Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadar je 12. najskuplji grad za kupnju nekretnine u Europi!

Objavljeno

-

Nekretnine u Hrvatskoj nikada nisu bile skuplje, a čak i ako dođe do određene korekcije, to neće biti ni izbliza dovoljno da se vrate na razinu od prije nekoliko godina, piše Index. Apartmanizacija u gradovima na obali, stranci koji kupuju svaku treću nekretninu u Hrvatskoj, kulturološka sklonost da se nekretnine koriste kao glavni oblik štednje i investicija… razloga je puno za relativno visoke cijene nekretnina u Hrvatskoj.

Usporedba cijena među državama i gradovima iskrivljuje stvarnu sliku jer se uspoređuje stanovništvo s različitom kupovnom moći, različitim visinama plaća i dohotka. Zbog toga stanovniku Njemačke nekretnine u Hrvatskoj mogu biti jeftine, a stanovništvu Hrvatske precijenjene.

Za kvalitetu stanovanja u nekoj državi i priuštivost stambenih nekretnina nije bitna samo cijena po kvadratnom metru, nego i prihodi stanovništva koje kupuje nekretnine. Uglavnom se to odnosi na plaću, ali u to spadaju i ostali prihodi poput iznajmljivanja apartmana turistima.

Prema stranici Numbeo, koja prikuplja podatke o cijenama u gradovima diljem svijeta, gradovi u Hrvatskoj su jedni od najskupljih u Europi za kupnju nekretnine domaćem stanovništvu. Taj zaključak proizlazi iz činjenice da je omjer prihoda obitelji i cijene stambene nekretnine jedan od najnepovoljnijih u Europi.

Omjer cijene i prihoda je jedna od najvažnijih mjera priuštivosti stambenih nekretnina, gdje niži omjer ukazuje na bolju pristupačnost. Izračunava se kao omjer medijana cijena stanova i medijana raspoloživog obiteljskog dohotka, izraženog kao godine prihoda.

Postoji nekoliko varijacija formule za izračun, ali Numbeo koristi onu koja definira neto raspoloživi obiteljski dohodak kao jednu i pol prosječnu neto plaću (50 posto je pretpostavljeni postotak zaposlenih žena), prosječnu veličinu stana od 90 m2 i prosječnu cijena kvadrata u gradu.

Prema tom izračunu četiri grada u Hrvatskoj spadaju među relativno 30 najskupljih gradova u Europi. To su Zadar, Dubrovnik, Split i Zagreb. S obzirom na veličinu Hrvatske, to je jako velik broj gradova u skupini relativno najskupljih na kontinentu.

Obitelj u Zadru s medijalnim dohotkom (pola obitelji ostvaruje više, a pola manje) bi trebala 17.9 godina štedjeti sav svoj dohodak da bi mogla kupiti stan od 90 m2 po medijalnoj cijeni u tom gradu. Prema tome je Zadar 12. najskuplji grad za kupnju nekretnine u Europi.

Dubrovnik je 15. relativno najskuplji grad za kupnju nekretnine u Europi. Obitelj s medijalnim raspoloživim dohotkom treba 16.9 godina sav svoj dohodak štedjeti da bi mogla kupiti stan od 90 m2. Split i Zagreb su 27. i 28. najskuplji, a u njima obitelj s medijalnim dohotkom mora štedjeti 15.1 godinu sav svoj dohodak da bi mogla kupiti stan od 90 m2.

Četiri od 30 relativno najskupljih gradova za domaće stanovništvo u Europi nalazi se u Hrvatskoj. Jedina država koja ima veći broj gradova na listi 30 najskupljih za domaće stanovništvo je Rusija. Uzmu li se u obzir površina i broj stanovnika, Hrvatska je apsolutni rekorder po pitanju relativne skupoće stanova za domaće stanovništvo.

Postoji više načina računanja priuštivosti stambenih nekretnina, ali praktički svi pokazuju da je Hrvatska jedna od najgorih država u Europi za kupnju stanova domaćem stanovništvu.

Prema izračunu Towergate Insurancea, jedne od najvećih osiguravajućih kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatska je druga najskuplja država u Europi po pitanju skupoće stambenih nekretnina za domaće stanovništvo.

U tom izračunu kombiniraju najnovije podatke o bruto nacionalnom dohotku, što predstavlja ukupnu količinu novca koju zarade osobe i kompanije iz određene države, broju stanovnika, porezu na dohodak i prosječnim cijenama za stambene nekretnine.

Tako su dobili mjeru priuštivosti nekretnina. Veći broj znači da je kupnja stambene nekretnine domaćem stanovništvu relativno skuplja, odnosno da im treba veći dio dohotka.

Problem cijena nekretnina je u Hrvatskoj postao važno pitanje otkada su počele rasti, nakon dugogodišnje stagnacije. Ali je prilično sigurno da su i prije cijene bile previsoke s obzirom na plaće i dohodak stanovnika.

Zbog toga čudi činjenica da čak 90 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini. Tu se vjerojatno radi o tome da vlasništvo nad nekretninom u Hrvatskoj kulturološki predstavlja imperativ za normalan život.

Ipak, cijene ne povećava toliko “organska” potražnja onih koji pokušavaju riješiti životno stambeno pitanje, nego navika da se nekretnine koriste kao glavni oblik investicije i štednje. Uz to, nekretnine vole kupovati i strani građani, koji već čine trećinu svih kupaca.

Bez obzira na koji način računali i modelirali, nekretnine u Hrvatskoj su za domaće stanovništvo jedne od najmanje priuštivih na svijetu. S obzirom na visinu plaća i ostalih primanja, stanovnicima Njemačke, Francuske, Nizozemske, Austrije, Švedske i ostalih država je put do prve nekretnine daleko lakši nego stanovnicima Hrvatske.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu