Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.