Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Blagdan sv. Frane svečano proslavljen u crkvi sv. Frane

Objavljeno

-

Foto: Angelina Matković/Zadarska nadbiskupija

Blagdan sv. Frane svečano je proslavljen u petak, 4. listopada, u crkvi sv. Frane u Zadru, koja je najstarija franjevačka crkva u Hrvatskoj i najstarija franjevačka crkva izvan Italije, izgrađena još za Franjinog života, oko 1221. godine.

Svečano večernje misno slavlje predvodio je fra Bojan Rizvan, župnik župe Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru, u kojoj pastoralno djeluju franjevci Provincije sv. Jeronima čije je sjedište u zadarskom samostanu sv. Frane. Među osmoricom svećenika suslavitelja bio je i fra Ilija Barišić koji 53 godine djeluje kao misionar u Kongu.

„Siromašni i ponizni Franjo, bogat u nebo ulazi“, istaknuo je fra Bojan Franjine osobine, rekavši da je taj čudesni svetac u svom životu „postao živa slika Kristova“, kako kaže i molitva Crkve na njegov blagdan.

„Sv. Franjo nije bio voštana figura kojom je htio pokazati Kristov lik, nego je postao živa slika Kristova. U njemu su ljudi mogli vidjeti lik Isusa Krista. Kažu da je bio svetac koji je najviše sličio na Isusa. Ali, ne po svom fizičkom izgledu, nego po svome srcu, po svom ponašanju, po svom djelu“, istaknuo je fra Bojan, rekavši da je takvim sv. Franju učinila osobina zaljubljenosti u Krista.

„Gledajući život sv. Franje u cjelini, možemo reći da je on uistinu bio zaljubljenik, i to u Isusa Krista. Franjo se zaljubio u Krista. Mi znamo, iz našeg iskustva zaljubljivanja u neku osobu. Kad se netko zaljubi, onda ta druga osoba, u koju si zaljubljen, postane središnja ličnost u našem životu. Sve se vrti oko te osobe. Zaljubivši se u Krista, Krist je Franji uistinu postao središnja osobnost cijelog njegovog života. Zato je Franjo u svom životu prepoznao zaljubljenost u Krista. Ljubav prema Kristu obuzela je njegovo srce da je bio spreman učiniti sve za njega“, istaknuo je fra Bojan, naglasivši da je sv. Franjo iz zaljubljenosti u Isusa Krista postao heroj i svetac.

„Postao je heroj u kojem su se očitovale njegove čudesne kreposti i svetac u kojem u potpunosti možemo prepoznati lik Isusa Krista. Franjo je shvatio: ako je njegova zaljubljenost u Krista tako snažna, ako prožima njegovo srce, onda susret s Kristom postaje mjesto gdje ja postajem njemu sličan. Franjo je shvatio da su molitva i odnos s Bogom prostor u kojem raste njegova sličnost s Gospodinom“, rekao je fra Bojan, podsjetivši da je Toma Čelanski, životopisac sv. Franje, rekao da je „sv. Franjo čovjek koji je sav postao molitva“.

„Sve Franjine riječi, svako njegovo ponašanje, svaka gesta njegovog života bila je molitva. U potpunosti je uronio u molitvu jer je shvatio da tamo može živjeti istinsku suobličenost Kristu. Molitva sv. Franje je rasla, bila je prostor gdje je on spoznavao Boga“, rekao je fra Bojan. Podsjetio je na Kristovu riječ u molitvi u navještenom evanđelju: „Slavim te, Oče, gospodaru neba i zemlje, što si otajstva kraljevstva sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“.

„U molitvu ulaze maleni, jer su svjesni da tu mogu doći pred Velikoga koji ih ljubi. Maleni ljudi mole jer znaju da ima veći koji ih može obdariti svojom blizinom koja sve preobražava. Zato je Franjo tražio od svoje braće da žive malenost. Zato je svoju braću nazvao Malom braćom, da budu uvijek spremni prihvatiti od Gospodina ono što im on nudi, što im on daje.

S druge strane, zaljubljenost u Isusa u potpunosti je promijenila Franjine želje. Ljubav je jako povezana sa željama. Kada istinski doživiš ljubav, onda shvatiš da ona mijenja tvoj život. Što ti je prije bilo važno, sada ti više nije važno. Važno ti je ono što te veže uz voljenoga. Važno je ono što ti je bitno u životu onoga koga ti voliš“, poručio je fra Bojan.

To je doživio i posvjedočio sv. Franjo. „U trenutku svoga obraćenja, kad je doživio da ga je Bog doista pohodio, Franjo više ne traži Boga da mu nešto učini u životu. To je čudesno. Sveci su ljudi koji Boga ne žele učiniti svojim slugom. Nego, sveci su, poput sv. Franje, ljudi koji su spremni sebe učiniti Božjim slugom.

Zato je sv. Franjo na početku svoga hoda, kad je ušao u crkvicu pred križ sv. Damjana, tamo molio: ‘Gospodine, što želiš da učinim?’. Nije sv. Franjo tražio Gospodina da mu on nešto učini, da riješi nekakav njegov problem; da ozdravi nekoga iz njegove blizine, da riješi neku poteškoću s kojom se suočio. Franjo to ne traži.

Franjo sebe stavlja na raspolaganje Bogu i Bog po njemu čini čudesna djela. Zato je Franjo postao otvorena stranica Evanđelja koju mi danas možemo čitati. U siromaštvu i poniznosti bogat ulazi u nebo. Franjina molitva je rasla do te mjere da je prije svoje smrti tražio od Gospodina dvoje. Prvo, da mu udijeli milost one ljubavi koju je Krist imao kad je umirao za nas na križu. Franjo je shvatio da nijedna ljubav ne ide bez boli. Da je svaka istinska ljubav spremna dati se raniti, zbog onoga koga voliš. Zapravo, ljubav pretpostavlja otkrivanje naše ranjivosti. To da možeš biti ranjen, znači da si spreman voljeti.

Osim što moli da osjeti ljubav kakvu je Gospodin osjetio na križu, Franjo traži od njega još: ‘Daj, Gospodine da osjetim i onu bol koju si ti osjetio kad si umirao za nas na križu’“, istaknuo je fra Bojan, rekavši da bismo mi molili sv. Franju da nas riješi neke naše bolesti, teškoće, boli koju imamo, nekog križa.

„A Franjo baš shvaća da taj križ i ta bol mogu posvetiti njegov život. Da križ, bol i patnja mogu biti prostor u kojem će biti suobličen Kristovoj ljubavi. To se događa Franji. Zato je Franjo lik kojeg naviješta mudri Sirah kad kaže: ‘Evo onoga koji je za svoga života popravio dom’“, istaknuo je fra Bojan.

Podsjetio je da vrijeme u kojem je živio sv. Franjo nije bilo dobro za Crkvu koja je tada prilično bila zaboravila na Isusa. Mnogi su zanemarili siromahe, živjeli su u bogatstvu, zanemarili su istinske vrednote koje proizlaze iz evanđelja.

„Ali, Franjo je shvatio da Crkvu može popraviti samo svetošću svoga života. Crkvu Kristovu nećemo popraviti ako stalno imamo neke loše komentare. Tako se Crkva ne popravlja. Crkva se popravlja živeći sveto. To je shvatio sv. Franjo, spoznao je tu istinu i zato je bio spreman svoj život založiti za popravak Crkve Božje. Želio je da po njegovom svjedočanstvu života Crkva bude malo svetija. Zato je Franjo gajio ljubav prema Kristu koji je prisutan u sakramentima, u životu Crkve“, rekao je fra Bojan, podsjetivši kako su Franji u njegovo vrijeme govorili neka vidi kako žive svećenici, ogrezli u različitim slabostima, Boga ne zazivaju, na njima se ne može vidjeti svjedočanstvo Isusa Krista.

„Franjo kaže: Možda to jest istina, ali po rukama toga čovjeka, svakog dana, sa sâmog neba spušta se Krist, Gospodin naš. Franjo kaže, kad se to događa, cijeli svemir neka se potrese, svaki čovjek neka uzdrhti, kad je na oltaru, u rukama svećenika, Krist Gospodin Bog naš.

Koje ljubavi sv. Franjo ima prema euharistiji, svećeništvu, Crkvi i sakramentima? Franjo je shvatio da samo tako može promijeniti Crkvu i pokazati kako je istinski zaljubljenik u Isusa Krista. Zato je križ Gospodnji postao ponos sv. Franje. Za njega se uistinu može reći: ‘Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio, osim križem Gospodina našeg Isusa Krista’.

Zato mu je Gospodin dopustio i dao milost da na svom tijelu nosi rane raspetoga Krista. Te rane su boljele, krvarile, te rane su bile znakovi muke. Ali, Franjo je dopustio da te rane budu i znakovi preporođenja od kojih će on primati milosti“, poručio je fra Bojan, potaknuvši vjernike da u ranama vide i žive ih kao znakove koji će nas preobražavati, da znamo iz rana krenuti u novi život.

„Zato nam je sv. Franjo poticaj. Stojimo u bogoslužju kao u predvorju neba i gledamo siromašnog i poniznog Franju koji bogat ulazi u nebo. Ali, bogat je svojom ljubavlju, svojim dobročinstvima i svojom svetošću. O, kad bismo mi danas, po njegovom primjeru i zagovoru, odlučili biti tako bogati da svojim životom izgrađujemo Crkvu Božju, koji ćemo paziti na svoje riječi i na svoj jezik“, potaknuo je Rizvan, rekavši da smo pozvani izgrađivati Crkvu i moliti za nju.

„Tako ćemo biti vjerni sinovi i štovatelji sv. Franje te će se i u nama dogoditi da će Bog biti naš mir. Ako dođemo k njemu, on će postati naš odmor. Franjo je shvatio da iz blizine s Bogom baštini mir kojeg mu nitko ne može ukrasti, a on ga može darovati svakome po svojoj radosti. Dao Gospodin da po njegovom zagovoru i primjeru baštinimo taj mir, kušamo Gospodnju dobrotu u Kristovom tijelu i postanemo ljudi koji ćemo svojim životom očitovati ljepotu pripadnosti Kristu i Crkvi Božjoj. Neka Crkva bude svetija po mom i po tvom životu, kako je bila sveta i po životu sv. Franje“, poručio je fra Bojan Rizvan.

Za vrijeme mise na pokrajnjem oltaru, ispred kipa sv. Franje, bila je izložena i relikvija sv. Franje. U samostanu sv. Frane u Zadru čuva se Bula proglašenja Frane svetim, 16. srpnja 1228., kojom papa javlja zadarskom samostanu sv. Frane da se Franjo proglašava svetim i to svega dvije godine nakon njegove smrti.

Ines Grbić

Foto: Angelina Matković

 

ZADAR / ŽUPANIJA

ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!

Objavljeno

-

By

Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.

Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.

Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.

Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima.  Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.

Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.

Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.

Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:

Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.

Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.

Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.

Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.

11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.

19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji

Objavljeno

-

By

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:

Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!

U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.

Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.

Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:

otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;

središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;

–  hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.

Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.

Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.

Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.

Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.

Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,

+ Milan Zgrablić, nadbiskup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje

Objavljeno

-

By

Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.

Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.

Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje  mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.

Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.

Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić ⁠koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).

Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.

Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.

„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.

Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu