Hrvatska
Klimatolog: Od travnja do listopada imamo “razmazano ljeto”
Klimatolog Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, govorio je za N1 o vremenskim prilikama u Hrvatskoj, sve češćim toplinskim valovima te iznadprosječnim temperaturama koje se nižu posljednjih mjeseci.
Grisogono kaže da je klimatski kalendar pomaknut te da smo početkom travnja praktički već bili na početku lipnja, kao što smo početkom veljače već imali razdoblje vremena sličnijeg početku travnja.
Grisogono: Toplinski val ugodniji sada nego u srpnju
“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan”, objasnio je prof. Grisogono.
Toplinski valovi, dodaje, ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a u međuvremenu se to promijenilo.
“Sada se toplinski valovi mogu definirati za sve sezone. Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo “o baš je lijepo” i idemo se kupati u prvoj trećini travnja”, kaže i dodaje da se razdoblje ljetnog vremena produžilo.
“Može se reći da od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije”, ističe prof. Grisogono.
“Na klimatski smo najizloženijem dijelu Europe”
Na pitanje je li Europa izloženija riziku globalnog zagrijavanja, prof. Grisogono napominje da treba biti oprezan kod takvih ocjena.
“Primarno su polarni krajevi, posebice Arktik, najizloženiji klimatskim promjenama. Što se tiče Europe, ovdje se provodi najviše mjerenja pa je i više klimatskih modela. Konfiguracija Europe postavljena je prema Atlantiku, a Atlantski je ocean jedan od ključnih parametara zbog Golfske struje.
Zbog Golfske struje i putanje mlaznih struja u zraku, Europa jest više pod utjecajem klimatskih promjena nego možda neka druga područja. Ali to još ne znači da je najviše pod tim utjecajem. U samoj Europi prostor najizloženiji klimatskim promjenama je Mediteran, a time i Hrvatska”, kazao je prof. Grisogono.
Nema pravila u smjenjivanju fenomena
Fenomen El Niño nakon vrhunca u prosincu i siječnju ide svome kraju, ali Grisogono kaže da to još ne znači da će nakon toga nastupiti razdoblje “hlađenja”. Najprije bi trebala uslijediti neutralna faza i potrajati bar nekoliko mjeseci.
“Uobičajeno je, ali ne i nužno, da nakon El Niña nastupi La Niña, koja ima suprotni efekt. Između 2017. i 2022. bili smo ili u neutralnoj fazi ili je bilo nekoliko La Niña i zato nije bilo klimatski najtoplije godine. Ali ne ide uvijek tako da se smjenjuju El Niño i La Niña, nego je to kvaziperiodička pojava. Može imati nekoliko brjegova, a da nema pravi dol”, pojasnio je profesor Grisogono.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






