Prema riječima liječnice Milke Raičević, za prehranu koja jača imunitet ključne su četiri namirnice: južno voće, pileća juha, čaj s medom i vitaminom C.

“Svakodnevno smo izloženi potencijalno štetnim mikrobima svih vrsta, pogotovo sada kada je zahladilo i vlaga se povećala. Nekad je naše tijelo u stanju prepoznati napadače – viruse, bakterije i parazite – i odmah ojačati svoju obranu, a nekada poklekne”, objašnjava dr. Milka Raičević, DokTok liječnica.

“Urođeni imunitet je prva linija obrane. Koža nas štiti od većine patogena, a tu je i sluz koja ih zadržava, želučana kiselina koja ih uništava, enzimi u našem znoju i suzama koji pomažu u stvaranju antibakterijskih spojeva, stanice imunološkog sustava koje napadaju neželjene strance. Adaptivni, stečeni imunitet pokušava ih prepoznati i prevladati. Limfni čvorovi, mliječna žlijezda, koštana srž, slezena stvaraju antitijela, uključuju se u borbu; dobra im je strana što pamte grabežljivce te ih, kada ponovno uđu u tijelo, učinkovitije i brže uništavaju. U tome im pomažu tjelovježba, san, niski stres i prehrana.”

Vitamin C ipak nije dovoljan

U sezoni infekcija, posebice dišnih putova, ljudi često konzumiraju hranu i suplemente za koje vjeruju da jačaju imunitet, a u tom kontekstu dr. Raičević kao neizostavne ističe četiri stavke – južno voće, pileću juhu, čaj s medom i vitaminima C, prenosi nova.rs.

Kako napominje, vitamin C nudi određenu zaštitu, ali ne dovoljnu jer svaka faza tjelesnog imunološkog odgovora ovisi o prisutnosti mnogih mikronutrijenata.

“Stoga u prehranu treba uvrstiti namirnice bogate vitaminom D, cinkom, selenom, željezom i proteinima, a izbjegavati ultraprerađenu hranu, rafinirani šećer i velike količine crvenog mesa koji potiču poremećaje rada crijeva i guše imunitet. Starenje je često povezano s nedostatkom mikronutrijenata, a imunološka funkcija kod drugih može biti pogoršana lošom prehranom, pretilošću ili pothranjenošću, konzumacijom alkohola, kroničnim bolestima, autoimunim poremećajima, kroničnim psihičkim stresom, toksinima iz okoliša. Sve su to razlozi da se organiziramo tako da nam prehrana bude uravnotežena; ako nam nedostaje jedan ili više nutrijenata, proizvodnja i aktivnost imunoloških stanica i antitijela su poremećeni.”

Što točno treba jesti

“U tom razdoblju važna je i prehrana bogata biljnim vlaknima. Prehrana bogata vlaknima, voćem, povrćem, posebice mahunarkama, ali i cjelovitim žitaricama podupire rast i održavanje korisnih mikroba u crijevima. Prebiotičke namirnice uključuju češnjak i luk, poriluk, šparoge, banane, artičoke, kupus i morske alge – također su bogate oligosaharidima. Blagotvorna je i hrana bogata probioticima poput kefira, jogurta s aktivnim kulturama, fermentiranog povrća, nama omiljenog kiselog kupusa…”

Kuhanje domaće pileće juhe vrijedno je truda

Primijetili ste da pileća juha zaslužuje posebno mjesto, a posebno ona prava, domaća, koje se sjećate od djetinjstva, vjerojatno iz bakine kuhinje.

“Što se tiče pileće juhe, ne postoje klinička istraživanja koja bi pokazala da pileća juha sprječava bolesti i ubrzava oporavak više od gore navedenih namirnica. No, kada uzmemo u obzir njezine sastojke, čini se da je kuhanje domaće pileće juhe vrijedno truda.

Prije svega, lagana je za želudac kada nam je apetit slab, osigurava tekućinu i elektrolite kako bi se spriječila dehidracija do koje lako može doći uz temperaturu, a sadrži i razne hranjive tvari koje sudjeluju u imunološkom sustavu: proteine ​​i cink iz piletina, vitamin A iz mrkve, vitamin C iz celera i luka te antioksidansi u luku i začinskom bilju. To je ukusna i utješna hrana koju možete uključiti na svoj jelovnik kada se ne osjećate dobro, a ne treba vam recept.”

Suplementi su poželjni – i to ovi

“Nedostaci pojedinih hranjivih tvari mogu promijeniti imunološki odgovor, stoga su suplementi poželjni. Osim navedenih vitamina i minerala, najbolje je da sadrže i vitamine A, B6, E, folnu kiselinu i bakar. Djeluju kao antioksidansi, štite zdrave stanice, podržavaju rast i aktivnost imunoloških stanica i proizvode antitijela.”