ZADAR / ŽUPANIJA
NATJEČAJ MINISTARSTVA ZNANOSTI / Dijele se državne socio-ekonomske stipendije. Ovo su detalji…
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih raspisalo je Natječaj za dodjelu 12.150 državnih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.
Državne stipendije dodjeljuju se u sljedećim kategorijama:
E – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima slabijega socio-ekonomskoga statusa,
D-1 – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima koji su djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona; djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata iz članka 45. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata; studenti koji su djeca smrtno stradalih osoba iz članka 107. Zakona o protuminskom djelovanju, čija je smrt nastala zbog ozljede na radu za vrijeme obavljanja poslova iz članka 107. ovog Zakona,
P – studenti s invaliditetom i studenti koji su pod skrbništvom ili su kao djeca bili pod skrbništvom ili im je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, koji su upisani na doktorske studije na poslijediplomskoj razini.
II. Opći uvjeti za podnošenje prijave:
Za dodjelu državne stipendije mogu se prijaviti studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:
- hrvatski državljani, državljani države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ili osobe u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti,
- studenti u redovitom statusu na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
III. Na natječaj za dodjelu državne stipendije ni u jednoj kategoriji ne mogu se prijaviti studenti:
- koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini (ne odnosi se na studente upisane prvi put na prvu godinu studija u akademskoj godini 2024./2025.),
- koji su stekli manje od 22,5 ECTS boda u prethodnoj akademskoj godini, a u akademskoj godini prijave na natječaj upisuju drugu godinu diplomskog studija koji se izvodi u neparnom broju semestara,
- koji su na tom studiju ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih prethodnih akademskih godina iznosi manje od 40, ne uključujući tekuću akademsku godinu te ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje prava i obveza studenta,
- koji su u akademskoj godini 2024./2025. drugi put upisali prvu godinu studija na istoj razini studija u redovitom statusu (odnosi se isključivo na studente koji su u akademskoj godini 2024./2025. promijenili studij),
- koji su dva puta mijenjali i stoga tri puta upisivali studij na istoj razini u redovitom statusu,
- koji su već stekli kvalifikaciju na razini studija na koju su upisani (osim studenata koji su stekli kvalifikaciju na prijediplomskoj razini, a u akademskoj godini prijave na natječaj su upisani u 4., 5. ili 6. godinu integriranog studija),
- koji su u radnom odnosu ili obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja,
- koji imaju upisano mirovanje prava i obveza studenta u akademskoj godini 2024./2025.
IV. Posebni uvjeti za dodjelu državne stipendije u kategoriji E − studenti slabijega socio-ekonomskog statusa:
- prosječni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 100 % proračunske osnovice (441,44 EUR) koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. U izračun prihoda po članu kućanstva uzimaju se prihodi ostvareni u 2023. godini,
- u izračun prihoda po članu kućanstva ulaze ukupni dohodak članova kućanstva te neoporezivi primici koji se nalaze na popisu u Prilogu I. koji je sastavni dio Pravilnika,
- popunjena Izjava o članovima kućanstva u sklopu elektroničkog obrasca za prijavu na natječaj,
- zajedničko kućanstvo je svaka zajednica osoba, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba. Članom kućanstva smatra se i dijete koje se nalazi na školovanju do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života. Uzdržavatelj studenta smatra se članom njegova kućanstva i kada ne žive na istom prebivalištu ako je student u sustavu redovitog obrazovanja, a najdulje do navršene 26. godine života djeteta (osim u slučajevima kada se raskid obiteljskih odnosa može dokazati rješenjem nadležnih tijela),
- podatke o prihodima u Republici Hrvatskoj Ministarstvo preuzima iz službene evidencije Porezne uprave za 2023. godinu,
- studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske obvezni su prilikom popunjavanja Izjave o članovima kućanstva, u elektroničkom obrascu za prijavu, ručno unijeti podatke o visini ukupno ostvarenih prihoda u EUR valuti*, uključujući prihode od mirovine, za svakog člana kućanstva u 2023. godini. Kao dokaz obvezni su dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležne porezne uprave izvan Republike Hrvatske za sve članove kućanstva i potvrde o visini ukupno isplaćene mirovine nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje izvan Republike Hrvatske za članove kućanstva koji su korisnici mirovine za 2023. godinu,
- ako član/ovi kućanstva nema/ju OIB, potrebno je dostaviti potpisanu izjavu da član/ovi kućanstva nema/ju OIB (student šalje jednu Izjavu za sve članove koji nemaju OIB),
- student do navršenih 26 godina koji se na prebivalištu navede kao jedini član kućanstva ili s bratom ili sestrom bez roditelja ili uzdržavatelja dužan je pod zajedničko kućanstvo navesti roditelje ili uzdržavatelje te dostaviti njihov OIB. Studenti su dužni navesti oba roditelja ili uzdržavatelja, osim u slučaju kad mogu dokazati da drugi roditelj nije član kućanstva, na primjer sudska odluka o rastavi braka, smrtni list itd. Različita adresa prebivališta svakog člana kućanstva mora biti obrazložena i potkrijepljena dokaznom dokumentacijom.
V. Bodovanje za državnu stipendiju za kategoriju E provodi se na sljedeći način i na temelju sljedećih dokaza:
1. Za studenta koji mjesečno po članu kućanstva ima:
- 120,00 EUR ili manje prihoda priznaje se 1.800 bodova
- od 120,01 EUR do 160,00 EUR priznaje se 1.500 bodova
- od 160,01 EUR do 200,00 EUR priznaje se 1.200 bodova
- od 200,01 EUR do 240,00 EUR priznaje se 900 bodova
- od 240,01 EUR do 280,00 EUR priznaje se 750 bodova
- od 280,01 EUR do 320,00 EUR priznaje se 600 bodova
- od 320,01 EUR do 360,00 EUR priznaje se 450 bodova
- od 360,01 EUR do 400,00 EUR priznaje se 300 bodova
- od 400,01 EUR do 100 % proračunske osnovice priznaje se 150 bodova.
Rok za prijavu je 4. studenoga 2024. do 12.00 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






