Connect with us

Svijet

ZABORAVITE NA COVID PALAC / Ovo su simptomi najnovije podvarijante JN.1 koronavirusa…

Objavljeno

-

Broj zaraza covidom-19 ponovo raste kao posljedica varijante JN.1, koja se prvi put pojavila prošlog rujna u Francuskoj. Varijanta je zaslužna za oko 60 posto novih zaraza početkom siječnja, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Istovremeno, podaci CDC-a i britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost pokazuju da je broj bolničkih liječenja i smrti od covida-19 značajno manji u usporedbi sa siječnjem 2023. godine.

Liječnici kažu da im je gotovo nemoguće razlikovati simptome covida-19 od gripe bez pomoći PCR testa, prenosi Danas.

Koji su simptomi podvarijante JN.1?

Verzija virusa covid-19 koja stoji iza najnovijeg skoka u broju zaraza ima zajedničke simptome s ranijim varijantama Sarsa-CoV-2: upalu grla, umor, glavobolju i kašalj.

Razlike u simptomima često ovise o ranijem zdravstvenom stanju i imunološkom sustavu zaražene osobe. Ali neki liječnici prijavljuju da su među najčešćim prvim znacima infekcije JN.1 proljev ili glavobolja. Manje pacijenata gubi osjet mirisa kod varijanti bliskih omikronu, čija je JN.1 podvarijanta.

I dok bi sve ovo moglo sugerirati da se virus razvija tako da postaje sve manje patogen, epidemiolozi vjeruju da je stvarnost na terenu složenija od toga. „Virus nije nužno manje patogen“, kaže Greg Towers, profesor molekularne virusologije na University Collegeu u Londonu. “Umjesto toga, on zaražava populaciju manje sklonu razbolijevanju, zato što se već ranije srela sa Sarsom-CoV-2, i bolja je u reguliranju imune reakcije na njega.“

U prve dvije godine covida-19, reakcije pacijenata na virus prvenstveno je diktiralo stanje njihovog imuniteta, zajedno s prethodnom izloženošću drugim korona virusima. Danas to određuje mnogo složeniji koktel faktora, među kojima je i koliko puta je osoba već bila zaražena virusom, njen status cijepljenja i jenjava li imunitet nastao cijepljenjem.

Kako ulazi u tijelo?

Kao posljedica toga, Denis Nash, epidemiolog na City University of New York, kaže da su ljudi koji su sada prvi put dobili covid-19 ugroženiji, naročito ako je prošlo puno vremena od njihovog posljednjeg buster cjepiva. “I dalje ima ljudi koji su nekako uspjeli ostati potpuno lišeni covida“, kaže Nash.

“Ako su necijepljeni ili nedovoljno cijepljeni, mogli bi biti u većoj opasnosti od teških i dugih simptoma.“

Ipak, Sars-CoV-2 stalno mutira, što također suptilno mijenja načine na koje pokušava ući u ljudsko tijelo. Varijanta JN.1 ima povišenu sposobnost izbjegavanja imunološkog sustava u usporedbi s drugim podvarijantama omikrona. A to također mijenja način na koji ona utječe na ljudsko tijelo.

Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Virginiji su 2023. godine prijavili da ljudi koji se sada zaraze podvarijantama omikrona imaju svega 6-7 posto šanse da izgube čulo ukusa ili mirisa, u usporedbi sa zarazama virusa u ranim stadijima pandemije covida-19.

Umjesto toga, neki liječnici kao što je David Strain, izvanredni profesor kardiometaboličkog zdravlja na Sveučilištu u Exeteru, u Velikoj Britaniji, rekao je za BBC da su njegovi pacijenti skloniji imati dijareju ili glavobolju nakon što se zaraze varijantama JN.1 ili EG.5.

Covid palac

U ranim mjesecima pandemije covida-19, počeli su se javljati izvještaji o neobičnom i zbunjujućem simptomu bolesti – pacijentima su se počele javljati bolne lezije na stopalima i rukama koje su neizdrživo svrbjele. Ovi otoci nalik promrzlinama i crvenilo kože postali su poznati kao „covid palac“.

