Connect with us

Hrvatska

Ovo je najplaćenije zanimanje u Hrvatskoj: Prosječna plaća je veća od 3.100 eura

Objavljeno

-

Pexels

Najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2023. imali su “cloud” inženjeri, u visini od 3.121 eura, potom piloti, 2.760 eura te IT arhitekti, 2.397 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili krojači, šivači te spremačice, analiza je portala MojPosao objavljena u srijedu.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2023. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 1.139 eura, što je 14 posto više nego prethodne godine.

Medijan plaće je bio nešto niži i iznosio je 1.028 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka.

Kada se promatra raspodjela plaća po platnim razredima, 34 posto građana nalazi se u rasponu od 751 do 1.000 eura, a 35 posto od 1.001 do 1500 eura. Raste broj radnika čija plaća prelazi dvije tisuće eura, a smanjuje se broj onih s mjesečnim primanjima nižim od 750 eura, istaknuto je.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 115 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 59 posto više od prosjeka, te informacijskih tehnologija, za 36 posto.

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, 37 posto ispod prosjeka, tekstilni radnici s 38 posto te zaposleni u uslužnim djelatnostima,  čija je plaća u prosjeku 29 posto ispod prosječne.

Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju cloud inženjeri, piloti i IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 622 eura, šivači sa 672 eura te spremačice sa 677 eura.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu sedam posto više od prosjeka

Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile sedam posto više od prosjeka te su u prosjeku iznosile 1.222 eura.

S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila četiri posto niža od prosjeka, 1.092 eura, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu su se kretale oko 1.088 eura, što je pet posto ispod prosjeka, dok je mjesečna zarada zaposlenika u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosila 1.039 eura, što je devet posto ispod prosjeka.

U odnosu na godinu ranije, plaće su najviše rasle u tvrtkama u državnom vlasništvu – za 16 posto, dok je u javnoj i lokalnoj samoupravi taj rast iznosio 12 posto, a u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 13 posto.

Najniže plaće, za 19 posto ispod prosjeka, bile su u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

S druge strane, najviša prosječna plaća lani je isplaćena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1.256 eura, što je deset posto iznad prosjeka.

Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako su radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imali u prosjeku 52 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 15 posto višu plaću od prosječne, 1.315 eura, a 35 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 975 eura.

Plaće najviše rasle zaposlenicima s najnižim primanjima

U odnosu na 2022. godinu plaća je najviše rasla zaposlenicima s najnižim primanjima, pa je tako onima sa završenom osnovnom školom narasla za 19 posto, onima sa završenom srednjom školom za 15 posto, dok je najmanje rasla zaposlenicima s najvišim primanjima i završenim postdiplomskim – svega šest posto.

Istraživanje je pokazalo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju najmanje, 935 eura, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.024 eura, deset posto ispod prosjeka.

Do prosječne hrvatske plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade. Tako, prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 1.257 eura, što je deset posto iznad prosjeka.

Na razini Europe, plaće radnika su najviše rasle u najsiromašnijim zemljama. Tako, dok su na jugu rasle oko 13 posto, u Njemačkoj je primjerice prosječna plaća pala u odnosu na prošlu godinu, Austrija i Češka bilježe lagani rast, a Irska stagnaciju, napominju s portala MojPosao.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu