novac. Obično se radi o iznosima između 1.500 i 3.000 eura, prenosi Fenix.de.

Ako vam (navodno) povezana osoba piše i kaže da ima novi broj, svakako to provjerite tako da osobu nazovete na broj koji vam je poznat ili zatražite glasovnu poruku. Ovako možete brzo saznati radi li se o prijevari ili ne.

Prevarante je moguće provjeriti na sljedeće načine:

Ako netko od vaših kontakata pošalje neobičan zahtjev.

– Zatraži da snime glasovnu poruku.

– Nazovite osobu na stari broj kako biste potvrdili njezin identitet i provjerili radi li se o prijevari

Ovo je jedini način na koji možete biti sigurni da nijedan stranac ne koristi vaš račun na nepropisan način.

Savjeti protiv prijevare putem messenger usluga

– Provjerite svoj kod: Nikada ne otkrivajte svoj kontrolni kod računa (šesteroznamenkasti registracijski kod koji ste primili SMS-om).

– Provjerite svoj PIN: Postavite osobni PIN za svoj račun (također poznat kao potvrda u dva koraka).

– Provjerite svoju sliku: zaštitite svoju profilnu sliku (tako da je mogu vidjeti samo vaši kontakti).

– Provjerite svoj kontakt: ako vas navodni kontakti zatraže uslugu koja se čini sumnjivom, potvrdite njihov identitet traženjem glasovne poruke ili jednostavnim pozivom.

Zaštitite svoj račun i informirajte druge kako bi njihovi WhatsApp računi postali sigurniji i kako ne bi postali žrtve prijevare.

U novom godišnjem izvješću “Digitalna obrana” Microsoft je upozorio na zabrinjavajući rast kibernetičkih napada u svijetu te izvijestio da se njegovi korisnici suočavaju s oko 600 milijuna tih napada dnevno, što je snažno povezano s geopolitičkim sukobima.

Prateći trendove od srpnja 2023. do srpnja ove godine, Microsoft u sklopu Digital Defense Reporta naglašava da kibernetički napadi dolaze od kriminalaca, ali i državnih aktera te da za učinkovito suzbijanje tog rastućeg vala treba ojačati “digitalnu obranu” na svim razinama i poticati trajnu predanost načelima kibernetičke sigurnosti.

Microsoft u izvješću navodi da je tijekom promatranog razdoblja zabilježio 2,75 puta veći porast “ransomware” napada u usporedbi s prethodnim razdobljem, ali i da je postotak organizacija koje su na kraju ucijenjene (dosežući fazu šifriranja podataka) smanjen više od tri puta tijekom protekle dvije godine.

Napadači i dalje računaju na predvidivo ljudsko ponašanje, poput odabira lako pamtljivih lozinki i njihove ponovne upotrebe na više web stranica, pa tako lako postaju žrtve “phishing” napada, a upravo su napadi na lozinke najčešći i čine 99 posto svih napada na identitet korisnika.

Na globalnoj razini rastu i kibernetički potpomognute financijske prijevare, s novim trendovima u prijevarama s plaćanjima i zlouporabom legitimnih usluga za phishing i zlonamjerne aktivnosti, navodi se u izvješću.

Microsoft ujedno ističe “alarmantan oblik prijevare” – techscam, koji obmanjuje korisnike predstavljanjem legitimnih usluga ili lažnom tehničkom podrškom i oglasima.

Promet techscam prijevara porastao je za 400 posto od 2021. do 2023., što daleko premašuje porast malwarea od 180 posto i phishinga od 30 posto.

Nastavljaju se i DDoS napadi, iako iz Microsofta kažu da su u drugoj polovici ove godine ublažili 1,25 milijuna tih napada, što je povećanje od četiri puta u usporedbi s prošlom godinom.

Napominju i da njihov tim sada prati više od 1.500 jedinstvenih grupa prijetnji, uključujući više od 600 državnih te prijetnji 300 kriminalnih i 200 grupa za utjecanje na javno mnijenje kao i stotine drugih.

Za ublažavanje napada potrebna jaka suradnja privatnog i javnog

“Geopolitički sukobi su pokretači kibernetičkih kampanja i napada, a države postaju sve agresivnije u kibernetičkom prostoru, s razinama tehničke sofisticiranosti koje odražavaju povećana ulaganja u resurse i u obuku. Ruski, iranski i kineski akteri intenzivirali su kibernetičke operacije oko trenutno aktivnih sukoba, pa su ruski napadi prvenstveno ciljali Ukrajinu i zemlje NATO-a, a kineski Tajvan i jugoistočnu Aziju. Rat između Izraela i Hamasa intenzivirao je i iranske kibernetičke aktivnosti na Izrael, SAD i zemlje Zaljeva, a i Rusija i Iran također su koristili rat i američke izbore za širenje propagande koja izaziva podjele”, ističu iz Microsofta.

Upozoravaju i na zlouporabu generativne umjetne inteligencije (AI) s kojom svi cyberkriminalci eksperimentiraju, dok s druge strane AI alati pomažu i timovima za kibernetičku sigurnost da brže odgovore na prijetnje automatizacijom zadataka poput analize upozorenja.

“Za ublažiti kibernetičke prijetnje potrebna je jaka suradnja javnog i privatnog sektora. Vlade moraju uvesti značajne kazne za zlonamjerne aktivnosti kako bi spriječile napade. Trenutni međunarodni standardi u kibernetičkom prostoru nemaju učinkovitu provedbu, što rezultira nastavkom agresivnih aktivnosti koje podržavaju države”, poručuju iz MIcrosofta.