ZADAR / ŽUPANIJA
IŠKI KRALJ I DISANJE I STRES / Pronađene knjige tiskane i nestale u ratnom vihoru 1991. godine u Sarajevu
Poslije više od trideset godina književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić pronašao je dvije svoje „izgubljene“ knjige, dječji roman Iški kralj i knjigu eseja i kritika Disanje i stres, koje su nestale 1991. godine u ratnom vihoru u Bosni i Hercegovini.
Kako je javila Slobodna Dalmacija od 23. ožujka 1992. godine, iz pera novinara Jandre Širinića, četnici su kod Zvornika u Bosni i Hercegovini „zaplijenili kamion s cjelokupnom nakladom tek tiskanog romana za djecu Iški kralj“, o čemu su pisale i neke njemačke novine. Knjiga je tiskana kod izdavačkog poduzeću Veselin Masleša u Sarajevu, u poznatoj biblioteci Lastavica u nakladi od dvije tisuća primjeraka, i od tada se nije znala sudbina ovog djela. Istodobno u sarajevskom Oslobođenju, koje je granatirano tih dana, u plamenu je nestala upravo tiskana knjiga Bilosnićevih eseja i kritika Disanje i stres, koja će se kasnije u ponovljenom izdanju Udruge 3000 godina Za dar (2011.) pojaviti pod naslovom Vrijeme i riječi .
Na društvenim mrežama Googlea krajem 2023. godine, u prodaji se pojavio roman za djecu Iški kralj Tomislava Marijana Bilosnića, tiskan u Sarajevu 1991. godine, za koji se vjerovalo da je u cijelosti uništen, pa kao takav i nije uvrštavan u izdanja ovog autora. Istraživanjem samog autora, posredstvom i pomoći Javne ustanove Biblioteke Sarajevo, odnosno Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu, i Nacionalne biblioteke Srbije u Beogradu, došlo se do spoznaje kako ipak postoji manji broj sačuvanih primjeraka romana Iški kralj u knjižnicama u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Naime, u Bibliotekama grada Sarajeva nalazi se 37 komada knjige, te po jedan primjerak u bibliotekama u Visokom, Brezi i Maglaju. Tek nekoliko primjeraka Iškog kralja sačuvano je u knjižnicama u Srbiji.

Iški kralj zadnja je tiskana knjiga u izdavačkom poduzeću Veselin Masleša u Sarajevu, tiskana pod brojem 206, čiji je odgovorni urednik Alija Hasagić Dubočanin dok je ilustracije izradio Mihajlo Prica, a kao recenzent se potpisuje književnik Jakov Jurišić, koji je mučki ubijen u razaranju Sarajeva. Nakladnik drugog i izdanja Iškog kralja je izdavačka kuća Laus iz Splita (2001.).
Disanje i stres, knjiga književnih ogleda i zapisa u izdanju Oslobođenja Press, u biblioteci Sinteza, zavedena je pod ISBN brojem 86-319-0246-2, COBISS.BH-ID 2749190, u obimu 204 stranice, i službeno se vodi kao postojeća knjiga. Međutim sačuvanom primjerku ove knjige u bibliotekama i čitaonicama u Bosni i Hercegovini nije se ušlo u trag. Kao što je već rečeno, njezino drugo, izmijenjeno izdanje objavljeno je u Zadru 2011. godine pod naslovom Vrijeme i riječi.
Dječji roman Iški kralj pisan tradicionalnim realističkim stilom svojim fabularnim tijekom prati odrastanje dječaka Marijana iz tipične otočke pomorske obitelji. Radnja romana smještena je na otok Iž što je vidljivo ne samo iz naslova, nego i iz samog tradicijskoga obreda biranja otočkoga kralja koji ujedno i jest pokretač cijele radnje. Za otočkoga kralja izabran je čestit i ugledan, ali silno siromašan dječakov otac. Po običaju novoizabrani iški kralj trebao je počastiti suseljane u čast izbora, međutim zbog siromaštva on to nije mogao učiniti nego je odlučio otići na more i pomorskim životom steći dovoljno materijalnih dobara da osvjetla čast i obraz svoje obitelji. Cijeli roman iz poglavlje u poglavlje prati odrastanje dječaka Marijana u svim njegovim teškim i radosnim trenucima. Roman nudi zanimljivu priču o otočkim i primorskim obiteljima u kojima majka preuzima ulogu i skrbnice i upraviteljice i odgojiteljice dok djeca rastu u potpunom nedostatku očinske figure. U romanu su prikazani zanimljivi međuljudski odnosi bilo kroz prizmu malog otočkoga mjesta ili same obitelji. Poglavlja romana koncipirana su na način da svako pojedino poglavlje čini gotovo zasebnu novelističku cjelinu, dok je sam roman simbolički cirkularno povezan u susretu oca i sina – na početku pri očevu odlasku na more, i na kraju pri njihovu mimoilaženju na brodskim skalama kada već obojica nisu ni sigurni u međusobno prepoznavanje.
Knjiga Disanje i stres, odnosno Vrijeme i riječi (Zadar, 2011.)esejističko je štivo kakvoga danas u hrvatskoj književnosti gotovo da i nema. Naime, autor prikazuje deset pjesničkih opusa iz hrvatske književnosti 20. stoljeća a da pritom ne zapada ni u kakva periodizacijska, stilistička i ina etiketiranja. Dapače! Njega zanima fenomenologija pjesničke riječi. Poezija kao tajni izraz ljudskoga duha – od kada riječ kao takva postoji. On joj prilazi antropološki odčitavajući simboliku, prostorne koordinate njezina tijela, kulturološki habitus.

Vrlo često Bilosnić svojom profinjenom stilistikom teksta kao da prkosi hladnom znanstveno-analitičkom diskursu. Stoga su njegovi pjesnički portreti doista portreti o pjesnicima ali i pjesnikovi portreti. Ovo drugo ni u kojem slučaju ne umanjuje njihovu stručnu vrijednost. Naime iz svakog eseja je posve zorno da se autor itekako studiozno pripravljao za „portretiranja“ svojih pjesničkih uzora ali i suvremenih kolega, propagirajući u svakoj rečenici slobodu misli kao svoj osobni manifest. Knjiga eseja Vrijeme i riječ svojevrsna je pjesnička slika cijelog 20. stoljeća – slika pjesnika koji su živjeli za riječ i ljubav, koji su cio život prkosili stvarnosti, vjerujući da umjetnost ipak pobjeđuje svako vrijeme.
Otkrivanje Bilosnićevih izdanja nakon gotovo tri desetljeća vjere da su nepovratno uništena tijekom razaranja Bosne i Hercegovine, neobičan je fenomen koji spaja dobrobit svjetski uvezane internetske mreže sa spoznajom da je umjetničko djelo poput dobrog sjemena koje nalazi put prema životu.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







