Jutros u 5.38 sati područje Slunja pogodio je jači potres, javlja Seizmološka služba.

“Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom oko 15 km južno od Slunja. Magnituda potresa iznosila je 4.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnjeva EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara.

EMSC je prvo objavio da se radi o potresu magnitude 4.8. po Richteru, a kasnije su magnitudu smanjili na 4.6.

Komentar jednog Slunjanina na stranici EMSC-a bio je samo – tutnjava.  Čitatelji iz dijelova blizu epicentra komentiraju da se sve ljuljalo i treslo, da je dobro “zdrmao” i Ogulin, a probudio je i stanovnike Velike Kladuše u susjednoj BiH. Prema komentarima, osjetio se i u Sisku, Ivanić Gradu, Zagrebu, Zaprešiću… Mnogi Zagrepčani javljaju da ih je potres probudio. “Blagi i kratak, ali neugodan”, javljaju.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.