Hrvatska
KOLARIĆ O CIJEPLJENJU I PANDEMIJI: “Pad procijepljenosti uzrok je širenja hripavca, suzbiti širenje dezinformacija”
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Branko Kolarić rekao je za središnji Dnevnik HRT-a kako je ključni uzrok širenja hripavca – pad procijepljenosti. Istaknuo je i da se dio uzroka odnosi na pad prirodne prokuženosti za vrijeme pandemije. Naglasio je važnost cijepljenja te dodao da je za postizanje koletivnog imuniteta potrebna procijepljenost od 95 posto.
Kolarić se osvrnuo na činjenicu da je u Hrvatskoj zabilježeno najviše slučajeva hripavca od 1980-ih godina.
– Ključni uzrok je pad procijepljenosti. Hripavac je jedna od najzaraznijih bolesti, uz ospice – najlakše se prenosi. Da bi imali kolektivni imunitet, potrebno je da je 95 do 96 posto djece cijepljeno, kod nas u Hrvatskoj to je 88 posto. To je temeljni razlog zašto imamo ovako povećan broj zaraženih, rekao je.
Priznao je kako bi jedan od dodatnih uzroka širenja mogla biti niža stopa prirodne prokuženosti.
– Istina da su se tijekom pandemije COVID-a ljudi manje prirodno prokuživali. Toga nije bilo pa je to jedan od dodatnih razloga. Hripavac će još neko vrijeme biti uz nas, u zimskim mjecescima i hripavac, COVID i gripa, dodao je.
“Kako bi imali kolektivni imunitet, potrebno je da je od 95 do 96 posto djece cijepljeno, kod nas u Hrvatskoj to je 88 posto.” – Branko Kolarić
Borba protiv dezinformacija: Kompleksno pitanje – sociološko, šire od medicinskog
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ustvrdio je kako je borba protiv dezinformacija vrlo važno pitanje te da je potrebno suzbiti širenje istih.
– To je kompleksno pitanje – sociološko, šire od medicinskog. Sigurno je nesuzbijanje dezinformacija u javnom prostoru jedan od razloga, a izazivanje straha roditelja za zdravlje djeteta je jako motivirajuće. Kada netko dobije dezinformacije koje ga zastraše za zdravlje zdravog djeteta – onda se teško takav strah može ukloniti. S tim ljudima treba razgovarati i objasniti im, ali to nije jednostavno, ustvrdio je.
Ocijenio je kako će biti potrebno pet do deset godina kako bi se vratilo povjerenje u institucije te dodao da Vlada RH treba krenuti u borbu protiv dezinformacija.
– Imat ćemo pet do deset godina posla da opet vratimo povjerenje u institucije i znanost. Otpornost na dezinformacije je jako važna. To treba biti odluka na razini Vlade RH da krene u bitku s dezinformacijama, zaključio je.
COVID
Podsjetio je kako je COVID u društvu prisutan svakodnevno te kazao da je u proteklom tjednu u Hrvatskoj od COVID infekcije umrlo 23 ljudi.
– Covid infekcija je prisutna cijelo vrijeme. Imamo tristotinjak ljudi zaraženih tjedno. U tjedan dana su umrle 23 osobe od COVID-a, a sada, dolaskom hladnijeg vremena i boravkom u zatvorenom prostoru, bit će nešto više zaraženih.
Dodao je kako Nastavnoi zavod za javno zdravstvo redovito zove ljude koji trebaju primiti dodatnu dozu cjepiva.
– Mi zovemo ljude koji se trebaju docijepiti protiv COVID-a, to su osobe starije dobi koje imaju rizik da od COVID-a imaju teže posljedice, kazao je.
“Covid infekcija je prisutna cijelo vrijeme. Imamo tristotinjak ljudi zaraženih tjedno.” – Branko Kolarić
Istraživanje: 39 posto ljudi u Hrvatskoj vjeruje da je COVID izmišljen
Kolarić se referirao i na istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu “Nature” koje je pokazalo da je Hrvatska najgora zemlja u EU kada se radi o broju ljudi koji vjeruju da je COVID izmišljen
– U “Nature-u” je 23.10. izašao jedan rad i nažalost, Hrvatska je u EU u najgoroj poziciji, 39 posto ljudi je prihvatilo dezinformacije. To je jako zabrinjavajuće. Trebamo se uhvatiti u borbu protiv sustava širenja dezinformacija, rekao je.
Preporučio je novo cjepivo koje je izašlo u devetom mjesecu. Posebno je istaknuo starije, ljude u domovima i medicinske radnike.
“Hrvatska je u EU u najgoroj poziciji, 39 posto ljudi je prihvatilo dezinformacije. To je jako zabrinjavajuće.” – Branko Kolarić
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




