Hrvatska
ISTRAŽIVANJE: Većina u Hrvatskoj očekuje da će 2024. biti prilično loša godina
Dok je više od polovice ispitanika u 10 srednjoeuropskih zemalja izrazilo pesimistične prognoze za 2023. godinu, situacija se u 2024. mijenja s blagim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji većina ispitanika vjeruje da će ova godina biti dobra za njihovu zemlju. Ipak, 45% Hrvata vjeruje da će i 2024. biti prilično loša godina.
Nova godina povezana je ne samo s novim prilikama koje donosi, već i s brigama koje se u nju prenose. Srednjoistočna Europa iza sebe je ostavila godinu koju su označili sukobi i ekonomska nesigurnost, a 2024. dočekala sa skromnim očekivanjima. Istražujući percepciju regije o protekloj godini i očekivanja za novu, CEPER je proveo anketu o tome smatraju li ispitanici 2023. godinu prilično dobrom ili lošom za njihovu zemlju te očekuju li da će 2024. biti uglavnom dobra ili problematična.

Za srednjoeuropske zemlje prošla je godina bila razočaravajuća. Više od polovice ispitanika, osim u Austriji i Crnoj Gori, smatralo je da je protekla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Hrvatskoj je čak 58% ispitanika ocijenilo 2023. prilično pesimistično. Slično mišljenje imaju Srbi, Mađari, Česi, Poljaci i Rumunji gdje 55-69% ispitanika 2023. vidi kao pesimističnu godinu. Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija najrazočaranije su zemlje u regiji, s više od 70% ispitanika koji su rekli da je 2023. bila prilično loša za njihovu naciju. U Sloveniji je iznenađujuće visok postotak ispitanika (82%) negativno ocijenio 2023. godinu. Drugim riječima, četiri petine Slovenaca proteklih 12 mjeseci procijenili su sumornima. Austrija je jedina ispitana zemlja s ujednačenim stajalištem o 2023. – otprilike jednak broj ispitanika ocijenio je 2023. dobrom i lošom godinom. Za razliku od svih dosad spomenutih zemalja, mala, ali budućnosti okrenuta Crna Gora bila je jedina zemlja koja je imala optimističnu procjenu 2023. godine – 66% Crnogoraca smatralo je da je 2023. bila prilično dobra godina.
I dok se 2023. godina promatra s puno pesimizma, 2024. godina dočekana je sa skromnim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji apsolutna većina, a u Poljskoj relativna većina ispitanika, očekuje da će 2024. biti prilično dobra za njihove nacije. Crna Gora ostaje najoptimističnija zemlja i u ovom smislu – 67% Crnogoraca očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15% viši rezultat nego u Austriji. U Hrvatskoj ispitanici nisu toliko optimistični. Njih 40% očekuje da će 2024. biti dobra. Ista situacija je i u Rumunjskoj gdje također 40% ispitanika 2024. vidi kao dobru godinu za njihovu zemlju, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačko 30-39% ispitanika dijeli jednako mišljenje. Slovenija ostaje najpesimističnija zemlja i po ovoj procjeni jer samo 26% ispitanika smatra da će 2024. biti dobra, a 67% ima mračna očekivanja. Drugim riječima, u 11 od 12 proučavanih zemalja barem jedna trećina ispitanika nada se dobroj 2024. godini.
Generalni zaključak pokazuje da je u svakoj ispitanoj zemlji značajno manje ispitanika očekivalo da će 2024. godina biti loša za njihove zemlje, u usporedbi s onima koji su smatrali da je 2023. godina bila prilično problematična. Na primjer, u Poljskoj je 62% ispitanika doživljavalo 2023. s razočaranjem, dok je samo 38% predviđalo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo da će godina biti dobra). Isto tako, u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, broj ispitanika koji su dali prošloj godini mračan opis smanjen je za više od 20% kada je postavljeno pitanje o budućnosti. U Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će 2024. biti problematična, u usporedbi s onima koji su sumnjičavo ocijenili proteklu godinu. U Austriji 8%, a u Češkoj 7% manje ispitanika davalo je razočaravajuće prognoze o 2024. godini u usporedbi s onima koji su negativno ocijenili 2023. godinu. Dakle zaključimo, iako su očekivanja u regiji skromna i suzdržana, predviđanja za 2024. ipak su optimistična.
Metodologija
Anketno istraživanje provedeno je u 12 zemalja u srednjoeuropskoj regiji: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 20. studenog i 21. prosinca 2023. Istraživanje je provedeno telefonski (uživo u Srbiji i Crnoj Gori) s 1 000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema spolu, dobi i vrsti naselja.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Sport4 dana prijeFIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
-
Hrvatska4 dana prijeNova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
-
magazin2 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom






