Hrvatska
Dobili ste dijagnozu, a niste sigurni na što sve imate pravo? Evo kome se morate javiti
Kad se osoba nađe u takvoj situaciji u fokusu joj je liječenje, a ne razmišlja o tome na koja prava u takvoj situaciji može računati. Korisnu informaciju o naknadama koje im pripadaju uglavnom neće doznati od svog liječnika, već mahom posve slučajno, od drugih koji se nađu u sličnoj situaciji.
Teška dijagnoza, bilo da se radi o karcinomu, kroničnoj bolesti ili opsežnom operativnom zahvatu, pacijenta u velikoj mjeri pogađa i financijski jer za vrijeme liječenja, ako je na bolovanju, ima smanjene prihode, a nerijetko ga bolest čini ovisnim o pomoći okoline.
Informacije se saznaju od drugih pacijenata
– Kad sam prije dvije godine operirana od raka dojke, nitko mi u bolnici nije dao ni osnovne informacije o tome da imam pravo na nekakvu naknadu, na poreznu olakšicu, na dva grudnjaka godišnje o trošku HZZO-a. Sve sam to doznala od drugih operiranih žena, i to tek kasnije, pa sam dio novca koji mi je pripadao izgubila, kaže Zagrepčanka M.R. (45) koja je tek na temelju informacija iz druge ruke došla do socijalne naknade od 79,36 eura mjesečno na rok od dvije godine, piše Novi list.
Toliko joj, naime, pripada temeljem smanjene funkcionalnosti nakon operacije. Umjesto da su joj već u bolnici dali sve informacije o postoperativnim pravima, tamo su, kaže, operiranim pacijenticama prodavali postoperativne kompresivne grudnjake na koje imaju pravo preko zdravstvenog osiguranja. Tek su kasnije čule da su naknadu mogle tražiti još dok su primale kemoterapiju.
Nakon dijagnoze – javite se Zavodu za socijalni rad
Da je informiranost pacijenata o njihovim socijalnim pravima doista niska, potvrđuju u udrugama pacijenata.
“Ljudi najčešće ne znaju da bi se svi nakon dijagnoze trebali javiti u ispostavu Zavoda za socijalni rad koji će ih uputiti na vještačenje. Iz dijagnoze, odnosno stanja pacijenta, mogu proizaći različita prava, od inkluzivnog dodatka do porezne olakšice i drugih oblika pomoći, navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
Pravo na ovakve naknade i olakšice nemaju samo onkološki bolesnici, već različite kategorije bolesnika. Ali isto tako, neće svi onkološki bolesnici, kao ni oni drugi, ostvariti pravo na naknadu dok se vještačenjem ne utvrdi da li im ona pripada.
– U to ulaze razne kategorije bolesnika. Ako se radi o nekoj opsežnoj operaciji, odstranjenju dojke ili maternice, na primjer, pacijentice imaju pravo na takvu naknadu. Ili recimo, reumatske bolesti, multipla skleroza, kardiovaskularne bolesti. I osoba s dijabetesom, zbog oštećenja organa, može realizirati to pravo, navodi Belina.
Najbolji način da saznaju svoja prava jest da se pacijenti jave u zavod za socijalni rad, dodaje.
Pravo na vještačenje
– Treba se javiti odmah nakon dijagnoze kronične ili neke teške akutne bolesti, a vještačenje se obično provodi nakon liječenja. Onda se utvrđuje tjelesno oštećenje i utjecaj na cjelokupno funkcioniranje.
Prema tome, na temelju nalaza tijela vještačenja određuju sva prava koja pacijent ima. Ako pacijent ne može otići na vještačenje, on ima pravo na vještačenje u svojoj kući, kaže Belina. Ni liječnici, ističe, često ne znaju za ta prava pacijenata pa je nedavno imao predavanje za liječnike iz doma zdravlja gdje im je ukazao kakva pacijenti ostvaruju prava iz svih drugih sustava i pozvao ih da svoje pacijente upute na vještačenje.
Inkluzivni dodatak zamijenio je od ove godine tzv. doplatak za pomoć i njegu koji se temeljem vještačenja od 2018. godine dodjeljivao pacijentima s težim posljedicama bolesti i liječenja, kako piše Novi list.
– Osobe s određenim stupnjem invaliditeta te s određenim vrstama oštećenja zdravlja, ovisno o tome na koji način su oštećene njihove funkcionalne sposobnosti, mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Pravo na inkluzivni dodatak razvrstano je u pet razina, ovisno o težini invaliditeta ili oštećenja funkcionalnih sposobnosti, kažu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Napominju i kako prava nisu kvalificirana u odnosu na dijagnoze, nego u odnosu na tjelesno oštećenje, stupanj invaliditeta i funkcionalnu sposobnost. Najmanji iznos inkluzivnog dodatka danas je 138 eura mjesečno.
Vještačenje stručnjaka
– Radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak potrebno je provesti postupak i utvrditi vrstu i stupanj oštećenja zdravlja te stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a isto utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak podnosi se Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnom po adresi prebivališta, poručuju iz tog ministarstva.
Prava, međutim, ima još pa tako svi kojima je utvrđen teži ili teški stupanj invaliditeta mogu biti oslobođeni plaćanja naknade za dopunsko zdravstveno osiguranje, ako podnesu zahtjev nadležnoj ispostavi HZZO-a.
Mogu zatražiti i jednokratnu naknadu koja se priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti, a one uključuju i bolest, nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. HZMO-u se podnosi zahtjev za naknadu zbog tjelesnog oštećenja koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Porezne olakšice i privilegije
Kad osoba dobije rješenje o stupnju tjelesnog oštećenja, dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi povećanja iznosa osobnog odbitka, odnosno veće porezne olakšice.
Osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje od 80 posto, ili oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 60 posto imaju pravo na izdavanje znaka pristupačnosti što im omogućuje parkiranje na mjestima rezerviranim za osobe s invaliditetom.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




