S promjenom godišnjih doba dolazi i do promjene u načinu na koji se tijelo ponaša i reagira na svijet oko sebe. Jedna od najvećih promjena je način na koji tijelo dobiva vitamin D. Tijekom proljeća i ljeta ljudi mogu dobiti sav potreban vitamin D od sunca, ali tijekom jesenskih i zimskih mjeseci to ne mogu.

Kao rezultat toga, mnogi ljudi se okreću dodacima vitamina D kako bi ojačali svoj imunološki sustav i održali svoju razinu nadopunjenom. Dr. Ross Perry je upozorio: “Uzimanje previše vitamina D kao suplementa tijekom dugog vremenskog perioda može uzrokovati nakupljanje kalcija u tijelu što može oslabiti kosti, oštetiti srce i bubrege, piše Express.

“Ovo se odnosi na odrasle osobe, uključujući trudnice i dojilje, starije osobe i djecu od 11 do 17 godina. Djeca između 1-10 godina ne bi trebala premašiti više od 50 mikrograma, a dojenčad ispod 12 godina ne bi trebala premašiti više od 25 mikrograma.”

Nedostatak vitamina D

Iako postoje problemi s uzimanjem previše vitamina D, nedovoljno unos također može imati problema. Dr Perry je objasnio: “Glavni izvor vitamina D je sunce.

“Nedostatak vitamina D povezan je s nedostatkom energije i umorom, pa je sasvim prirodno da će unos dnevne doze putem prirodnog izlaganja suncu povećati razinu energije.”

Kada uzimati dodatke?

Suplementi vitamina D mogu se nabaviti kod većine ljekarnika, ali dr. Perry savjetuje ljudima da budu oprezni i prvo se posavjetuju s liječnikom opće prakse. Rekao je: “Ako razmišljate o uzimanju dodataka vitamina D u prvom redu obratite se svom liječniku opće prakse.

Dodatke treba uzimati ujutro. To je zato što ako vitamin D dobivamo prirodno od sunca, sintetiziramo ga tijekom dana pa ga je bolje uzimati ujutro.

„Nedostatak vitamina D više utječe na žene u postmenopauzi nego na muškarce. Vitamin D se često naziva “hormonom sreće” jer sunčeva svjetlost povećava razinu serotonina što vas zauzvrat može učiniti sretnijima.

“Serotonin – prirodni tjelesni hormon sreće važna je kemikalija i neurotransmiter u ljudskom tijelu. Vjeruje se da pomaže u regulaciji raspoloženja i društvenog ponašanja, apetita i probave, sna, pamćenja i seksualne želje. Manjak serotonina čest je uzrok problema s raspoloženjem.”