Na Sveučilištu u Zadru danas se održalo predstavljanje 13. broja časopisa Ars Adriatica. Časopis Odjela za povijest umjetnosti izlazi jednom godišnje, objavljujući recenzirane znanstvene i stručne članke iz područja povijesti i teorije umjetnosti. Indeksiran je u vodećim podatkovnim bazama poput Scopus i Web of Science, a krajem prošle godine uvršten je na talijansku listu znanstvenih časopisa koji se vrednuju za znanstveno napredovanje.

– Naš je interes biti još prisutniji u talijanskoj znanstvenoj zajednici i zbog toga nam je to veliko priznanje. Zahvaljujem svim suradnicima koji su donijeli nove ideje, onima koji su stalno uz nas, kao i upravi Sveučilišta i Uredu za izdavačku djelatnost, koji nam daju financijsku podršku kada sredstva Ministarstva nisu dostatna, ali i savjete kako bi Ars Adriatica bila napravljena prema standardima znanstvenog izdavaštva, rekla je u uvodnoj riječi glavna urednica doc. dr. sc. Meri Zornija.

Predstavljač časopisa izv. prof. dr. sc. Damir Tulić istaknuo je kako je riječ o, uz Radove Instituta za povijest umjetnosti, najboljem hrvatskom časopisu iz područja povijesti umjetnosti. Ovaj broj na gotovo 400 stranica donosi 21 članak, među kojima ima i vrijednih znanstvenih radova i prikaza knjiga. Lokalnoj javnosti bit će zanimljivo pročitati detalje o gradnji katedrale sv. Stošije i razlozima zašto se ona gradila i u 12. i u 13. stoljeću. Katedrala je najvećim dijelom podignuta u doba nadbiskupa Periandra, a produžena tek nakon njezine posvete 1285.

Nikola Jakšić pokazao je kako je Nerijev inicijal D kod zadarskih franjevaca u literaturi pogrešno interpretiran, jer nije prepoznato kako su na njemu istodobno prikazana dva povezana događaja iz Lukina evanđelja, Navještenje Zahariji i Rođenje Ivana Krstitelja. Pavuša Vežić autor je članka o Ugljanskom poliptihu franjevačkoga samostana Sv. Jeronima, važnoj umjetnini gotičkoga slikarstva u Dalmaciji. Na njemu je dvadeset i devet slika sa svetačkim likovima. Jedini svetac koji nije prepoznat, a predočen je u liku hodočasnika, otkriva Vežić, je sveti Pelegrin.

Ars Adriaticu zatvara crtica Ane Mišković o repatrijaciji ili povratku ukradenog gotičkog ophodnog križa iz samostana sv. Frane u domovinu.

– Naša Marijana Kovačević, jedna od pokretačica Ars Adriatice, prepoznala je na fotografijama ukradenog križa lik Elizabete Kotromanić i pripisala ga zlataru Franji iz Milana. Na temelju njezine objave ukradeno djelo u La Speziji prepoznao ga je profesor Donal Cooper te je on nakon niza pregovora ovog ljeta vraćen u Zadar, rekao je Tulić, zaključujući kako Odjel i Sveučilište mogu biti ponosno na ovakav časopis.