magazin
PRVA JE NEDJELJA DOŠAŠĆA / Znate li što je zapravo Advent?
Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.
Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca i završava 24. prosinca, na Badnjak.
Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa uveo pripravu za Božić, počevši od sv. Martina 11. studenoga. Papa Grgur Veliki u 6. stoljeću skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, te je ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.
U vrijeme došašća služe se zornice, rane jutarnje mise koje su inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.
Pjevaju se adventske pjesme, koje u Hrvatskoj imaju marijansko obilježje. Neke od poznatijih su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.
Adventski vijenac
Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće, a čine ga dva temeljna simbola – krug i svijeće, odnosno svjetlo.
Plete se od zimzelenih grančica. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Jedan od običaja u vrijeme došašća je i sijanje pšenice, a potječe iz starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. U nekim se hrvatskim krajevima pšenica sije na sv. Barbaru 4. prosinca, a negdje na sv. Luciju, koja se slavi 13. prosinca. Kada pšenica naraste, običaj je oko nje vezati vrpcu s hrvatskom trobojnicom.
U vrijeme došašća, 8. prosinca, slavi se blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, koji je utemeljio papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Darivanje djece
Blagdan sv. Nikole 6. prosinca, odnosno na “Nikolinje”, posebno je drag djeci koja tada dobivaju darove. Prema legendi, sv. Nikola biskup noću je potajno kroz prozor donosio darove siromašnima.
Navečer prije Nikolinja djeca čiste čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, a ujutro, kad se probude, u njima ih dočekaju darovi. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus, ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje.
U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima i tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.
Posljednji dan došašća
Posljednji dan došašća je Badnjak, dan uoči Božića čiji je naziv povezan s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdijući čekalo Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su postale i simboli novog života i nade. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.
Na Badnjak su ukućani rano ustajali, žene bi spravljale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti, a muškarci hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, te pripremali drva za ogrjev.
Nekad je glavni član domaćinstva u kuću unosio slamu koja se rasprostirala po sobi, dom se kitio svježim zelenilom, a božićno drvce, koje je danas gotovo neizostavni dio blagdanskih običaja, u Hrvatskoj se kiti od konca 19. stoljeća.
Na Badnjak su se blagovala posna jela, bez mesa i masti, riba pripremljena na razne načine, grah, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača.
Obredni dio Badnjaka završava odlaskom ukućana na ponoćnu misu.
magazin
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
Zadarski glazbenici tu su pjesmu otpjevali davne 1994. godine
U vrijeme Božića pjesma grije dušu, a znaju to dobro i zadarski glazbenici koji su se okupili nakon više od tri desetljeća kako bi ponovno snimili pjesmu “Božić u Zadru”. Tekst za pjesmu koja je snimljena 10. prosinca 1994. godine napisao je Davor Žagar, a uglazbio ju je Nenad Nakić-Njake. Bila je to pjesma koja je bila odraz zadarske nade, mira i ljubavi iz vremena ratom namučenog Zadra.

Inicijativa za okupljanje glazbenika krenula je iz Grada Zadra, a za sve je kriv jedan DVD u kojem žuti vlakić ’96. godine vozi po Polutuoku, a u podlozi svira upravo pjesma “Božić u Zadru”. Bila je to idealna prilika da se pozove zadarske glazbenike: Amendu, Gogu, Davora, Rikija, Simu, Tomu, Mladena, Jeru i Daria da se ponovno okupe i naprave “remake” zadarske božićne pjesme.
– Nije bilo upitno kad su nas zvali. Prvo, prošlo je puno godina, a svi smo hvala Bogu na broju, i evo – da se podružimo i da osvježimo pjesmu. Divota. Božić je. – kazao je glazbenik Rikardo Perković.

Iskusnijim kolegama, pridružila se i mlađa generacija zadarskih glazbenika i to na poziv Saše Miočića iz Koncertnog ureda Zadar koji je zadužen za novi aranžman pjesme.
– Zvao me Sale da sudjelujem u projektu i nije ni završio rečenicu, a ja sam rekla: Može! – govori Matea Biloglav, voditeljica A.K.A. Crescenda koja je u vrijeme kad je pjesma nastala imala tri godine.
Trideset i jednu godinu poslije zadarski glazbenici pokazali su zajedništvo, baš kao nekad, i bio je dovoljan jedan telefonski poziv kako bi se svi okupili i još jednom potaknuli duh zadarskog Badnjaka i Božića. U idućim danima bit će gotov i spot za što je zaslužan Igor Goić iz Kreathia studija.

– Hvala svima što su se odazvali. Ovo budi posebnu emociju u svinma nama i sve nas podsjeća da su nam nada, ljubav, mir i vjera u životu itekako potrebni – kazao je gradonačelnik Šime Erlić te se posebno zahvalio obitelji Nenada Nakića – Njake i Davoru Žagaru koji su autori ove pjesme, na podršci i povjerenju.
Podsjetimo se kako je to izgledalo 1994.:
magazin
Koliko zarađuju hrvatski influenceri? Prihodi su im sve veći, ali ih brine jedna stvar
Zagrebačka agencija Dialog komunikacije predstavila je rezultate istraživanja DIABLOG, najnovijeg i najopsežnijeg pregleda domaće industrije kreatora sadržaja. Kako funkcionira influencer marketing, kolika je zarada, koji su izazovi s kojima se influenseri susreću… za Novi dan govorila je Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacija
“Posljednje istraživanje provedeno je 2020. godine. Scena se promijenila u tih pet godina. Sazrela je. Influenceri imaju i stalni posao, ali se infuencer marketingom bave dosta ozbiljno. Troše u prosjeku između osam i 10 sati tjedno. To im je dosta važan izvor prihoda”, kaže Čulić Fischer i dodaje da usporedba dvaju razdoblja jasno pokazuje kako je hrvatski influencer marketing u pet godina prošao kroz značajnu profesionalizaciju i rast prihoda, ali i da se suočava s novim izazovima kao što su negativan stav javnosti i regulacija, posebno u kontekstu suradnji s brendovima i korištenja AI alata.
Rezultati istraživanja
Prema rezultatima istraživanja, 47,6% kreatora u influencer marketingu je aktivno više od pet godina, što potvrđuje da se scena profilirala u stabilnu i profesionalnu industriju. Istodobno, čak 90,5% kreatora monetizira svoj sadržaj, a 38,1% influencer marketing navodi kao glavni izvor prihoda.
Koliko zarađuju?
Više od 46% kreatora zarađuje preko 1.000 eura mjesečno od svojih online aktivnosti, a 73,8% ih očekuje daljnji rast prihoda u sljedećoj godini.
“U Hrvatskoj ne postoje točni podaci ulaganja u influencer marketing, ali na svjetskoj razini taj broj doseže 33 milijarde dolara ulaganja”, kaže Čulić Fischer i dodaje da ispitanici kao najveću prepreku daljnjem poslovnom razvoju navode algoritme, odnosno pad organskog dosega.
Influencer marketingom upravljaju mlade žene
Industrija je i dalje izrazito ženska i urbana: 89,2% ispitanika su žene, a 69% ih živi u Zagrebu. I kreatori i njihova publika najdominantniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, što jasno pozicionira influencer marketing kao tržište kojim upravljaju mlađe odrasle žene.
Instagram i dalje prvi izbor
Čulić Fischer kaže da TikTok najviše raste u odnosu na druge platforme iako još ne zauzima broj jedan.
“Nama je Facebook dugo bio broj jedan, ali tu su se stvari malo promijenile. Instagram je apsolutno sada prvi. Svi kreatori koji su sudjelovali u istraživanju (100%) aktivni su na Instagramu. TikTok koristi 78,6% ispitanika, što ga čini drugom najvažnijom platformom”, otkrila je Čulić Fischer i dodala da je dominantni sadržajni trend kratki video. Najpopularnije teme i dalje su lifestyle, ljepota, moda i putovanja.
Korištenje AI-a mora biti označeno
Više od polovice kreatora (54,8%) pozdravlja regulaciju influencer marketinga.
