magazin
U Europi se pojavili smrtonosni pauci: Ima li razloga za zabrinutost?

Da vas netko pita da navedete mjesto na zemlji gdje ima otrovnih životinja, vjerojatno biste naveli Australiju ili Južnu Ameriku, dok bi Europa ostala pri dnu takvog popisa.
Ipak, posljednjih godina strah od malog osmonožnog stvorenja porastao je u južnoj Europi, budući da je sve više objava o smrtima koje se pripisuju jednom određenom pauku.
Posljednji poznati slučaj dogodio se ovog ljeta u talijanskom gradu Bariju, gdje je 23-godišnji muškarac umro nakon sumnje da ga je ugrizao mediteranski pauk samotnjak, također poznat kao smeđi samotnjak ili pauk violina. Samo mjesec dana ranije, 52-godišnji policajac u Palermu preminuo je od istog uzroka, piše The Conversation.
Dva najstrašnija europska pauka
Ako znatiželjno volite zabadati ruke u svaki kutak i pukotinu, a nemate sreće, šetnja španjolskim selom mogla bi rezultirati bolnim ugrizom nekog od većih pauka u toj zemlji, poput gibraltarskog pauka (Macrothele calpeiana) ili pauka vučjaka (Lycosa tarantula). Međutim, u mediteranskoj regiji postoje samo dvije vrste pauka čiji se ugrizi smatraju medicinskim problemom: europska crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus) i mediteranski pustinjak (Loxosceles rufescens).
Crna udovica oduvijek je bila na najgorem glasu, ali nema dokumentiranih slučajeva smrti uzrokovanih ugrizom njezine europske varijante. Štoviše, susreti s ovom upečatljivom životinjom su rijetki, jer se nalazi u ruralnim područjima i gradi svoje nestalne mreže ispod kore drveća ili kamenja. Neurotoksični učinci njegovog otrova na ljude dobro su poznati: složeni koktel molekula, zajednički poznatih kao latrotoksini, utječe na prijenos živaca, srčani mišić i funkciju glatkih mišića, uzrokujući sindrom koji se naziva latrodektizam.
Pauk samotnjak, koji obično ima malu, tamnu mrlju u obliku violine na svom glavoprsiju, sasvim je druga stvar. Iako se nalazi u divljini, danas se praktički može smatrati sinantropskom vrstom, što znači da ima tendenciju živjeti u neposrednoj blizini ljudi, osobito unutar kuća, garaža ili radnih mjesta. Često pronalazi tamna, prašnjava skrovišta, kao što su iza ili ispod velikih komada namještaja, gdje može ostati neprimijećen dulje vrijeme.
Drugačija vrsta otrova
Za razliku od neurotoksičnog otrova crnih udovica, otrov paukova iz porodice sikarida, kojoj pripada i mediteranski pustinjak, djeluje nekrotično, što znači da uzrokuje odumiranje tjelesnog tkiva. Među mnogim proteinima koji se nalaze u njihovom otrovu su enzimi fosfolipaze, koji razgrađuju stanične membrane i pucaju krvne žile. Dva kombinirana učinka obično uzrokuju lokaliziranu reakciju na mjestu ugriza koja uključuje oticanje, crvenilo i svrbež tijekom nekoliko tjedana.
U malom postotku slučajeva, središnje područje ugriza može razviti nekrotičnu leziju, gdje tkivo odumire i na kraju otpada prije nego zacijeli nakon nekoliko tjedana.
Ovaj skup simptoma – nazvan kožni loksocelizam – obično nema veće posljedice osim ako se ugriz ne dogodi na posebno osjetljivim područjima poput lica. Štoviše, nekrotična progresija je rjeđa kod europskog pauka samotnjaka nego kod nekih njegovih latinoameričkih srodnika (L. reclusa i L. laeta), koji se smatraju značajnim javnozdravstvenim problemom u zemljama poput Čilea, Argentine i Perua.
U nekim rijetkim slučajevima, međutim, nekroza uzrokovana ugrizom pauka pustinjaka može doći do ispod mišića i uzrokovati sindrom toksičnog šoka, koji uključuje simptome kao što su vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima. Kada je uzrokovano ugrizom loksoskele, to je poznato kao kožno-visceralni loksocelizam, stanje koje, iako vrlo rijetko, može dovesti do akutne hemolize (uništavanje krvnih stanica), zatajenja bubrega, šoka i, na kraju, smrti.
Trebamo li biti zabrinuti?
Arahnofobija, široko rasprostranjen strah, potiče se iz horor filmova i knjiga, kao i senzacionalističkih publikacija u tisku. Ali stvarnost je sasvim drugačija i, barem u Europi, prijetnja koju predstavlja bilo koja vrsta pauka gotovo je zanemariva.
U razdoblju od 23 godine u Europi je zabilježen 1691 smrtni slučaj pripisan ubodima osa, stršljena i pčela, ali većina nas ne počne histerizirasti kada pčela njuška džem na našem tostu.
Činjenica da se smrtni slučajevi od navodnih ugriza pauka u sličnom razdoblju mogu nabrojati na prste jedne ruke stavlja realnost situacije u kontekst.
Sredozemni pauci samotnjaci nisu jako agresivni i obično napadaju samo kad su izravno uznemireni, tako da nema razloga za brigu. Ako poduzmete mjere opreza i povremeno čistite ispod sofe ili iza ormara i nosite rukavice kada premještate takav namještaj, vjerojatnost da ćete zbog ugriza Loxoscelesa završiti u bolnici nije mnogo drugačija od one da vas udari munja.
magazin
VELIKI GLAZBENO-DUHOVNI DOGAĐAJ / Alan Hržica nakon šest godina gostuje u Zadru

Prvi put u najvećem glazbeno – produkcijskom izdanju i najvećoj dvorani, Dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku. ‘Večer slavljenja’ na kojoj nastupaju Alan Hržica, Amorose i Vanessa Mioč održava se u subotu, 8. studenog 2025., s početkom u 19 sati. Tijekom večeri, duhovne nagovore će održati p. Ike Mandurić i fra Stjepan Brčina, poznati hrvatski svećenici čije djelovanje prate i vole brojni diljem Crkve u Hrvata.
Nastupit će i poseban gost iznenađenja!
Prihod od prodaje karata je za izgradnju Kuće sjećanja ‘Plavi kaputić’ u mjestu Berak pokraj Vukovara, u spomen na 402 djece ubijene u Domovinskom ratu i na hrvatske branitelje.
Tu spomen kuću u zahvalnom sjećanju na djecu, žrtve rata i hrvatske branitelje želi urediti Željka Mitrović Jurić, „djevojčica u plavom kaputiću“, koja je postala osobiti simbol stradanja djece u Domovinskom ratu.
Dođite na taj veliki glazbeno – duhovni događaj i ugradite se u tu domovinsko – domoljubnu priču.
Deset dana prije Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, koji se obilježava 18. studenog; u 2025. godini, kada se uz 1100. godišnjicu Hrvatskog kraljevstva spominjemo svih koji su kroz povijest i stoljeća dali svoj život za Hrvatsku – Dođite na Višnjik u Zadar 8. studenog 2025. i budite najsnažniji prateći vokal Hržice, Amorosa i Mioč, koji će izvesti brojne pjesme suvremene duhovne glazbe.
Ulaznice su u prodaji online, putem sustava Eventim.hr, te na njihovim prodajnim mjestima Tisak Media Supernova, Trafika Felix…
magazin
ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
magazin
Ljetna vlaga: Kako spriječiti nastanak plijesni

Tijekom ljeta posebno je važno nadzirati područja oko prozora, vrata i svih mjesta u domu gdje je bilo curenja ili poplava. Ako se ne riješe pravovremeno, ta područja mogu zadržavati vlagu, stvarajući savršene uvjete za rast plijesni.
Redoviti pregledi i brze popravke mogu spriječiti da ta mjesta postanu legla plijesni.
Uobičajena mjesta nastanka plijesni
Prepoznavanje područja u domu gdje se plijesan najvjerojatnije može razviti ključno je za poduzimanje preventivnih mjera. Budući da je voda neophodna za rast plijesni, područja sklona nakupljanju vlage posebno su ugrožena.
Kupaonice ili prostorije u kojima perete i sušite rublje, odnosno gdje se voda koristi često, glavne su točke pogodne za razvoj.
Kuhinje, zbog stalne izloženosti vodi i vlazi, te niskopodni prostori (poput podrumskih otvora) koji često zadržavaju vlagu, također su česta žarišta problema.
Gdje tražiti i koja pitanja postaviti
Spremni ste suočiti se s plijesni? Evo nekoliko učinkovitih strategija za suzbijanje njezina rasta, osobito tijekom vlažnih ljetnih mjeseci:
Kontrola vlažnosti u zatvorenom prostoru
Održavajte razinu vlage ispod 60% uz pomoć odvlaživača zraka, posebno u vlažnim prostorijama poput podruma i kupaonica. Klima uređaji također pomažu u smanjenju vlage, što je posebno važno tijekom toplijih mjeseci.
Poboljšajte ventilaciju
Osigurajte dobru ventilaciju, posebno u prostorima gdje se nakuplja vlaga. Koristite ventilatore u kupaonicama i kuhinjama i razmislite o dodatnoj ventilaciji u tavanima i niskopodnim prostorima. Kad god je moguće, otvorite prozore i vrata radi boljeg protoka zraka.
Brzo popravljajte curenja
Svako curenje, koliko god bilo malo, treba odmah popraviti. I najmanje curenje može uzrokovati nakupljanje vlage i omogućiti rast plijesni. Redovito pregledavajte vodovod, krovove i prozore.
Redovito čišćenje
Održavajte čistoću u prostorima sklonima vlazi – kupaonicama, kuhinjama i podrumskim prostorima.. Koristite sredstva za čišćenje koja uništavaju plijesan.
Ne zaboravite skrivene prostore, poput prostora iza aparata ili ispod sudopera.
Održavanje HVAC sustava
Redovito održavajte sustav grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) kako biste spriječili širenje spora plijesni kroz zrak. Čistite i mijenjajte filtere, te dogovorite godišnje preglede sustava. Razmislite o ugradnji UV svjetla unutar HVAC sustava za uništavanje spora.
Provjera problematičnih područja
Redovito provjeravajte tavane, podrume i prostore iza namještaja – mjesta koja se lako zanemare, ali mogu biti skloni razvoju plijesni.
Preventivno održavanje
Redovito održavanje kuće ključ je prevencije plijesni. Čistite oluke i osigurajte da odvodi vode usmjeravaju vodu dalje od temelja kuće kako biste spriječili poplave u podrumu.
Ljetna vlaga i plijesan
Ljetna vlaga može znatno povećati rizik od razvoja plijesni, stoga su redovito održavanje, brze intervencije i, po potrebi, profesionalna pomoć ključni za očuvanje zdravog životnog prostora.
Iako su gore navedene strategije učinkovite u prevenciji, ako se plijesan već pojavila, pokušaji uklanjanja bez stručne pomoći mogu pogoršati situaciju i predstavljati zdravstveni rizik. Ako primijetite znakove plijesni, odmah kontaktirajte stručnjake za inspekciju i sanaciju plijesni, piše MoldSci.
Rano djelovanje može vas poštedjeti većih problema i osigurati da vaš dom ostane sigurno i zdravo mjesto za život.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VAŽNA OBAVIJEST: Nova regulacija prometa u krugu Opće bolnice Zadar!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
Potres kod Zadra
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA / Vlasnik vile na Dugom otoku prije više od tisuću i pol godina uživao u SPA i wellness tretmanu
-
Tech3 dana prije
Upozorenje: Ne nasjedajte! Povećan broj lažnih aplikacija, evo kako se predstavljaju