ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Održana Zlatna harfa za Zadarsku nadbiskupiju u crkvi sv. Frane
Zlatna harfa za Zadarsku nadbiskupiju održana je u subotu, 1. lipnja, u crkvi sv. Frane u Zadru. Ovogodišnja glazbena tema Harfe koja okuplja nastup dječjih župnih zborova je jubilej 800. obljetnice Božića u Grecciu i Stigme sv. Franje.
Na Harfi je nastupilo oko 250 djece u sedam dječjih župnih zborova. Dječji zbor Sv Lovre, Kali, s voditeljicom Lanom Cimera, izveli su autorsku pjesmu ‘S tobom ljubav pobjeđuje’ (Ana Vidov) i Blagoslov. Dječji zbor Janjevački anđeli iz Kistanja (s. Blaženka Delonga) izveli su ‘Vijek hvaljen budi’ i ‘S Franjom pred jaslama’. Dječji zbor iz župe Rođenja BDM u Pašmanu (don Mario Mršić) izveli su ‘Jerihonske zidine’. Dječji zbor iz župe Rođenja BDM u Privlaci (don Žarko Relota) izveli su ‘Danas smo sretni’. Dječji zbor Župe Uznesenja BDM iz Zadra (s. Benita Antolović) izveli su ‘Uzmite, jedite’ i ‘Hvala ti na ovoj gozbi’. Dječji zbor župe Sv Josipa iz Zadra (Nataša Arbanas) izveli su ‘Glasnik velikoga Kralja’ i ‘Ljubav se rodila’ i dječji zbor ‘Slavuji sv. Ante’ župe sv. Ante Padovanskog iz Zadra (s. Marijana Mohorić) izveli su ‘Agnus Dei’ i ‘Slatko je u mom osjetiti srcu’ (tekst: sv. Franjo Asiški; glazba: Riz Ortolani; prijevod: o. Kornelije Šojat).
Kroz program je vodio mr. don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, koji je ispratio generacije djece na susretima Harfe koju vodi već 25 godina. Osobito je ohrabrio i pozdravio kao primjer i drugima, pa i većim i gradskim župama, prisutnost tri nova dječja zbora na Harfi, od kojih su dva s otoka, iz Kali i Pašmana te zbor iz Privlake. Bio je to njihov prvi nastup na Harfi. Čestitavši im na angažmanu, rekao je da su pogotovo otočani ugodno iznenađenje i osvježenje ovogodišnje Harfe.

Don Gašpar je istaknuo da dječji zborovi u župama njeguju crkveno liturgijsko pjevanje kao „raspjevani poslužitelji kod euharistijskog slavlja. Služe Bogu i potiču narod da aktivno sudjeluje u liturgiji, da potaknuti lijepim pjevanjem uzdignu dušu Bogu“. Dodić je zahvalio djeci koja se na taj način daruju u svojoj župu, redovnicama i vjernicima laicima koje ih vode i okupljaju na probama te obogaćuju misna slavlja i život župe.
Don Gašpar je prigodno razmatrao temu Harfe, uz visoki jubilej prvih živih jaslica koje je postavio sv. Franjo Asiški na Badnjak 1223. u Grecciu blizu Asiza, godinu dana prije nego je dobio stigme. Rekavši da su Greccio i sv. Franjo po uprizorenju živih jaslica postali „novi Betlehem“, don Gašpar je naglasio da je i Zlatna harfa odraz betlehemskog svjetla, a djeca po svojim izvedbama koja slave Isusa poput uprizorenja novog Betlehema.
„Taj čarobni prizor je snažno podsjećanje na pravi smisao kršćanskog Božića i na njegovu poruku za nas. Ovako je sv. Franjo molio sa svojom braćom na Božić: ‘Ovo je dan što ga učini Gospodin: kličimo i radujmo se u njemu! Jer nam je presveto ljubljeno Dijete darovano, rodilo se za nas na putu i bi položeno u jasle, jer za nj ne bijaše mjesta u svratištu’.

Sv. Franjo Asiški bio je osobito posvećen Djetetu Isusu i smatra se da je ideju za postavljanjem živih jaslica dobio nakon što je posjetio betlehemsku špilju, mjesto Isusova rođenja, tijekom hodočašća u Svetu Zemlju. Toma Čelanski pripovijeda: ‘U vezi s tim vrijedno je trajnog spomena i pobožnog slavljenja ono što je svetac ostvario tri godine prije svoje slavne smrti u mjestu Greccio, na dan Rođenja Gospodina našega Isusa Krista. Bijaše u tom kraju čovjek imenom Ivan, dobra glasa i još boljeg života, veoma drag sv. Franji jer je, premda plemenita roda i vrlo čašćen u svom kraju, više cijenio plemenitost duha nego tijela. Oko dva tjedna prije svetkovine Rođenja, sv. Franjo ga pozva k sebi i reče: ‘Ako želiš da slavimo Isusovo rođenje u ovom mjestu, odi i pripremi što ti kažem: htio bih prikazati Dijete rođeno u Betlehemu i na neki način, tjelesnim očima vidjeti nevolje u kojima se našao lišen onoga što je potrebno novorođenčetu, kako je bio smješten u štalu i kako je ležao na slami među volom i magarcem’. Čim je to čuo vjerni i pobožni prijatelj, spremno pođe u određeno mjesto pripremiti sve potrebno prema želji sveca’“, citirao je don Gašpar zapis iz Franjevačkih izvora.
Nadalje, Toma Čelanski je zapisao: „I dođe dan savršenog veselja, vrijeme klicanja! Za tu prigodu ovdje su sazvana mnoga braća iz različitih krajeva; muškarci i žene dolaze veselo iz obližnjih kuća noseći, svatko prema svojim mogućnostima, svijeće i baklje da rasvijetle noć u kojoj je na nebu zasjala sjajna zvijezda koja obasjava sve dane i sva vremena. Na kraju dolazi Franjo, vidi da je sve postavljeno prema njegovoj želji i blista od radosti. Sada se uređuje štala, u nju se unosi slama i uvode se vol i magarac. U tom dirljivom prizoru blista evanđeoska jednostavnost, slavi se siromaštvo i preporuča se poniznost. Greccio je postao novi Betlehem“ (Franjevački izvori, 469).

Dodić je podsjetio i kako je sv. Bonaventura opisao noć u kojoj su nastale prve žive jaslice: „Braća su pozvana, ljudi su u zajedništvu pohitali, njihovi glasovi odjekivali su šumom, a tu časnu noć proslavila su mnogobrojna i sjajna svjetla te zvučni psalmi veličanja”. I Franjin evanđeoski proživljeni Božić u svima prisutnima stvara izvanredno iskustvo koje postaje pravo obraćenje srca po susretu s blagim, poniznim i siromašnim Isusom. Ovo je božićna noć, ali jednog posebnog Božića. Sada je kasna noć u Grecciu, meni dragom gradu. Narod se vratio svojim kućama, baklje su se ugasile, glasovi su tihi, tišina vlada. Ali moje oči ponovno proživljavaju one divne i svečane trenutke koji su upravo prošli, moje uši još uvijek čuju melodiju hvalospjeva koje smo razdragano pjevali Gospodinu. Ovaj Božić nećemo zaboraviti, zauvijek će ostati utisnut u našim srcima“.
Don Gašpar je potaknuo djecu da razmisle o značenju koje pridaju Božiću, da spoznaju Zvijezdu koja obasjava sve dane i vremena, da svojim glasovima i pjevanjem i dalje budu svjetlo na liturgijskim slavljima. „Samo ako je Isus naš gost, slavlje je uspješno; samo ako ga pozovemo da slavi s nama, možemo doživjeti pravu radost“, poručio je don Gašpar, poželjevši dostojanstveno vrednovanje liturgijskih slavlja pjevanjem.

„Ako ljubav ne obnavljamo, gubimo kontakt s onim što nas oživljuje“
Nastupu zborova prethodilo je misno slavlje koje je predvodio fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima. Fra Tomislav je rekao da je uprizorenjem jaslica u Grecciu sv. Franjo želio da se ne zaboravi uspomena na dijete Isusa. „Opasno je za ljubav kad se zaboravi. Zato i slavimo misu – misa je spomen čin na kojem se sjećamo Božje ljubavi, obnavljamo je. Ako ljubav ne obnavljamo, onda gubimo kontakt s onim što nas oživljuje“, upozorio je fra Tomislav, rekavši da je uloga i glazbe podsjetiti nas na Božju veličinu.
„Pozvani smo uskladiti note našeg života s Božjim notama. U tom glazbenom crtovlju, violinski ključ je križ koji sve naše note, polovinke, četvrtinke, šesnaestinke, dovodi do punine. I kada padamo, Gospodinu trebamo dopustiti da on postavlja povisilice i snizilice, da ih on upravlja, a ne da mi sami sebe povisujemo ili snižavamo u životu, nego da dopustimo Bogu da on to čini. Tako usklađeni s Božjom ljubavlju, pjevamo kako on želi i naš život postaje pjesma Božjoj dobroti i ljubavi. Bog ne traži od nas da budemo savršeni u izvedbi, nego da damo svoje srce“, poručio je fra Tomislav, istaknuvši da je bitno uhvatiti Božji ritam.

„Bog koji se u djetetu Isusu spustio s neba na zemlju, uhvatio je naš ljudski ritam. Bog se ponizio da je postao malo dijete koje ne zna ni govoriti. Učio je govoriti od majke Marije i Josipa, da bi on nas onda učio govoriti Božjim jezikom. Da bi mi, slušajući njega koji je naučio naš jezik, naučili govoriti njegov jezik, jezik Božje ljubavi. Svi smo pozvani uhvatiti Božji ritam. Ljubav uvijek ima ritam onoga koji je sporiji“, rekao je fra Tomislav.
Istaknuo je i kako je važno da svatko otkrije svoje mjesto u životu. „Nitko ne može pjevati sve glasove. Kad čovjek nađe svoje mjesto, može pjevati glasom kojeg mu je Bog dao i da voli kad drugi pjeva svojim glasom, onda se upotpunjujemo. Bitno je pronaći svoju notu, svoj glas, svoju pjesmu i uživati i kad drugi pronađe svoje note. Onda zajedno pjevamo veliku Božju pjesmu“, poručio je provincijal Šanko.

U Molitvi vjernika molilo se i za mir u Svetoj Zemlji i Ukrajini.
Na početku susreta, prije mise, sudionike Harfe pozdravio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Čestitao je djeci na trudu da pjevaju u svojim župama, voditeljima koji rade s djecom i prate ih na tom putu, kao i roditeljima na podršci pjevanju njihove djece, što čine rado i sa srcem. Crkvene pjesme su odraz ljepote i bogatstva Boga kojem su upućene te je nadbiskup potaknuo djecu da i dalje kroz pjesmu uzdižu svoj duh Bogu koji je izvor istinske ljepote i umjetnosti. Poželio je djeci da i dalje pjesmom proslavljaju Boga.
Svi su zahvalili franjevcima na domaćinstvu za održavanje Zlatne harfe u crkvi sv. Frane. Caritas Zadarske nadbiskupije priredio je okrepu za sudionike susreta koji je završen zajedničkim druženjem u klaustru samostana sv. Frane.
Ines Grbić




























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