Liječnici i znanstvenici su bili zbunjeni – kako je respiratorni virus mogao izazvati tako neobičan simptom u tjelesnim ekstremitetima? Testovi na uzorcima uzetim od ljudi s covid palcem nisu uspjeli pokazati prisustvo virusa odgovornog za covid-19, Sars-CoV-2, u promrzlinama, sugerirajući da sam virus nije direktno odgovoran.

Umjesto toga, iznijet je veliki broj hipoteza, među kojima je i ona da je moguće da je to rezultat prekomjerne reakcije dijela imunološkog sustava koji proizvodi protein po imenu interferon IFN-1, koji mu pomaže da gađa ćelije zaražene virusom.

Drugi su sugerirali da uopće nije nešto što je specifično za covid-19, već samo reakcija koja se događa kod ljudi inače sklonih promrzlinama. Treća teorija je da je karantena značila da više ljudi naprosto ne nosi adekvatnu obuću kod kuće i da previše vremena sjedi nepokretno. Neobično, ali sa razvojem virusa i ukidanjem karantene nestala je i pojava ovih kožnih problema.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EU uvodi ogromne promjene oko vozačkih, evo svih detalja. Hrvati se pobunili

Objavljeno

-

U Europskom parlamentu raspravljalo se o prijedlogu novih pravila o vozačkim dozvolama. Predložena direktiva Europske unije predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole, obvezne zdravstvene preglede za vozače svakih 15 godina, ali i stroža pravila za mlade vozače. Protiv prijedloga bilo je 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.

Vozači početnici morat će, prema prijedlogu novih pravila, proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet godina.

Eurozastupnici su se dogovorili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament.

Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.

Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.

Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ističe da je riječ o probnom roku za vozače početnike, digitalnoj vozačkoj dozvoli Europske unije, novom sustavu zamjene vozačkih dozvola trećih zemalja i ublažavanju jezičnih zahtjeva za podnositelje iz drugih zemalja.

“Bit će lakše dostupni podaci o vozačima. Ono što je posebno bitno, ako napravite prekršaj u jednoj zemlji, bit ćete sankcionirani u drugoj zemlji članici”, napominje Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti.

Obvezni liječnički pregledi

Spornima se smatraju obvezni liječnički pregledi svakih 15 godina.

“Ne možemo prihvatiti obvezne liječničke kontrole, posebno ako bi se to odnosilo isključivo na dob, a ne na objektivne zdravstvene probleme, a naročito ako je to jedini način da se vidi je li netko sposoban za vožnju ili nije, kazala je Elżbieta Katarzyna Łukacijewska”, poljska zastupnica u Europskom parlamentu (EPP).

“Nije namjera kažnjavati vozače, nego zaštititi sve nas koji se koristimo javnim površinama. Kako možemo opravdati ideju da naša vozila moraju redovito prolaziti testove, a vozači ne?” upitao je Dominique Riquet, francuski zastupnik u Europskom parlamentu (Renew).

Jedno od ključnih pitanja je sigurnost mladih vozača, pa se za njih predlaže probno razdoblje od dvije godine.

“Mi imamo srednje prometne škole koje osposobljavaju i obrazuju vozače motornih vozila za zanimanje vozača motornog vozila i s navršenih 18 godina oni se mogu itekako upustiti u vožnju u realnim uvjetima prometa. Naš sustav se pokazao kao puno napredniji u odnosu na rješenja koja se sada predlažu”, rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prenosi HRT.

Stručnjaci su složni oko toga da u usporedbi s drugim europskim zemljama u Hrvatskoj imamo nižu prometnu kulturu.

“Manje poštujemo pravila, manje smo savjesni, manje smo odgovorni. Mi kao fakultet smo napravili jedan prijedlog da bismo uveli prometnu sigurnost i prometnu kulturu intenzivnije u nastavu u niže razrede osnovnih škola”, rekao je prometni stručnjak Marko Šoštarić. 

