Prema podacima HZZ-a, u dosadašnjih deset mjeseci ove godine najveća potražnja za radnicima bila je u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Potrebe u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba za radnicima.

U dvadesetogodišnjoj perspektivi Hrvatskoj će nedostajati oko 400 tisuća radnika, kazao je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svome izlaganju na prošlotjednom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

S obzirom na demografske i migracijske trendove, izvjesno je da bi većina njih trebali biti uvozna radna snaga, strani radnici, vjerojatno iz zemalja Azije, Afrike ili siromašnijih zemalja regije. Takva je procjena, a kakvo je sada stanje s radnicima u Hrvatskoj, koja su najtraženija zanimanja i u kojim sektorima je najveća potražnja – na ta su nam pitanja odgovorili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Najtraženiji prodavači, čistačice i konobari

Trend rasta potražnje za radnicima nastavio se i ove godine, kažu u HZZ-u.

Najtraženija zanimanja u dosadašnjih deset mjeseci ove godine bila su prodavač, čistačica i konobar. Ta tri zanimanja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika. Podaci HZZ-a također govore da se ove godine najviše radnika tražilo u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Potrebe za radnicima u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba.

Najveća potražnja za radnicima očekivano se bilježi tamo gdje je najviše stanovnika – na području Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Manjak građevinskih zanimanja

“Na području jadranske obale tijekom ljetne sezone najviše nedostaju zanimanja povezana s turizmom kao što su kuhari, konobari, barmeni, sobari, čistači, prodavači, slastičari, mesari, pekari itd. A tijekom cijele godine na Jadranu nedostaju medicinske sestre, zdravstveno-laboratorijski tehničari i farmaceutski tehničari, što vrijedi i za kontinentalne dijelove zemlje”, kažu u HZZ-u.

U mnogim je kontinentalnim županijama izrazit nedostatak građevinskih zanimanja kao što su zidari, tesari, ličioci-soboslikari, tapetari, keramičari, armirači, zavarivači, krovopokrivači, podopolagači, izolateri, limari, fasaderi, klesari, stolari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, monteri suhe gradnje, rukovatelji građevinskim strojevima, vozači motornih vozila…

Tamo gdje je razvijena prerađivačka industrija, često nedostaje bravara, strojobravara, tokara i CNC operatera. Geografski je proširen nedostatak automehaničara, autolimara, autoelektričara, autolakirera i automehatroničara.

Čak 600 agencija zapošljava strane radnike

Ovih dana portal Moj posao je objavio da analiza tržišta rada u Hrvatskoj pokazuje kako je u prva tri kvartala ove godine objavljeno više od 250.000 oglasa za posao, što je 4,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Budući da su neki oglasi bilo objavljeni na više platformi, detaljnija analiza govori da je u prvih devet mjeseci ove godine bilo objavljeno 198.000 jedinstvenih oglasa za posao. Pritom, ističu, treba imati na umu da zapošljavanje stranih radnika često ide alternativnim kanalima, primjerice preko agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika kakvih je više od 600 u Hrvatskoj.

Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je trenutno 111.979 nezaposlenih osoba.