“Postoji samoregulacija. Tu imamo dva važna faktora, a to su upotreba AI-a i suradnja s brendovima. Jedno i drugo je važno naznačiti”, kaže Čulić Fischer.
Istraživanje je pokazalo i da se većina slaže da je transparentnost nužna, kako u kontekstu suradnji s brendovima, tako i u kontekstu korištenja AI alata u kreiranju sadržaja. Kreatori smatraju da AI treba označiti onda kada čini bitan dio sponzoriranog sadržaja.
Autentičnost je valuta povjerenja
Autentičnost za ispitanike predstavlja ključnu osobnu vrijednost: 82,1% je smatra “jako važnom”, a većina navodi da povjerenje publike gradi prvenstveno birajući suradnje s brendovima u koje osobno vjeruju.
Čak 93% kreatora sadržaja barem jednom je odbilo suradnju s brendom zbog nesklada s vlastitim uvjerenjima.
Najveći problem – negativan stav javnosti
Velika većina ispitanika (74,7%) smatra da je negativan stav javnosti najveći problem domaće influencer scene. Kreatori ističu kako taj stav utječe na percepciju profesionalizma, kvalitetu sadržaja i poslovne prilike.
Gledajući unaprijed, kreatori svoj razvoj vide u kvalitetnijoj produkciji, većoj povezanosti s medijima i širenju na offline aktivnosti, što potvrđuje da domaća scena ulazi u novu fazu razvoja koja će oblikovati iduće razdoblje influencer marketinga u Hrvatskoj.
magazin
ADVENT U ZADRU / Klapa Puntamika večeras predstavlja novi božićni hit!
Klapa „Puntamika” s Denisom Maričićem nastupit će na „Adventu u Zadru” večeras, u utorak od 19:30 sati na Trgu Petra Zoranića, dok će pola sata kasnije na zadarskoj Tržnici u sklopu „Božićnog gramofona” DJ Antonio u Studio Advent programu puštati regionalnu alternativnu glazbu.
Dakle, alternativci će biti na „alternativnoj” lokaciji, dok će na adventskoj pozornici nastupiti popularna zadarska klapa, gotovo odmah nakon promocije nove pjesme na CMC-ju i zahuktalih priprema za treći album koji samo što nije ugledao svjetlo dana. „Croatia Records” spot za pjesmu „Božić je u svitu” već je pustila na svom YouTube kanalu.
– Na adventskom koncertu imat ćemo premijeru te božićne pjesme uživo, a to mi je posebno drago. Inače atmosfera je radna, savršena, letimo i stižemo na sve strane – kaže Denis Maričić iz Puntamike, Zadranima poznatiji kao Dendo. Maričić je autor glazbe i teksta za legendarnu pjesmu „Oči boje lavande”, kao što je uostalom i potpisnik pjesama klape Puntamika.
Uz stare, dobre, okušane i opjevane hitove, zadarska će klapa dio pjesama s novog albuma predstaviti na adventskoj pozornici. Iza Maričića su dva albuma bratskog dua „Denis & Pino”, dok je treći album Puntamike u pripremi.
– Predstavit ćemo dio pjesama s albuma koji će se zvati „Dite Dalmacije”. Izaći će početkom sljedeće godine, ne znam točno kada, ali bit će vrlo skoro. Što se koncerta tiče, imamo dovoljno naših lijepih pjesma sa svih tih albuma – govori Maričić. Klapa Puntamika nastupila je nekoliko puta na „Adventu u Zadru” i kao svim izvođačima, pogled s pozornice na šušur Trga Petra Zoranića posebna je vrijednost koncertnog nastupa.
– Ugodno je, zaista je jako lijepo. Inače volim napraviti đir i doći do adventskog trga. Ne baš svaki dan, ali „Advent u Zadru” kao događaj nikad ne propuštam – poručuje zadarski glazbeni autor. Koncert klape Puntamika počinje u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
Tech4 dana prijeDolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju
-
Sport5 dana prijeFOTOGALERIJA / Prvaci Hrvatske iz “RK Zadar 2013” na prijemu kod gradonačelnika Erlića







