Mnoge namirnice iz smočnice, poput bijele riže i suhe tjestenine, mogu se čuvati na polici i biti sigurne za konzumaciju godinama.

Međutim, kako navodi Health, a prenosi Klix, druge namirnice s vremenom mogu izgubiti okus ili nutritivnu vrijednost, a neke mogu postati nesigurne nakon isteka roka trajanja.

Ulje

Većina ulja za kuhanje, poput biljnog ulja, ulja repice i maslinova ulja, ostaje svježa u smočnici otprilike šest do 12 mjeseci od datuma kupnje te tri do pet mjeseci nakon otvaranja ako se pravilno čuvaju.

Neka ulja, poput kokosova ulja, mogu ostati svježa i do tri godine. S vremenom izloženost svjetlosti, toplini i zraku može razgraditi masti u ulju za kuhanje, što dovodi do užeglosti. Užeglo ulje ima oštar, neugodan miris i okus te gubi dio svojih zdravih masti i antioksidansa.

Istekla ili užegla ulja također stvaraju štetne slobodne radikale koji mogu oštetiti stanice, uzrokovati upalu i povećati rizik od kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti i raka.

Maslac od orašastih plodova

Maslaci od orašastih plodova, uključujući kikiriki, bademe i indijske oraščiće, mogu trajati šest do devet mjeseci u smočnici ako su neotvoreni. Nakon otvaranja, ostaju svježi oko dva do tri mjeseca u smočnici.

Ova namirnica sadrži ulja koja se mogu pokvariti kada su izložena kisiku (oksidaciji), što mijenja okus i teksturu. Možda vas neće razboljeti, ali može doprinijeti upali, oštetiti stanice i s vremenom povećati rizik od srčanih bolesti i raka.

Maslac od orašastih plodova koji se čuva nakon isteka roka trajanja ili predugo u smočnici također može sadržavati štetne bakterije, poput salmonele, i uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.

Bacite maslac od orašastih plodova ako primijetite plijesan ili ako ima miris boje, kartona ili kemikalija.

Brašno

Rok trajanja brašna ovisi o načinu obrade i skladištenja. Ako se čuva u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom i suhom mjestu, višenamjensko bijelo brašno može trajati do godinu dana.

Brašno od cjelovitih žitarica traje samo do šest mjeseci jer sadrži klicu zrna, koja je bogata zdravim mastima koje se brže kvare.

S vremenom izloženost kisiku uzrokuje da te masti užegnu, dajući brašnu kiseo miris i gorak okus.

Vlaga također može predstavljati rizik. Vlažno brašno može omogućiti rast određenih plijesni koje proizvode mikotoksine, a oni mogu uzrokovati ozbiljne bolesti.

Starije brašno može privući štetnike iz smočnice, što ga čini nesigurnim za upotrebu.

Začini i sušeno bilje

Većina cijelih začina ostaje svježa oko tri do četiri godine. Mljeveni začini ostaju svježi dvije do tri godine. Sušeno bilje obično gubi svoju učinkovitost nakon jedne do tri godine.

Neki začini i bilje sadrže antioksidanse i druge korisne spojeve koji se s vremenom razgrađuju, pa začini kojima je istekao rok trajanja mogu izgubiti okus i pružati manje potencijalnih zdravstvenih koristi.

Nakon otvaranja, mljeveni začini i bilje mogu upiti vlagu iz zraka, stvarajući povoljno okruženje za rast plijesni i bakterija.

Konzumiranje pljesnivih začina kod nekih ljudi može izazvati alergijske reakcije i respiratorne probleme. Zamijenite začine ako izgledaju grudasto, izblijedjelo ili su izgubili miris.

Grah i leća

Grah i leća mogu se čuvati u smočnici do godinu dana ako se drže u odgovarajućim posudama ili do isteka roka trajanja.

Mogu ostati jestivi, ali njihova nutritivna vrijednost postupno opada. Nakon dvije do tri godine razina vitamina počinje se smanjivati, a nakon otprilike pet godina sadrže vrlo malo ili nimalo vitamina.

Grah koji se skladišti dulje od godinu dana teže se rehidrira. Kako grah stari, njegove stanične stijenke se zadebljavaju i upijaju manje vode tijekom namakanja ili kuhanja.

To može spriječiti njegovo omekšavanje, što ga čini teže probavljivim i povećava vjerojatnost želučanih tegoba ili probavnih problema.

Epidemiolog, liječnik i znanstveni pisac Tim Spector podijelio je jednostavan savjet za bolje zdravlje koji ne zahtijeva nikakav dodatni trud ni trošak. Gostujući u televizijskoj emisiji What Not to Eat, istaknuo je da bismo se pri pripremi voća i povrća trebali zapitati jedno osnovno pitanje – treba li ih uopće guliti.

Prema njegovu mišljenju, odgovor je u većini slučajeva jasan: ne treba. Kao glavni razlog Spector navodi polifenole, zaštitne kemijske tvari koje biljke same proizvode, a koje se u najvećoj koncentraciji nalaze upravo u kori. Te tvari, kako objašnjava, potiču rast korisnih bakterija u crijevima, jačaju imunosni sustav i imaju niz povoljnih učinaka na cjelokupno zdravlje organizma.

Drugi važan argument u korist neguljenja jest sadržaj vlakana. Kako navodi zdravstvena organizacija Bupa, vlakna imaju ključnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi, očuvanju zdravlja probavnog sustava, snižavanju kolesterola i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Spector kao primjer navodi namirnice poput jabuka, kivija i krumpira, naglašavajući da se u njihovoj kori nalazi višestruko više vlakana i korisnih spojeva nego u samom plodu, prenosi Nova.rs.

U situacijama kada je guljenje neophodno, Spector savjetuje da se kore ne bacaju. Umjesto toga, mogu se iskoristiti tako da se zapeku u pećnici s malo maslinova ulja i soli, čime se dobiva jednostavan i ukusan međuobrok. Njegove tvrdnje potvrđuju i znanstvena istraživanja koja pokazuju da se u kori mnogih vrsta voća i povrća nalaze vrijedni bioaktivni spojevi i prehrambena vlakna, važni za ukupnu nutritivnu vrijednost hrane.

Suvremena a capella skupina Fortice otvorila je audiciju za nove članove.

Okupila se početkom prosinca, a mentorira ih Matea Biloglav, koja od početka vodi i a cappella sastav Crescendo, koji je u proteklih 13 godina ostvario niz zapaženih nastupa na sveučilišnim događanjima, raznim manifestacijama te festivalima u zemlji i inozemstvu.

Rok za prijavu putem QR koda (na naslovnoj slici) je 10. veljače.