Hrvatski eurozastupnici protiv

Stajalište Parlamenta prihvaćeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.

Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i veće sigurnosti sudionika u prometu.

“Kad govorimo o sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. U ovoj Direktivi imamo jasan prioritet i zadaću – veća sigurnost u prometu i očuvanje mladih života. Zato ne smije biti kompromisa kad pričamo o tome smiju li ili ne smiju mladi sa 17 godina voziti grdosije od kamiona ili aute od 300 konjskih snaga. Naravno da ne smiju”, rekao je Flego.

Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dopuštena razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila.

“Ne smije biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu. Na taj način možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku – “Kad piješ, vozi!””, upozorava Flego.

Mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili motociklista mlađeg od 30 godina, upozorila je Europska komisija u ožujku 2023. kad je predstavila prijedlog revizije direktive o vozačkim dozvolama.

Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u EU

Na cestama EU smrtno je stradalo 20.640 ljudi u 2022. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22, odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine.

U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj uniji.

Ni izvjestiteljica Karima Delli iz Kluba Zelenih nije u potpunosti zadovoljna usvojenim tekstom.

“Danas je Europski parlament imao priliku unaprijediti sigurnost na cestama u Europi i približiti se cilju nulte stope smrtnosti do 2050. te stvoriti robusniji okvir kojim se svi štite od nezgoda na cestama. Pravila uključuju moguće medicinske provjere pri izdavanju ili obnovi vozačkih dozvola te stroža pravila za vozače početnike”, rekla je Delli.

Ministri prometa država članica EU usvojili su svoje pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog parlamenta.

“Na konačnom prijedlogu zakona dalje će raditi novoizabrani zastupnici i vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati zajednički i jedini ispravan cilj – spašavanje života i smanjenje smrtnosti na cestama”, rekao je Flego.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pala vrijednost dolara

Objavljeno

-

Na azijskim se burzama danas trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati prije objave novih podataka o inflaciji u SAD-u i Europi, koji bi mogli utjecati na smjer tržišta. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7:00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago pao.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0.15 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0.3 i 0.9 posto U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0.1 i 0.5 posto. Nakon što je prošloga tjedna azijski MSCI indeks dosegnuo najvišu razinu u sedam mjeseci, na početku ovoga tjedna na tržištima vlada oprez.

Među ostalim, zbog toga što su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordnih razina. Dow Jones oslabio je 0.16 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0.38, a Nasdaq indeks 0.13 posto. Nakon što su prošloga tjedna indeksi snažno porasli, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, novi je tjedan počeo blagim padom cijena dionica.

Očekuje se da će Fed početi smanjivati kamate od lipnja

S&P 500 indeks porastao je u 15 od posljednjih 17 tjedana, što se dogodilo još samo jednom u posljednjih 50 godina. Tako dugi pozitivan trend zahvaljuje se špekulacijama da će američka središnja banka u ovoj godini agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od ožujka.

Međutim, nakon što su nedavni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u u siječnju neočekivano porasla, smanjenje kamata Feda u ožujku više se na tržištu ni ne spominje, a splasnuli su i izgledi za rez u svibnju.

Tako sada na tržištu prevladava mišljenje da će Fed početi smanjivati kamate na sjednici u lipnju. Prošloga su tjedna špekulacije o kamatama bile u drugom planu jer je tržište pokretala euforija u vezi umjetne inteligencije, nakon što je proizvođač čipova Nvidia objavio bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

No, tržište se posljednjih dana smirilo, a u fokusu su ponovno gospodarski pokazatelji koji bi mogli utjecati na očekivanja u vezi kamatnih stopa. S najviše pažnje čeka se izvješće o indeksu cijena za osobnu potrošnju, koje Fed pažljivo prati, a koje će biti objavljeno u četvrtak.

Dolar oslabio, cijene nafte stagniraju

Pokaže li se da inflacija ne popušta kako se procjenjuje, tržište bi se moglo naći pod pritiskom, s obzirom da su cijene dionica posljednjih mjeseci rasle gotovo neprestano. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.77 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104.01 bod. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 150,50 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0850 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0815 dolara. Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.02 posto, na 82,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.06 posto, na 77,65 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nike u nezapamćenim problemima

Objavljeno

-

By

Nike je desetljećima bio simbol uspješnog marketinga, sportske opreme najviše kvalitete i uvijek inovativnog dizajna. No od 2020. sve se promijenilo. Sve više tone u prosječnost, a to je krenulo dolaskom jednog čovjeka na čelnu funkciju.

Kada je John Donahoe predstavljen kao izvršni direktor 2020. godine, malo tko je slutio da će taj trenutak označiti kraj jedne ere. Ere u kojoj je Nike dominirao sportskim tržištem, u kojoj su njihove reklamne kampanje bile predmet na fakultetima, a najbolji sportaši borili se za priliku zavrijediti čast da dobiju autorske proizvode, piše tportal.

Samo četiri godine kasnije američki modni gigant djeluje posve obezglavljeno. Najiskusniji i najuspješniji djelatnici napustili su firmu, proizvodi djeluju nemaštovito i reciklirano, a čak se i njihovi sportaši na internetu rugaju proizvodima na kojima je njihovo ime.

Ovakvom strmoglavom padu teško je pronaći jedan uzrok. Dapače, da bi se dogodio toliko zamjetno srozavanje reputacije od najpoželjnijeg do gotovo prosječnog brenda, moralo se dogoditi više toga. Stručnjaci vjeruju da je sve krenulo upravo smjenama ključnih ljudi, onih koji su iz pozadine vukli poteze koje, zasad, nitko ne zna ponoviti.

Koliko se Nike oslanjao na iskustvo i podrobno poznavanje brenda, najbolje govori podatak da je u šest desetljeća postojanja promijenjeno tek četvero izvršnih direktora.

Osim što je na čelo kompanije došao čovjek s bitno drugačijim fokusom i pristupom radu, sve se poklopilo s nizom odlazaka u ključnom sektoru – onom kreativnom. Naime upravo su oko 2020. godine otišli najiskusniji dizajneri, marketinški gurui i direktori s dugogodišnjim iskustvom. Kako bi se kompanija restrukturirala, što je pratio novi niz dolazaka i odlazaka, jedna od odluka s najtežim posljedicama bila je centralizacija odjela.

Asocijacije s neustrašivošću na sportskim terenima i gotovo nadljudskim moćima koje posjeduju proslavljeni sportaši, Nikeove ikone poput Michaela Jordana, Tigera Woodsa i LeBrona Jamesa, uzdigle su ovaj brend do statusa najpoželjnijeg u sportskom svijetu. No preko noći sve je stavljeno u drugi plan, a posljedice su danas gotovo katastrofalne.

Jedan od događaja koji to najzornije prikazuje jest odlazak Woodsa, slavnog golfera koji je, uz Jordana, bio ponajveći simbol Nikea. Otišao je u prosincu, nakon dugih 27 godina bliske suradnje, s već spremnom vlastitom linijom sportske opreme koja će uskoro osvanuti u trgovinama.

I sve bi bilo u redu da je otišao samo Woods. Nike bi preživio bez jedne ugledne zvijezde. No to je bilo daleko od kraja.

U posljednjim mjesecima Nikeu su leđa okrenuli i brojni nogometaši, među kojima su Casemiro (Adidas), Lisandro Martinez (Adidas), Harry Kane (Skechers), Diogo Dalot (Puma), Raheem Sterling (New Balance) te trio iz Manchester Cityja koji se okrenuo Pumi – Jack Grealish, Manuel Akanji i hrvatski reprezentativac Mateo Kovačić.

Uz Jordana, to su Cristiano Ronaldo, Kylian Mbappé i Marcus Rashford, no stručnjaci su složni u stavu da se Nike bez daljnjih ulaganja i novih potpisa opasno poigrava ‘ispadanjem’ sa sportskih terena. Tim više što navedene zvijezde više ni približno ne sjaje kao prethodnih godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu