Prošli mjesec bio je treći najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja, iza istog mjeseca 2024. i 2023., priopćila je u srijedu Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus.

Zapadna Europa doživjela je svoj najtopliji lipanj u povijesti mjerenja, a veći dio regije doživio je “vrlo jak toplinski stres”- definiran uvjetima koji se osjećaju kao temperatura od 38 stupnjeva Celzija ili više, naveo je Copernicus.

„U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe“, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu.

Istraživači iz europskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. da je čak 61.000 ljudi možda umrla u sparnim toplinskim valovima u Europi 2022., prema novom istraživanju, što sugerira da su napori zemalja u pripremi za toplinu fatalno nedostatni.

Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva znači da se prosječna temperatura planeta s vremenom povećala.

Povećanje baznih temperatura

Ovo povećanje baznih temperatura znači da kada dođe toplinski val, temperature mogu porasti do još većih vrhunaca.

Prethodni najtopliji lipanj na planetu bio je 2024., a drugi najtopliji bio je 2023., priopćila je Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S).

Sparni ekstremi bili su posebno izraženi u Europi, koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka.

Milijuni ljudi bili su izloženi visokom toplinskom stresu diljem kontinenta dok su se prosječne dnevne temperature u zapadnoj Europi penjale na razine rijetko viđene prije – i nikada tako rano ljeti, piše Afp.

Površinska mjerenja iznad 40 stupnjeva

Nekoliko zemalja zabilježilo je površinske temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, s toplinom do 46°C u Španjolskoj i Portugalu, rekao je Copernicus.

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u EU monitoru, rekla je da je utjecaj toplinskih valova u Europi bio “izniman”, pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu – koje su dosegle rekordni dnevni maksimum u lipnju.

Dva toplinska vala – od 17. do 22. lipnja, a zatim ponovno od 30. lipnja do 2. srpnja – povezana su s toplinskim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produljujući zagušljivo vrijeme te pogoršavajući uvjete zagađenja i šumskih požara.

Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i veći dio Balkana zabilježili su neke od najviših “osjećaja topline”, pokazatelja koji mjere utjecaj na ljudsko tijelo uzimajući u obzir čimbenike poput vlažnosti i temperature.

Maksimalne vrijednosti tog pokazatelja dosegnule su sjeverno od Lisabona 48°C, oko 7°C iznad prosjeka i povezane su s “ekstremnim toplinskim stresom”, rekao je Copernicus.

Temperature površine mora diljem zapadnog Mediterana bile su “iznimno visoke” u mjesecu, oko 5°C iznad prosjeka u nekim područjima, s temperaturama koje su 30. lipnja porasle na rekordnih 27°C.

Više temperature vode smanjile su noćno hlađenje zraka uz obale, doprinijele većoj vlažnosti i naštetile morskom životu, rekao je Copernicus.

Analiza AFP-a temeljena na podacima programa Copernicus otkrila je da je 12 zemalja i oko 790 milijuna ljudi diljem svijeta prošlog mjeseca doživjelo rekordne vrućine.

U Kini najtopliji lipanjski dani ikada

Opasne vrućine prekrile su dijelove Sjedinjenih Država, dok je u Kini 102 meteorološke postaje zabilježilo najtopliji lipanjski dan ikada, s nekim izmjerenim temperaturama iznad 40°C, prema državnim medijima.

Lipanj je zabilježio niz vremenskih ekstrema diljem svijeta.

Razorni šumski požari bjesnili su u dijelovima Kanade i južne Europe, dok su smrtonosne poplave zahvatile područja Južne Afrike, Kine i Pakistana.

Copernicus je rekao da je u dijelovima zapadne Europe bilo suše veće od prosjeka, dok su posebno sušni uvjeti zabilježeni u Sjevernoj Americi, istočnoj i južnoj Africi, Arapskom poluotoku, dijelovima središnje i istočne Azije te južnoj Južnoj Americi.

Dijelovi svijeta koji su zabilježili vlažnije uvjete od prosjeka uključivali su jug SAD-a, dijelove Kine i južni Brazil.

Intenzivni pljuskovi i oluje

Globalno zatopljenje ne odnosi se samo na porast temperatura, već i na posljedice dodatne topline na atmosferu i mora.

Topliji zrak može zadržati više vodene pare, a topliji oceani znače veće isparavanje, što rezultira intenzivnijim pljuskovima i olujama.

Copernicusov skup podataka temelji se na milijardama mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja.

U posljednje dvije godine zabilježena je izvanredna toplina.

Pariški klimatski sporazum omogućio je zemljama da pokušaju ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5°C, nakon čega su veće i trajne klimatske i okolišne promjene vjerojatnije.

No, mnogi znanstvenici sada kažu da će biti gotovo nemoguće ostati ispod te razine, a proboj se očekuje oko 2030. ili prije, što bi svijet potencijalno moglo suočiti s neviđenim izazovom pokušaja ponovnog smanjenja zagrijavanja.

Rezovi i kaos koje je potaknuo američki predsjednik Trump dolaze u trenutku kada prijetnja od ekstremnih vremenskih pojava, uzrokovanih klimatskom krizom koju je stvorio čovjek, sve više raste.

Smrtonosne poplave u Teksasu mogle bi predstavljati novu stvarnost u SAD-u, dok Donald Trump i njegovi saveznici razgrađuju ključne savezne agencije koje pomažu saveznim državama u pripremi i odgovoru na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje, upozoravaju stručnjaci, a prenosi britanski Guardian.

Više od 100 osoba je poginulo, a deseci se još vode kao nestali nakon što su iznenadne poplave u sušnom području poznatom kao Texas Hill Country u petak navečer odnijele čitave kampove i domove – uslijed naizgled obične oluje koja se zadržala na mjestu i ispustila ogromne količine kiše u kratkom vremenu. Takve pojave postaju sve češće kako se planeta zagrijava.

Rezovi u državnim službama

Još uvijek nije jasno zašto sustav ranog upozorenja nije doveo do pravovremene evakuacije kampa Mystic, gdje je bilo smješteno 700 djevojčica na poznatom poplavnom području uz rijeku Guadalupe. No sve je više zabrinutosti da su kaos i rezovi koje su potaknuli Donald Trump i njegov milijarder donator Elon Musk u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS) i Saveznoj agenciji za upravljanje hitnim situacijama (Fema) mogli pridonijeti smrtnim posljedicama.

“Ovo je upravo ona vrsta oluje na koju meteorolozi, klimatolozi i stručnjaci za upravljanje katastrofama upozoravaju desetljećima. Nema nikakvog razloga misliti da se ovako nešto neće dogoditi i drugdje u SAD-u. Ovo se događa kada se klimatske promjene puste da izmaknu kontroli, a sustav za hitne situacije se razgradi bez ulaganja na lokalnoj i državnoj razini,” rekla je Samantha Montano, profesorica upravljanja katastrofama na Massachusetts Maritime Academy.

“Za smanjenje rizika i osiguranje da su agencije spremne za odgovor kada dođe do poplava, potrebno je puno novca, znanja i vremena. Ako ukinete te pripreme i otpustite ljude koji to rade – odgovor neće biti učinkovit.”

Trumpovi napadi na Femu i razgradnja sustava

Fema je osnovana 1979. za vrijeme predsjednika Jimmyja Cartera upravo zato što su savezne države teško podnosile velike katastrofe. Agencija surađuje s državnim i lokalnim vlastima te pruža resurse, tehničku stručnost, koordinaciju i komunikaciju s javnošću kad lokalne vlasti ne mogu same.

Po povratku u Bijelu kuću, Trump je odmah počeo prijetiti ukidanjem Feme, rugajući se agenciji i dok je pomagali zajednicama pogođenim požarima u Los Angelesu i uraganom Helene (kategorije 4) koji je usmrtio najmanje 230 ljudi u južnim Apalačima.

Kasnije je obećao da će Femu ukinuti nakon sezone uragana 2025., bez ikakvog plana što bi je zamijenilo. Ti rezovi temelje se na neutemeljenim tvrdnjama njegove administracije da su savezne države i privatni sektor najbolje pozicionirani za pružanje federalnih usluga – uključujući vremensku prognozu, znanstvena istraživanja i krizno upravljanje.

Prema izvješćima, više od trećine stalno zaposlenih u Femi je otpušteno ili prihvatilo otpremnine – uključujući najiskusnije stručnjake koji koordiniraju odgovor na katastrofe.

Kolaps meteorološke službe

Fema i Nacionalna meteorološka služba rade ruku pod ruku. No više od 600 zaposlenika NWS-a već je otpušteno ili je otišlo u prijevremenu mirovinu, što je ostavilo urede diljem SAD-a – uključujući područja sklona olujama i poplavama – bez meteorologa i 24-satne pokrivenosti.

Ured u San Antoniju, nadležan za Hill Country, ostao je bez dvoje viših meteorologa – uključujući i koordinatora upozorenja, ključnu osobu za suradnju s lokalnim službama za hitne situacije i izdavanje naredbi za evakuaciju.

Trump je izjavio kako ne planira vratiti otpušteno osoblje, čak ni nakon teksaških poplava:

“Mislim da ne. To se dogodilo u sekundi. Nitko to nije očekivao. Nitko to nije vidio.”

Posljedice rezova i manjak znanstvene podrške

Accuweather, poznata komercijalna meteorološka služba, uvelike se oslanja na podatke i prognoze NWS-a. Fema često financira hitni smještaj i obnovu za Amerikance bez odgovarajućeg osiguranja ili sredstava.

Zbog manjka osoblja, u mnogim saveznim državama otkazano je puštanje meteoroloških balona – ključnih za praćenje oluja – od Nebraske do Floride.

U svibnju, ured NWS-a u istočnom Kentuckyju borio se s kadrom tijekom noći dok su oluje uzrokovale više tornada i usmrtile 28 ljudi.

Usprkos ovim prijetnjama, republikanski proračun koji je Trump potpisao prošli tjedan smanjuje 150 milijuna dolara iz proračuna Nacionalne oceanografske i atmosferske administracije (Noaa), zadužene za poboljšanje vremenskih prognoza. Proračun za Nacionalnu zakladu za znanost (NSF), ključnu za znanstvena istraživanja, smanjuje se za 56% sljedeće godine.

Proračun za 2026. briše Noain Ured za istraživanje oceana i atmosfere, što bi, prema riječima stručnjaka, moglo značiti kraj unapređenja sustava ranog upozorenja poput onog za teksaške poplave.

Ugrožena ruralna područja i politička hipokrizija

“Hill Country je pustinjsko područje s velikim rijekama, sklono iznenadnim poplavama, ali poput većine ruralne Amerike – nema sustave za mjerenje vodostaja. Bez njih, upozorenja ne dolaze dovoljno rano. A kod ovakvih poplava, svaka minuta spašava živote,” rekao je Ryan Thigpen, stručnjak za poplave iz Apalača.

Senator Teksasa Ted Cruz pozvao je na “bolji sustav upozorenja za zaštitu djece”, iako je sam podržao rezove Noainog sustava upozorenja u zakonskom prijedlogu.

Lokalni dužnosnici također pokušavaju odvratiti pažnju od Trumpovih rezova i vlastite podrške njima, ali nedostatak vodstva u Femi postaje neizbježan, osobito jer Trump planira posjetiti to područje zajedno s ministricom domovinske sigurnosti Kristi Noem.

David Richardson, vršitelj dužnosti administratora Feme, nije otputovao u Teksas. Riječ je o bivšem marincu bez ikakvog iskustva u kriznom upravljanju, koji je, prema navodima, poručio zaposlenicima Feme:

“Ako se usprotivite Trumpovim planovima za Feminu budućnost – pregazit ću vas.” “Mnogi ključni ljudi koji su u Femi radili desetljećima i znali kako rasporediti resurse – više nisu tu. Fema je toliko ispražnjena da je pitanje može li uopće sada pokrenuti značajnu operaciju pomoći,” kaže Montano, autorica knjige Disasterology: Dispatches from the Frontlines of the Climate Crisis.

“Ne čujemo više službene informacije od Feme. Samo od ministrice Noem, što je vrlo neuobičajeno. Gotovo da možemo reći da u Femi – nema nikoga kod kuće.”

Sve u trenutku kada ekstremne vremenske pojave rastu

Kaos u saveznim agencijama dolazi upravo dok ekstremne vremenske pojave sve više jačaju zbog klimatske krize.

Poplave u Teksasu dogodile su se u atmosferi s više vlage i topline nego u prošlosti – analiza je pokazala da su klimatske promjene uzrokovale 7% više oborina i 1,5 °C više temperature nego što bi inače bile.

“U atmosferu smo dodali jako puno ugljika, i taj dodatni ugljik zadržava energiju u klimatskom sustavu,” rekao je Andrew Dessler, klimatolog sa Sveučilišta Texas A&M.
“Zbog te dodatne energije, svaki vremenski događaj danas ima barem neki utjecaj klimatskih promjena. Jedino pitanje je – koliko velik.”

Dječak kojeg je otac zaboravio u automobilu u Vallsu na sjeveroistoku Španjolske na temperaturama koje su se penjale i do 37 stupnjeva, umro je, prenose mediji u utorak.

Oglas

Hitne službe nisu uspjele spasiti dječaka kad su sredinom poslijepodneva pozvane u grad oko 80 kilometara jugozapadno od Barcelone. Novine La Vanguardia izvijestile su da je dječak bio u dobi od oko dvije godine.

Otac je već bio odnio dječaka u klimatiziranu prostoriju, no pokušaji oživljavanja nisu uspjeli. Vjeruje se da je temperatura u automobilu bila narasla iznad 50 stupnjeva.

Nije objavljeno kako je došlo do toga da otac zaboravi sina. Roditelji su primili psihološku pomoć, a policija je otvorila istragu, navodi se.

Prošli tjedan umro je dvogodišnjak na jugu Francuske nakon što ga je otac zaboravio u automobilu.