ZADAR / ŽUPANIJA
15. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2023. / Zlatne spomenice Vidmaroviću, Pernjaku i Bilnosiću
Jubilarni 15. Međunarodni književni susreti Koljnof 2023., koji se svako godine održavaju u Hrvatskom Gradišću na mađarskoj strani, ove su godine održani u vremenu od petka 10. do ponedjeljka 13. studenoga 2023. godine.
Pokrovitelji Susreta su bili Matica hrvatska Šopron, Društvo Hrvati, Hrvati-Horvátok Egysület i EMC GRAH „KUME“, etnomemorijalni i informacijski centar Gradišćanskih Hrvata. Organizator, domaćin i idejni začetnik Susreta, kao i uvijek do sad, bio je dr. Franjo Pajrić, a voditelj i koordinator Susreta, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.
Uz Bilosnića s hrvatske su strane na ovogodišnjim jubilarnim Susretima sudjelovali i književnici Đuro Vidmarović, prvi voditelj i koordinator Susreta i Darko Pero Pernjak, drugi voditelj i koordinator Susreta, koji su u programima Susreta nastupali i kao zasebni gosti.
Na ovogodišnjim 15. Međunarodnim književnim susretima Koljnof 2023. nastupila su i druga ugledna i poznata imena hrvatske književne scene: Božica Jelušić, Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Odbora za međunarodne veze DHK i Biserka Goleš Glasnović, članovi Društva hrvatskih književnika, te Tomislav Domović član Hrvatskog društva pisaca i Srećko Marijanović, član DHK HB, te Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“ i Nikola Marinović, voditelj klape „Koporan“.
U programu Susreta sudjelovali su i književnici iz Gradišća, s mađarske i austrijske strane granice: Jurica Čenar, Dorotea Lipković Zeichmann, Petar Tyran, Herbert Gassner, članovi DHK, Šandor Horvat, znanstvenik i prevoditelj, Robert Hajszan Panonski, urednik Panonskog Instituta, Ana Šoretić, članica Društva književnika Austrije, Ingrid Klemenčić, kulturna djelatnica, gradišćanska novinarka, te pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

U Petak, 10. studenoga sudionici 15. Književnih susreta Koljnof 2023. posjetili su Petrovo selo na jugu Gradišća. Književnici su u pratnji domaćina posjetili grob Timee Horvat, rano preminule sudionice svih dosadašnjih koljnofskih susreta, koja je preminula 11. lipnja ove godine. Na grobu je zapaljena svijeća, a Tomislav Marijan Bilosnić pročitao je pjesmu Na vijest o smrti Timee Horvat, koju je autor posvetio svojoj prijateljici pjesnikinji i poznatoj hrvatsko-gradiščanskoj novinarki. Hrvatski pjesnici su hodočastili i na grob gradišćanskog pjesnika Lajoša Škrapića, također jednog od sudionika Susreta, preminulog 2016.
Potom su sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2023. bili gosti novootvorene uređene Osnovne škole u Petrovom selu, najvećem gradišćanskohrvatskom naselju u Željeznoj županiji, gdje ih je primila Ana Škrapić Timar, predsjednica Hrvatske samouprave u Petrovom Selu, inače ravnateljica Dvojezične osnovne škole Petrovoga Sela. Kratka posjeta je uslijedila hrvatskoj školi „M. M. Miloradić“ u gradu Sambotelu, a potom je uslijedila Pjesnička večer, u restoranu „Levanda“, u Koljnofu, hrvatskom mjestu u zapadnoj Mađarkoj, koje je i domaćin susreta. Sudionike ovogodišnjih Međunarodnih književnih susreta pozdravio je načelnik općine Koljnof gospodin Franjo Grubić.
U subotu, 11. studenoga 2023. godine svi programi Susreta odvijali su se u Domu kulture u Koljnofu. Uz sudioništvo domaće publike i sudionika susreta, u prvom prijepodnevnomdijelu programapredstavljanje je novoizišla antologije hrvatske antiratne poezije „Cvrčci u trubi“, autora Tomislava Domovića i Biserke Goleš Glasnović, koja je i predstavila ovu antologiju, s već izvrsnom književnom recepcijom u domovini. Svoje pjesme zastupljene u antologiji potom su govorili nazočni pjesnici T. M. Bilosnić, Đuro Vidmarović, Srećko Marjanović, Tomislav Domović, Biserke Goleš Glasnović, a čitane su i pjesme drugih pjesnika zastupljenih u antologiji.
Nazočnoj publici i sudionicima susreta dr. Šandor Horvat, predstavio je zbirku pjesama „Tigar“ T. M. Bilosnića, koju je preveo na mađarski, a koja se ovih dana očekuje u izdanju vodeće mađarske izdavačke kuće Magyar Napló Kiadó iz Budimpešte. „Tigar“, koji je preveden na četrnaest jezika, će biti objavljen na mađarskom i hrvatskom jeziku. „Bilosnić je uzbudljiv i zato što ne pripada nijednoj struji: on je nesvrstavajući autor“, govori jedan od vodećih mađarskih književnika mlađe generacije Zsille Gábor, dobitnik nagrade Atitila József, urednik odlikovan Viteškim križem Republike Poljske. Pjesme iz zbirke „Tigar“ čitane su na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, a uz autora govorili su ih dr. Šandor Horvat, dr. Franjo Pajrić, Božica Jelušić i Robert Hajszan Panonski.
Potom je predstavljena knjige Božice Jelušić i Božica Brkan, „Gastrolatrija“, kajkavsko- štokavske pjesme o hrani, običajima i kulturi stola. Svakako nesvakidašnje knjige, koju su spjevale dvije vrhunske kajkavske pjesnikinje, „dvije božice hrvatske poezije“. Svoje vrhunske pjesme o hrani, kao i pjesme kolegice Brkan, čitala je Božica Jelušić.
Podnevni dio programa uslijedio je u restoranu „Levanda“ gdje su predstavljeni gradišćanski autori. Robert Hajszan Panonski iscrpno je predstavio izdanja Panonskog Instituta, kojega uspješno vodi već punih 30. godina, i liji se jubilej proslavlja ove godine. O radu i djelu ovog pjesnika i kulturnog djelatnika govorili su Tomislav Marijan Bilosnić i Đuro Vidmarović, redoviti suradnici Hajszanovog Instituta. Vidmarović je Hajszana predstavio kao „posljednjeg Mohikanca na prostoru hrvatske riječi u južnoj Austriji“. Dorotea Lipković Zeichmann i Herbert Gassner govorili su svoju poeziju, kao i Ana Šoretić i Ingrid Klemenčić, večer ranije. Jurica Čenar je predstavio svoju najnoviju zbirku pjesama „Brojim dane“.
U poslijepodnevnim satima u Domu Kulture predstavljena je zbirka Izabranih pjesama Božidara Brezinščaka Bagole, „Svetkovina u predvečerje“, u izboru i s predgovorom Bpžidara Petrača, koji će reći: „Svoj je pjesnički opus Božidar Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti“.Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“, predstavio je svoju nagrađenu knjigu „Meni je v Ludbregu lepo“, o kojoj je nadahnuto govorila i Božica Jelušić.
Pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo, u restoranu „Levanda“, svojim su osebujnim pjesničko-recitatorsko-glazbenim nastupom u večernjim satima otvorili, i dugo u noć pratili obilježavanja 15. godišnjice Koljnofskih susreta. O jubileju Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu govorili su njegovi idejni začetnici, organizatori i dosadašnji voditelji dr. Franjo Pajrić, Đuro Vidmarović, Darko Pero Pernjak i Tomislav Marijan Bilosnić. Vidmaroviću, Pernjaku i Bilosniću uručena je Zlatna Spomenica Međunarodnih književnih susreta Koljnof, kao dugogodišnjim voditeljima i suradnicima ove značajne književne manifestacije, na kojoj su do sada sudjelovali desetci uglednih književnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Slovačke i Vojvodine.
U nedjelju 12. studenoga 2023. godine za goste susreta u prije podnevnim satima organizirano je panoramsko razgledanje Koljnofa, dvorca Esterházy u Fertődu, Nežiderskog jezera, dvorca Széchenyi u Nagycenku, a pjesnici su posjetili i Vidikovac i Kuću u Gori, gdje je održan prigodan recital.
Program poslije podne bio je posvećen je 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof, kada su, uz nazočnost gotovo svih žitelji mjesta, mahom odjevenih u narodne nošnja,položeni vijenci na spomenik Doseljenja, održano niz predavanja o doseljenju Hrvata u ove panonske krajeve, upriličen posebni kulturno umjetnički program na kojemu je na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitana i pjesma Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu danas raste maslina“, posvećene 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof .

U ponedjeljak, 13. studenoga 2023. godine pjesnici su posjetili Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, a potom gostovali u gradu Juri, čime su i završeni ovogodišnji jubilarni 15. književni susreti Koljnof 2023.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






