Hrvatska
Dramatična prognoza za Hrvatsku: Kako potaknuti natalitet? Neki predlažu ove tri mjere
I dok je stranih radnika sve više, Hrvatskoj prijeti drastično smanjenje broja stanovnika do 2050. godine. Prema procjenama Eurostata do tada će u Lijepoj našoj biti pola milijuna ljudi manje nego danas. Nema odgovora kako zaustaviti iseljavanje i potaknuti natalitet. Vlada je predložila Strategiju demografske revitalizacije koju je oporba oštro kritizirala, no iz HDZ-a poručuju da se sve više Hrvata iz Njemačke i Irske vraća u domovinu.
Niske plaće i ugovori na određeno, nepriuštivo stanovanje, korupcija… dio je to većih problema koji već desetljećima muče Hrvatsku: masovno iseljavanje mladih i sve manje rođenih. Rješenja negativnih demografskih trendova su tu, ali ih, kažu građani – nema tko provesti.
“Otvoriti radna mjesta, pružiti im mogućnost za stanovanje, sve u paketu.”
“Ljudi moji ako hoćemo nešto dobro ovoj državi i ovom svemu, mora biti djece, a ne svega ima – samo djece nema. To je žalosno.”
“Možda su ljudi razmaženiji u današnje vrijeme. Volim svoju zemlju i dobro mi je u Zagrebu. Tu mi je obitelj, tu su mu prijatelji, tu mi je Dinamo i to je to, ne.”
Jeste li Vi možda razmišljali o odlasku? “Nekoliko puta. Nekoliko puta sam čak i bio vani, vratio sam se radi nekih drugih stvari, ne radi države. Država je prekrasna, treba živjeti u njoj, treba napredovati, ali dajte nam uvjete da možemo živjeti.”
Vladina strategija revitalizacije
Zato Vlada predlaže Strategiju demografske revitalizacije do 2033., za čiju je provedbu osigurano 9,6 milijardi eura. Njome bi se omogućilo poticajno okruženje za obitelji i mlade, ali i učinkovita integracija doseljenika u Hrvatsku.
“Imam niz situacija iz svog okruženja da su se ljudi iz Njemačke, iz Irske, vratili u Republiku Hrvatsku jer su rekli da danas u ovome trenutku, da je Hrvatska bila ovakva zemlja da ne bi nikada niti otišli”, kaže HDZ-ov saborski zastupnik Krešimir Ačkar.
Oporba se ne bi složila. Bez konkretnih mjera, kažu, strategija je tek mrtvo slovo na papiru.
“U Republici Hrvatskoj čak i sa ovom strategijom obiteljske vrijednosti nisu vrednovane kako treba. Od korporativnih interesa do interesa raznoraznih lobija do interesa zelenih politika koje nijedne ne pogoduju upravo našim obiteljima i našoj djeci”, smatra Petra Mandić, članica Predsjedništva Mosta.
Potrebne hitne mjere
Ciljevi strategije su dobri, ali nedostaje okvir za njezino provođenje. Iz Možemo! tvrde da su za bolju demografsku sliku Hrvatske nužne – hitne mjere. Član vijeća Možemo! Marin Živković predlaže tri mjere.
“Prva mjera koju moramo uvesti je univerzalan dječji doplatak koji prepoznaje da u različitim fazama djetetovog života su roditeljima troškovi drugačiji. Druga stvar je sigurno priuštivije stanovanje kroz javni najam, kroz kupovinu i gradnju stanova koji se mogu davati u najam. I treće, ja bih rekao, kao zaokružena cjelina su upravo vrtići koji su svima dostupni”, ističe Živković.
A koje će biti sve teže popuniti. Jer u Hrvatskoj je lani rođen najmanji broj djece u povijesti – tek nešto više od 32 tisuće. Ni novi podaci ne ulijevaju optimizam, tvrdi demograf Nenad Pokos.
“Podaci za siječanj ove godine pokazuju da smo opet imali manje od tri tisuće živorođenih. Ova godina bit će također rekordna jer ćemo imati još manje živorođenih, eventualno broj umrlih može bit nešto manji nego prošlih godina jer nemamo više toliki broj umrlih zbog bolesti covida-19”, navodi demograf Pokos.
Zbog porasta plaća, očekuje se smanjenje broja iseljenika nego prijašnjih godina. Ipak, negativni demografski trendovi, prema trenutačnom stanju u Hrvatskoj, ne mogu se obrnuti u pozitivne, već tek – ublažiti.
“Sprema nam se po svim projekcijama da će nas uskoro biti i manje od tri milijuna, dakle za koje desetljeće, dva. I mladi moraju biti svjesni da će svojim odlaskom iz Hrvatske potpomoći to daljnje smanjenje, a ako svi odu pitanje je tko će ovdje nastavit živjeti jer Hrvatska zasigurno neće ostati pusta”, ističe Pokos.
U nju se samo lani doselilo preko 170 tisuća stranih radnika, a Hrvatska udruga poslodavaca predviđa da bi do 2030. taj broj mogao biti i trostruko veći pa bi tako svaki četvrti radnik za šest godina u Hrvatskoj bio – stranac.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




