Hrvatska
HRVATSKI CENTAR ZA POTRESNO INŽENJERSTVO / Uroš: “U Hrvatskoj fond zgrada star, nije spreman za ovakve potrese”
Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, gostovao je u Dnevniku HTV-a te govorio o potresima.
U Japanu je kaos nakon snažnog potresa magnitude 7,6 koji je pogodio središnji dio i zapadnu obalu zemlje. Nakon njega, slijedilo je još nekoliko desetaka slabijih podrhtavanja. Japanske vlasti izdale su upozorenja za tsunami.
Mario Uroš je istaknuo kako je Japan po pitanju potresnog inženjerstva najbolji u svijetu.
– Njima se potres događa svakodnevno. Relativno često se događaju potresi visokih magnituda. Imaju dosta dugu tradiciju protupotresnog inženjerstva. Bez obzira na iskustvo, imali su kroz povijest jako puno tragedija uzrokovanih potresom. Oni nadograđuju znanje u potresnom inženjerstvu i prenose na građane. Za razliku recimo od starih kultura recimo na Mediteranu pogotovo gdje je posebno izražena ta seizmička opasnost, gdje postoje stare zidane zgrade, stara gradnja unutar gradskih jezgara gdje bi ovakvi potresi prilično štete napravili, rekao je Uroš.
Relativno sigurna gradnja
Smatra da je u Japanu vrlo dobro sređen sustav gradnje i sustav edukacije i to ne samo sada, nego kroz povijest.
– Takvi veliki potresi često sruše stare zgrade, tako da njihov fond zgrada je relativno novi. To je najveća, glavna razlika između Japana i Hrvatske. U Hrvatskoj je fond zgrada uglavnom star i nije spreman za ovakve potrese. Neka prekretnica u propisima u nekakvoj potresnoj gradnji je 1964. godina kada su uvedeni i prvi propisi. Prvi ozbiljni propisi da bi se gradilo sigurno od potresa i to je bilo nakon Skopskog potresa koji se dogodio. Nakon toga je par desetljeća, 1981. godine pa i 2000. tih uveden i europski standard. Od šezdesetih godina nadalje može se pričati o relativno sigurnoj gradnji u Republici Hrvatskoj, rekao je.
U Hrvatskoj imamo dosta starih zgrada, to su posebno bolnice i škole.
– Nakon ovih potresa u Zagrebu i Petrinji prvi put imamo pojam konstrukcijske obnove, koja do sada nije kao takva postojala. To je dosta važan pojam jer građani moraju znati da sam povratak na prvobitno stanje njihove građevine nije dovoljan jer se ona ne bi ni oštetila u potresu u tolikoj mjeri da je ona bila kvalitetno napravljena. Konstrukcijska obnova podrazumijeva obnovu same konstrukcije, znači da bi zgrada nakon obnove bila puno otpornija na djelovanje potresa. To prije svega treba uvesti u javne zgrade, bolnice, škole koje još uvijek, velik broj njih boravi u neadekvatnim prostorima, znači u starim zgradama, rekao je Uroš.
Veća potresna opasnost na obali
Još od vremena Austro-Ugarske su zgrade gdje se provodi obnova.
– Znači nije da se ne provodi, provodi se, ali bi se ona trebala i itekako intenzivirati i ne samo u Zagrebu nego i na obali gdje je zapravo što se tiče nekakvih povijesnih zgrada od kamenog zida je i itekako problem zastupljen, a na kraju krajeva je veća potresna opasnost na obali, pogotovo područje Dubrovnika i Splita, zaključio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.







