ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu na Uskrs u katedrali sv. Stošije

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju, 31. ožujka, koncelebrirano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru, na kraju kojega je podijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom.
Uskrsni izvještaji novozavjetnih spisa govore kako živjeti s Kristom nakon njegovog uskrsnuća. „Izvještaji iz Ivanovog evanđelja i drugih evanđelista razlikuju se i prikazuju različite aspekte Isusovog uskrsnuća, čime dobivamo puniju sliku, ali govore i o različitim iskustvima života s uskrslim Kristom. No, svima je zajedničko ono temeljno: prazan grob, navještaj uskrsnuća, susret s Uskrslim. Susret s Onim kojeg odmah nisu mogli prepoznati, već kasnije po Riječi, u pripravljenoj ribi i kruhu, u lomljenju kruha. Svim piscima je zajednička nakana, a to je: uključiti čitatelja ili slušatelja u ono što pripovijedaju, kako bi njihovo iskustvo postalo i iskustvo onoga do kojega je Radosna vijest dospjela“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
U svega deset redaka uskrsnog navještaja iz Evanđelja po Ivanu, grob se spominje čak sedam puta. „Očito je grob protagonist čitavog izvještaja. Grob je spomen na osobu kojeg njeguju živi, kako bi bilo živo djelo onoga koga ljube. Našim njegovanjem spomena na Isusov život, budimo u sebi ljubav prema njegovom djelu i vršenju njegovih riječi, kako bi se Bog u nama nastanio“, rekao je mons. Zgrablić. Marija je opazila da je kamen s Isusovog groba dignut. „Gledati u grob i kamen koji je bio nad grobom slika je naše duhovnosti, naše molitve, našeg razmatranja, u kojem ćemo vidjeti kako je kamen s groba pomaknuo Onaj koji je sišao u grob naših grijeha, koji je na sebe uzeo našu krivicu, radi našeg opravdanja. Zar i mi ne kažemo nakon ispovijedi da nam je ‘kamen pao sa srca’? Božja snaga diže kamen s Isusovog i našeg groba. Gospodin je ušao u naš grob kako bi pomaknuo kamen koji nas odvaja od života“, ohrabrio je nadbiskup Zgrablić, naglasivši da je ono što Marija vidi znak nezamislivog događaja, ali stvarnoga.
„Marija još nije razumjela da ljubav pobjeđuje smrt, da ljubav vodi do susreta s Uskrslim. Marija trči učenicima. S iskustvom Marijinog duha i nama se uputiti Isusovim učenicima. Marija trči. I nama je to učiniti bez odgađanja, žurno. Među učenicima pronaći Petra koji nosi duboko iskustvo kako Gospodin ostaje nama vjeran, unatoč našoj nevjernosti. Sresti ćemo i drugog učenika. Drugoga, ne samo kao jednoga od njih dvojice, nego i drugačijeg, Ivana, koji je na Posljednjoj večeri naslonio svoju glavu na Isusove grudi, koji je stajao s Isusovom majkom Marijom, Marijom Magdalenom i drugim ženama pod Isusovim križem, koji je sebe nazivao ‘onaj koga Gospodin ljubi’. I nama je zajedno ići na Isusov grob svega što on označava, osvjedočiti se da je prazan i poput Ivana povjerovati. I nama je upoznati Pisma koja će zagrijati naša srca kako bi nam se u ‘lomljenju kruha’ otvorile oči i kako bismo prepoznali nazočnost uskrslog Gospodina“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Razmatrajući nadalje Ivanovo evanđelje u želji da u svom životu primijenimo poruku iz iskustva susreta Marije Magdalene i uskrslog Gospodina, nadbiskup je rekao da je Marija ‘ikona’, ‘tip’ Isusovog učenika. Događaji u Marijinoj duši u Isusovoj blizini pomažu prepoznati uskrslog Učitelja.
„Marija iz Magdale stajala je pod Isusovim križem za vrijeme Isusove muke i umiranja. Marija je žena iz koje je Isus istjerao sedam zloduha. Marija je imala težak život u kojem su zle sile vladale njenom dušom. S Isusom je doživjela snagu Božje ljubavi i ljepotu slobode od ropstva zla. Marija je u kući farizeja miomirisima pomazala Isusu noge i otirala ih svojom kosom. Tada je čula Isusove riječi kako se opraštaju mnogi grijesi onome koji puno ljubi. Marija je vidjela gdje su položili Isusovo mrtvo tijelo. Marija je susrela uskrslog Gospodina“, rekao je nadbiskup, naglasivši da je život Marije Magdalene slika našeg života.
„U uskrsnoj ispovijedi, iz naše duše Gospodin je, kao iz života Marije Magdalene, otjerao zloduhe koji su nas mučili i darovao nam slobodu djece Božje. Iskusili smo kako možemo, poput Marije, ući u Isusovo srce i biti dionici njegovog milosrđa. I nas ljubav prema Gospodinu vodi prema njegovom praznom grobu, ali i uskrsnuću“, rekao je mons. Zgrablić.
Pojasnio je i značenje činjenice da se Isusovo uskrsnuće događa „prvog dana u tjednu“. „Prvi dan je početak stvaranja. Bog u Mariji Magdaleni i svima koji nose njeno iskustvo počinje stvarati novi život, novo iskustvo života s uskrslim Učiteljem. Marija dolazi na grob u zoru, u ‘rano ujutro, još za mraka’. Zora počinje u zadnjim trenucima noći i počecima svjetla novog dana. U zori su još zajedno tama i svjetlo. U zoru sunce već obasjava nebo, ali njegove zrake još nisu na zemlji. U Marijinoj duši je svjetlo ljubavi prema Gospodinu, ali i mrak tuge zbog odsutnosti onoga koga ljubi. Novi dan i zora je slika duše Marije Magdalene koja je spremna za susret s Uskrslim. Taj novi dan i zora je slika našeg iskustva koje nas želi voditi u suživot s Uskrslim. Marija dolazi na grob još za mraka, sama. Ljubav pobjeđuje svaki strah. Ljubav prema Gospodinu daje novu snagu ljubavi“, naglasio je nadbiskup Zgrablić.

Uz blagdanski navješteni susret s Marijom Magdalenom, Ivan evanđelist opisuje i osobne susrete uskrslog Isusa i ljubljenog učenika Ivana, zajednički susret učenika s Uskrslim gdje su učenici, bez Tome, zatvoreni u sobi u straha od Židova te susret s uskrslim Isusom koji proglašava blaženim one koji ne vide, a vjeruju.
„Susret koji nas čini blaženim. Uskrs nam vjerno prenosi radosnu poruku o Isusu iz Nazareta koji je pobijedio smrt i uskrsnuo od mrtvih, otvorivši nam time novu mogućnost smislenog života na zemlji i vječnu radost u nebu“, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da su vjeru u uskrslog Isusa „vjerodostojno posvjedočili i svojom krvlju zapečatili apostoli, mnogi sveci, mučenici, blaženici“. Tu su nam vjeru prenijeli naši očevi i majke, djedovi i bake, mnogi naši preci; o tome svjedoče i kršćanski sakralni objekti, bogata kršćanska materijalna i nematerijalna duhovna i kulturna baština stvorena tijekom dva tisućljeća.
Radosna vijest je da je Bog Isusa iz Nazareta pomazao Duhom Svetim i svojom snagom, jer Bog je bio s Isusom, uskrisio treći dan i dao „da se očituje svjedocima od Boga predodređenima“, očevicima, onima koji su s njime jeli i pili nakon uskrsnuća od mrtvih, kako opisuju Djela apostolska.

„Kršćani su uvijek iznova proživljavali i ‘prvog dana u tjednu’, danu novog stvaranja, slavili Isusovo uskrsnuće, kako bi s njime srasli u život i uskrsnuće, kako bi s Kristom suuskrsli i napredovali na životnom putu prema mjestu „gdje Krist sjedi s desna Bogu“. Uvijek iznova kršćani su otkrivali i dublje uranjali u neizmjerno bogatstvo vjere koja je živa i djelotvorna u njihovom životu i po kojoj im je život „skriven s Kristom u Bogu“, kako bi se jednom u punini života „s njime pojavili u slavi““, rekao je nadbiskup, istaknuvši da vjera u činjenicu Isusovog uskrsnuća nije slijepa ili lakovjerna.
„Vjera nam pomaže da najdublje možemo prodrijeti u stvarnost značenja događaja Isusovog uskrsnuća. Mi vjerujemo njihovim riječima, vjerujemo njihovom svjedočanstvu, gledamo njihovim očima događaj kojeg nam prenose. Ali i onaj koji je vidio i onaj koji nije vidio može nositi isto iskustvo: iskustvo da pripadamo Isusovoj ljubavi, da nas ljubav Uskrslog Gospodina obuzima kad promatramo kako je Jedan za nas umro, da živimo od njegove punine, da smo po Njemu postali „novo stvorenje“, da smo po Njemu pomireni s Bogom i s Njime, da nam se ne zbrajaju naše opačine, nego smo po Njemu postali dio Božje pravednosti. Iskustvo da smo po njemu postali ljubljena „djeca Božja“, da je moguć „novi život“ po Duhu koji rađa plodovima ljubavi, radosti, mira, velikodušnosti, uslužnosti, blagosti, dobrote, vjernosti, uzdržljivosti; iskustvo da Bogu nismo stranci, već prijatelji kojima Bog ni svoga Sina nije uskratio kako bi nam s Njime sve darovao; iskustvo da Bogu možemo klicati Abba! Oče!; iskustvo da smo suuskrsli s Kristom koji je prvina usnulih“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Poželjevši da uskrsli Isus bude „radost naših dana, nada naše budućnosti, život naše sadašnjosti i vječnosti“, nadbiskup Zgrablić svima je čestitao sretan Uskrs, poručivši: „Isus je uskrsnuo. Novi život je stvoren. Novi život nam je darovan“.
Na početku mise vjernici su obnovili krsna obećanja, a nadbiskup je puk poškropio blagoslovljenom vodom.
I.G.










































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Održan okrugi stol „Postani član Senata na jedan dan i budi aktivni graditelj društva“

U okviru obilježavanja Dana sveučilišta u Zadru danas je održan okrugli stol učenika srednjih škola Zadarske županije „Postani član Senata na jedan dan i budi aktivni graditelj društva”.
Po uzoru na Senat Sveučilišta u Zadru, gdje članovi predstavljaju odjele, na okruglom stolu sudjelovao je po jedan učenik, „senator” koji je predstavljao jednu od 18 srednjih škola u Zadarskoj županiji. Rektor prof. dr. sc. Josip Faričić sa svojim prorektorima i predsjednicom Studentskog zbora Robertom Tomičić na ovaj način htjeli su s njima raspraviti o prijedlozima za unaprjeđenje života mladih u Zadru i Zadarskoj županiji. Okrugli stol održan je u formi sjednice Senata, pa su učenici glasali o predloženom dnevnom redu i uključivali se u raspravu.
– Odabrali smo mnogo tema koje su aktualne, podijeljene u četiri tematska bloka, kreativno izražavanje mladih, izazovi u očuvanju mentalnog zdravlja, perspektive života mladih u ruralnim sredinama te omogućavanje dostojanstvenog ulaska u svijet odraslih. Shvatili smo da je problem u ponudi koju mladi imaju, pa je jedan od načina unaprjeđenja kvalitete kulturnoga, sportskog i zabavnog života postizanje veće sinergije između udruga i učenika, nekakva digitalna platforma s manifestacijama na kojima bi se učenici koji se bave određenim aktivnostima mogli vršnjacima predstaviti u glazbi, likovnoj umjetnosti, književnosti, robotici…, rekao je rektor Faričić.
Zabavne aktivnosti ne bi trebale biti usmjerene samo prema noćnim klubovima i određenoj vrsti glazbe upitne kvalitete, već i na neformalna okupljališta, parkove i zelene površine, gdje bi se promovirao rekreativni način života. Jedna od mogućnosti je i uređenje Kapetanskog parka u Zadru, gdje bi se mladi mogli družiti baš na takvim osnovama.
Svoje stavove izrazili su i “senatori”, koji su ukazali na nedovoljno povezivanje mladih iz više škola te događanja koja bi bila dostupna što širem krugu učenika.
– U Benkovcu imamo Dom kulture u kojemu se prikazuju filmovi za najmlađe, ali nema sadržaja za starije učenike. Mislim da bi neki sadržaji koji dolaze u Zadar mogli u istom obilasku doći i do Benkovca, rekla je Magdalena Livaić iz Srednje škole Kneza Branimira Benkovac.
Ivan Paško Džaja iz Gimnazije Vladimira Nazora ukazao je na činjenicu da je društvo usmjereno na ljude koji postižu rezultate, idu na državna natjecanja, dok za one koji se nečim žele baviti rekreativno, iz ljubavi, gotovo da nema sadržaja. Istaknuto je i kako bi učenici trebali dobiti sredstva da sami organiziraju druženja, jer najbolje znaju što zanima njihovu populaciju.
Tijekom okruglog stola obrađene su i teme iz mentalnog zdravlja, nedostatka institucionalne podrške i stigmatizacije djece i mladih s psihičkim bolestima, u vrijeme kada je sve više pokušaja suicida među mladima. Jedan od prijedloga je da učenicima bude dostupna online podrška psihologa iz druge škole, kako ne bi imao problema sa stigmatizacijom u svojoj sredini.
Rektor Faričić ukazao je i na neke mogućnosti angažmana mladih utemeljenog na načelima kompetentnosti, probleme u relativiziranju znanja te poremećaja sustava vrijednosti u kojem se sve više pozornosti pridaje materijalnim dobrima, izgledu te populističkim i zavaravajućim pristupima.
S obzirom na broj iznesenih mišljenja i brojne nove teme koje su otvorene istaknuta je i potreba novih susreta ovakvog tipa, ali i poduzimanja konkretnih rješenja u poboljšanju života mladih u lokalnoj sredini.
ZADAR / ŽUPANIJA
“ZAUVIJEK ĆEMO JE PAMTITI I VOLJETI” / Preminula je Vesna Penjalov. Pročitajte pismo kojim se kolege iz “Latice” opraštaju s njom…

S velikom tugom i poštovanjem, obavještavamo javnost o smrti naše drage Vesne Penjalov, prve i dugogodišnje ravnateljice Dječjeg vrtića Latica, stoji u priopćenju iz DV. Njihovo priopćenje u cijelosti prenosimo u nastavku:
“Vesna je tijekom 31 godine svoje posvećene i požrtvovne karijere ostavila neizbrisiv trag u životima mnogih, a posebno djece s teškoćama u razvoju, njihovih obitelji te osoba s invaliditetom.

Njezina predanost i ljubav prema djeci, s neumornim trudom da stvori bolje okruženje za sve koji su dolazili u naš vrtić, oblikovali su temelje naše ustanove. Vesna je bila izvor inspiracije, snage i nade za sve nas, a njezin rad nije bio samo posao – bio je životna misija.
Kroz njezinu viziju i posvećenost, DV Latica je postao prostor u kojem su djeca s teškoćama u razvoju dobivala priliku za rast, razvoj i igru. Postavila je temelj za inkluziju, koju je razvijala u našem gradu, a i šire. Njezin doprinos nije stao samo na djeci; vesela, brižna i pažljiva, Vesna je stvarala zajednicu koja je pružala ljubav i podršku svakom članu, bez obzira na brojne izazove.

Naš vrtić osjeća ogromnu odgovornost i duboko poštovanje prema svemu što je Vesna ostvarila. Zadaća nam je nastaviti njezin put, čuvati i razvijati vrijednosti koje je postavila. Ostavila je snažan trag, a njezina ljubav prema ovoj ustanovi bit će naša nit vodilja.
U ime svih djelatnika DV Latica, želim uputiti iskrenu sućut obitelji. Neka Vesnina duša nađe mir, a njena ljubav i predanost nastave živjeti u svakom kutku našeg vrtića.
Pogreb drage nam Vesne bit će u petak, 28. ožujka 2025. godine u 14:00 sati u Banju. Brod za Banj iz Zadra polazi u 12:30 sati iz uvale Dražanica.
U petak 28. ožujka DV Latica bit će zatvoren.
Zauvijek ćemo je pamtiti i voljeti.”
ZADAR / ŽUPANIJA
U Zadarskoj županiji u veljači nastavljena rekordna zaposlenost

Nakon rekordnih brojki u siječnju (64.973), odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u drugom mjesecu 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana veljače u Zadarskoj županiji evidentirano je više od 65 tisuća zaposlenih (65.157), što je povećanje od oko tri tisuće (4,8 posto) u odnosu na godinu ranije. Odlične brojke u veljači nadovezuju se na kontinuirano povećanje broja zaposlenih tijekom prošlih godina, kao i na značajan pad broja nezaposlenih stanovnika.
„Ovaj impresivan rast od gotovo 5 posto u odnosu na prošlu godinu jasan je pokazatelj snage našeg gospodarstva i truda naših poduzetnika. To su podaci koji upravo našu županiju čine među vodećima u Hrvatskoj i na to možemo biti ponosni. Nastavit ćemo stvarati poticajno gospodarsko okruženje kako bismo osigurali daljnji napredak i nova radna mjesta. Ključ našeg daljnjeg uspjeha leži u snažnoj sinergiji s našim gradovima i općinama te u iskorištavanju prilika koje nam pružaju EU fondovi. Ono što je posebno važno naglasiti – ništa od ovoga nije došlo slučajno. To je plod znanja, vizije i vrijednog rada, od nacionalne do lokalne razine“, poručio je župan Božidar Longin te dodao kako su za gospodarski rast u značajnoj mjeri zaslužne i zaštitne mjere Vlade RH te odgovorno upravljanje nacionalnom ekonomijom praćeno snažnim rastom plaća i zaposlenosti.
„U Zadarskoj županiji kontinuirano radimo na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Naše mjere potpore, poput subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite, izravno doprinose otvaranju novih radnih mjesta i jačanju konkurentnosti naših poduzetnika. Zadovoljni smo što naše dugogodišnje ulaganje u poduzetništvo daje ovakve pozitivne rezultate. Međutim, nećemo stati na ovome. Nastavljamo s analizom potreba naših poduzetnika i pripremamo nove inicijative koje će im pomoći u daljnjem rastu i razvoju, a time i u stvaranju novih radnih mjesta diljem naše županije“, najavio je pročelnik za gospodarstvo i turizam Ante Sjauš podsjetivši da, uz ostalo, kroz aktualne programe Zadarska županija subvencionira 2 posto kamate kod HBOR-a i poslovnih banaka za poduzetničke kredite do 400 tisuća eura.
Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva raspoređeno je u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u veljači, njih 39.751 (61 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.523), Benkovac (3.342), Pag (1.309) i Nin (1.241) te općine Poličnik (1.200), Pakoštane (1.183), Sukošan (1.131), Preko (1.049) i Sveti Filip i Jakov sa 900 zaposlenih osoba.
Broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je rastao. Primjerice, u odnosu na 2015. godinu taj se broj povećao za gotovo 20 tisuća (41,9 posto), od čega je samo u posljednje dvije godine zabilježen rast od šest tisuća osiguranika.
Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je u RH na dan 28. veljače 2025. zabilježeno 1 709 185 osiguranika. Riječ je o povećanju broja zaposlenih za 4,6 posto u odnosu godinu ranije.
ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA
STANJE NA DAN | BROJ | RAZLIKA | INDEKS | POVEĆANJE |
28.02.2015. | 45.923 | 100,0 | 0,0% | |
29.02.2016. | 47.166 | 1.243 | 102,7 | 2,7% |
28.02.2017. | 48.816 | 2.893 | 106,3 | 6,3% |
28.02.2018. | 51.174 | 5.251 | 111,4 | 11,4% |
28.02.2019. | 53.246 | 7.323 | 115,9 | 15,9% |
29.02.2020. | 55.109 | 9.186 | 120,0 | 20,0% |
28.02.2021. | 55.113 | 9.190 | 120,0 | 20,0% |
28.02.2022. | 56.956 | 11.033 | 124,0 | 24,0% |
28.02.2023. | 59.332 | 13.409 | 129,2 | 29,2% |
29.02.2024. | 62.176 | 16.253 | 135,4 | 35,4% |
28.02.2025. | 65.157 | 19.234 | 141,9 | 41,9% |
JLS (grad, općina) | ||
BROJ ZAPOSLENIH | % | |
Zadar | 39.751 | 61,00 % |
Benkovac | 3.342 | 5,13 % |
Biograd na Moru | 3.523 | 5,41 % |
Nin | 1.241 | 1,90 % |
Pag | 1.309 | 2,01 % |
Pakoštane | 1.183 | 1,82 % |
Poličnik | 1.200 | 1,84 % |
Preko | 1.049 | 1,61 % |
Sukošan | 1.131 | 1,74 % |
Sveti Filip i Jakov | 900 | 1,38 % |
OSTALE JLS | 10.528 | 16,16 % |
65.157 | 100,0% |
-
magazin4 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska7 dana prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport3 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića