ZADAR / ŽUPANIJA
IŠKI KRALJ I DISANJE I STRES / Pronađene knjige tiskane i nestale u ratnom vihoru 1991. godine u Sarajevu
Poslije više od trideset godina književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić pronašao je dvije svoje „izgubljene“ knjige, dječji roman Iški kralj i knjigu eseja i kritika Disanje i stres, koje su nestale 1991. godine u ratnom vihoru u Bosni i Hercegovini.
Kako je javila Slobodna Dalmacija od 23. ožujka 1992. godine, iz pera novinara Jandre Širinića, četnici su kod Zvornika u Bosni i Hercegovini „zaplijenili kamion s cjelokupnom nakladom tek tiskanog romana za djecu Iški kralj“, o čemu su pisale i neke njemačke novine. Knjiga je tiskana kod izdavačkog poduzeću Veselin Masleša u Sarajevu, u poznatoj biblioteci Lastavica u nakladi od dvije tisuća primjeraka, i od tada se nije znala sudbina ovog djela. Istodobno u sarajevskom Oslobođenju, koje je granatirano tih dana, u plamenu je nestala upravo tiskana knjiga Bilosnićevih eseja i kritika Disanje i stres, koja će se kasnije u ponovljenom izdanju Udruge 3000 godina Za dar (2011.) pojaviti pod naslovom Vrijeme i riječi .
Na društvenim mrežama Googlea krajem 2023. godine, u prodaji se pojavio roman za djecu Iški kralj Tomislava Marijana Bilosnića, tiskan u Sarajevu 1991. godine, za koji se vjerovalo da je u cijelosti uništen, pa kao takav i nije uvrštavan u izdanja ovog autora. Istraživanjem samog autora, posredstvom i pomoći Javne ustanove Biblioteke Sarajevo, odnosno Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu, i Nacionalne biblioteke Srbije u Beogradu, došlo se do spoznaje kako ipak postoji manji broj sačuvanih primjeraka romana Iški kralj u knjižnicama u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Naime, u Bibliotekama grada Sarajeva nalazi se 37 komada knjige, te po jedan primjerak u bibliotekama u Visokom, Brezi i Maglaju. Tek nekoliko primjeraka Iškog kralja sačuvano je u knjižnicama u Srbiji.

Iški kralj zadnja je tiskana knjiga u izdavačkom poduzeću Veselin Masleša u Sarajevu, tiskana pod brojem 206, čiji je odgovorni urednik Alija Hasagić Dubočanin dok je ilustracije izradio Mihajlo Prica, a kao recenzent se potpisuje književnik Jakov Jurišić, koji je mučki ubijen u razaranju Sarajeva. Nakladnik drugog i izdanja Iškog kralja je izdavačka kuća Laus iz Splita (2001.).
Disanje i stres, knjiga književnih ogleda i zapisa u izdanju Oslobođenja Press, u biblioteci Sinteza, zavedena je pod ISBN brojem 86-319-0246-2, COBISS.BH-ID 2749190, u obimu 204 stranice, i službeno se vodi kao postojeća knjiga. Međutim sačuvanom primjerku ove knjige u bibliotekama i čitaonicama u Bosni i Hercegovini nije se ušlo u trag. Kao što je već rečeno, njezino drugo, izmijenjeno izdanje objavljeno je u Zadru 2011. godine pod naslovom Vrijeme i riječi.
Dječji roman Iški kralj pisan tradicionalnim realističkim stilom svojim fabularnim tijekom prati odrastanje dječaka Marijana iz tipične otočke pomorske obitelji. Radnja romana smještena je na otok Iž što je vidljivo ne samo iz naslova, nego i iz samog tradicijskoga obreda biranja otočkoga kralja koji ujedno i jest pokretač cijele radnje. Za otočkoga kralja izabran je čestit i ugledan, ali silno siromašan dječakov otac. Po običaju novoizabrani iški kralj trebao je počastiti suseljane u čast izbora, međutim zbog siromaštva on to nije mogao učiniti nego je odlučio otići na more i pomorskim životom steći dovoljno materijalnih dobara da osvjetla čast i obraz svoje obitelji. Cijeli roman iz poglavlje u poglavlje prati odrastanje dječaka Marijana u svim njegovim teškim i radosnim trenucima. Roman nudi zanimljivu priču o otočkim i primorskim obiteljima u kojima majka preuzima ulogu i skrbnice i upraviteljice i odgojiteljice dok djeca rastu u potpunom nedostatku očinske figure. U romanu su prikazani zanimljivi međuljudski odnosi bilo kroz prizmu malog otočkoga mjesta ili same obitelji. Poglavlja romana koncipirana su na način da svako pojedino poglavlje čini gotovo zasebnu novelističku cjelinu, dok je sam roman simbolički cirkularno povezan u susretu oca i sina – na početku pri očevu odlasku na more, i na kraju pri njihovu mimoilaženju na brodskim skalama kada već obojica nisu ni sigurni u međusobno prepoznavanje.
Knjiga Disanje i stres, odnosno Vrijeme i riječi (Zadar, 2011.)esejističko je štivo kakvoga danas u hrvatskoj književnosti gotovo da i nema. Naime, autor prikazuje deset pjesničkih opusa iz hrvatske književnosti 20. stoljeća a da pritom ne zapada ni u kakva periodizacijska, stilistička i ina etiketiranja. Dapače! Njega zanima fenomenologija pjesničke riječi. Poezija kao tajni izraz ljudskoga duha – od kada riječ kao takva postoji. On joj prilazi antropološki odčitavajući simboliku, prostorne koordinate njezina tijela, kulturološki habitus.

Vrlo često Bilosnić svojom profinjenom stilistikom teksta kao da prkosi hladnom znanstveno-analitičkom diskursu. Stoga su njegovi pjesnički portreti doista portreti o pjesnicima ali i pjesnikovi portreti. Ovo drugo ni u kojem slučaju ne umanjuje njihovu stručnu vrijednost. Naime iz svakog eseja je posve zorno da se autor itekako studiozno pripravljao za „portretiranja“ svojih pjesničkih uzora ali i suvremenih kolega, propagirajući u svakoj rečenici slobodu misli kao svoj osobni manifest. Knjiga eseja Vrijeme i riječ svojevrsna je pjesnička slika cijelog 20. stoljeća – slika pjesnika koji su živjeli za riječ i ljubav, koji su cio život prkosili stvarnosti, vjerujući da umjetnost ipak pobjeđuje svako vrijeme.
Otkrivanje Bilosnićevih izdanja nakon gotovo tri desetljeća vjere da su nepovratno uništena tijekom razaranja Bosne i Hercegovine, neobičan je fenomen koji spaja dobrobit svjetski uvezane internetske mreže sa spoznajom da je umjetničko djelo poput dobrog sjemena koje nalazi put prema životu.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






