Connect with us

Hrvatska

Evo koliko iznose “povišice” svih umirovljenika: Najviše njih dobit će 32 eura

Objavljeno

-

Usklađivanje od 7,46 posto na prosječnu mirovinu od 535 eura donosi oko 40 eura više. Kako je takav podatak preopćenit, objavljen je izračun kolika će povišica stići svim umirovljenicima. Njih nešto manje od milijun, prema općim propisima, podijeljeno je u 17 razreda po visini primanja. Usklađivanje će im donijeti od svega tri pa do 131 euro. Najviše će ih pak dobiti 32 eura ‘povišice’.

Hrvatska isplaćuje nešto manje od milijun mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Među 944.460 takvih korisnika nema onih prema međunarodnim ugovorima, kao ni dijela mirovina prema posebnim propisima, poput onih braniteljskih, vojnih, policijskih i slično. Prosječna mirovina svih korisnika prema općim propisima je 535 eura. Takva mirovina rast će za oko 40 eura, s obzirom na to da srpanjsko usklađivanje mirovina donosi 7,46 posto. Mirovine svih ovih korisnika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dijeli u 17 razreda prema prosječnim primanjima, što daje jasniju sliku o povišicama koje stižu u rujnu, piše Mirovina.hr. 

Najviše umirovljenika dobit će 32 eura ‘povišice’

Samo 50 eura u prosjeku mjesečno dobiva 1.972 umirovljenika. Njima će usklađivanje donijeti tek oko 3 eura više. Prosječnih 117 eura prima 5.737 korisnika, a stiže im oko 8 eura povećanja. Sa 177 eura u prosjeku živi 23.530 starijih građana koji će sada dobiti 13 eura, dok 233 eura prima 71.997 građana sa 17 eura povišice. Mirovinu od prosječnih 306 eura dobiva 88.617 građana, a bit će im veća za oko 22 eura. S 370 eura svakog mjeseca u prosjeku preživljava 111.548 umirovljenika, a mirovina će im biti ‘deblja’ za 27 eura.

Tako dolazimo do dvije najbrojnije skupine umirovljenika s iznosima mirovina. Njih 133.224 prima u prosjeku 432 eura, a stižu im 32 eura više. Također, 123.356 korisnika ostvaruje 507 eura, a usklađivanje im nosi oko 37 eura. Kako prosječna mirovina dalje po razredima raste, tako se smanjuje broj njezinih korisnika. Mirovinu od 568 eura prima 86.153 osoba, a sada će dobiti 42 eura više, dok 80.248 korisnika ima u prosjeku 633 eura, uz 47 eura više na isplati u rujnu, s razlikom usklađivanja za srpanj.

Četiri kategorije s mirovinama od 1.267 do 1.766 eura

Prosječnih 729 eura dobiva 96.617 građana, a sada će na računu imati 54 eura više. S 858 eura živi 55.055 umirovljenika, a povećanje im iznosi 64 eura. Mirovinu od 983 eura dobiva 31.881 osoba, uz povećanje od 73 eura. Posljednja četiri razreda prema visini primanja premašuju tisuću eura. Tako od 1.130 eura živi 13.542 korisnika, a sada će imati 84 eura više. Prosjek od 1.267 eura ostvaruje 8.249 umirovljenika, a usklađivanje im donosi oko 94 eura. Stižemo do prosjeka od 1.421 eura mirovine, na koju dolazi 106 eura usklađivanja za 5.457 korisnika. Posljednja skupina s najvećim prosjekom mirovine od 1.766 eura obuhvaća 7.277 građana, a ovo im povećanje donosi nemalih 131 euro više.

Kako smo već pisali ovdje, prema vrstama mirovina najmanje će dobiti oko 270.000 korisnika najniže mirovine, svega 27 eura u prosjeku. Brk će najviše omastiti nekadašnji sabornici i članovi Vlade, kojima stiže 152 eura, što je i više nego dovoljno za janjetinu. Braniteljima (ZOHBDR) stižu 84 eura više, a građanima u invalidskoj mirovini svega 29 eura.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. GTJ

    28. kolovoza 2024. at 9:19

    Woooooow! Krećem na put oko svijeta! Fakat ne znam kako toliku” lovu” potrošiti !!!!!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu