Konzumacija ultraprerađene, odnosno ultraprocesirane hrane povezana je s rizikom od rane smrti, prema istraživanju koje je trajalo 30 godina, s time da različita hrana ima različite učinke. Prerađeno meso te slatka hrana i pića ne nose isti rizik kao ultraprocesirane cjelovite žitarice, rekao je epidemiolog i stručnjak za prehranu Mingyang Song s Harvardskog fakulteta T.H. Chan School of Public Health, a prenosi CNN.

Što je visoko prerađena hrana? 

Ne postoji konsenzus oko odgovora na pitanje što je točno ultraprocesirana hrana. No, stručnjaci se uglavnom slažu da u nju, među ostalim, spadaju peciva od visoko rafiniranog brašna, brza hrana koja uključuje procesirano i dimljeno meso poput hrenovki ili kobasica, zaslađeni gazirani napici, kolači i razne grickalice. 

Jedan od znakova da je hrana ultraprerađena je ako njezin sastav uključuje tvari koje se uobičajeno ne mogu pronaći u kuhinji, poput fruktozno-glukoznog kukuruznog sirupa, hidrogeniranih ulja ili aditiva poput umjetnih boja, pojačivača okusa, emulgatora, sredstava protiv zgrudnjavanja i zgušnjivača. 

Rizik od rane smrti 

Studija je analizirala podatke više od 100.000 zdravstvenih radnika u Sjedinjenim Državama koji nisu bolovali od raka, kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa. Sudionici su od 1986. do 2018. svake dvije godine davali informacije o svom zdravlju i životnim navikama, a svake četiri ispunjavali detaljan upitnik o hrani. 

Oni koji su konzumirali najviše ultraprocesirane imali su generalno gledajući 4% veći rizik od smrti, s time da su imali čak 9% veći rizik od neurodegenerativnih oboljenja sa smrtnim ishodom. 

No Song navodi da rizik od ranije smrti nije jednak kod svake kategorije ultraprocesirane hrane, odnosno da je najsnažnija koleracija između konzumacije i rane smrti uočena kod prerađenog mesa i zaslađenih pića (što uključuje i ona s umjetnim sladilom). 

Trebamo li iz prehrane izbaciti svu ultraprocesiranu hranu? 

Song ne smatra da bi se trebali “riješiti” sve ultraprocesirane hrane s obzirom da se radi o raznim podkategorijama s drugačijim utjecajem na zdravlje. “Primjerice, kruh od cjelovitog zrna se također smatra ultraprerađenom hranom, no u sebi sadrži razne korisne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala”, rekao je.  

“S druge strane, mislim da bi ljudi trebali pokušati izbjegavati ili ograničiti konzumaciju prerađenog mesa i zaslađenih pića, potencijalno i onih s umjetnim sladilom”, dodao je. 

Treba imati i na umu da se ovdje radi o opservacijskom studiji, u kojoj se analizira  korelacija (povezanost), ali ne i uzrok. Odnosno, tijekom istraživanja je kod onih koji su konzumirali više ultraprocesirane zabilježen veći rizik od rane smrti, no nema definitivnog dokaza da je uzrok tome bila ultraprerađena hrana. 

Važna kvaliteta ukupne prehrane

“Znanstvenici bi također trebali više istražiti razne komponente ultraprocesirane hrane i njihov utjecaj na zdravlje, bilo da se radi o dodacima hrani, emulgatorima ili aromama”, rekao je Song i dodao kako je u biti najvažnija kvaliteta ukupne prehrane. 

“Ako se uglavnom hranite zdravo, sa što više povrća, voća i cjelovitih žitarica, ne bi se trebali previše bojati. Ukupni obrazac prehrane je još uvijek dominantan čimbenik kada se gleda utjecaj na zdravlje”, navodi Song. 

Song napominje da je bitna i uravnotežena prehrana. Čisti voćni sok bez dodanog šećera nudi tijelu korisne vitamine, minerale i antioksidanse ako se konzumira u umjerenim količinama. Ako se pije previše voćnog soka, u organizam se unosi velika razina šećera što onda u negativnom smislu nadjača hranjive prednosti. 

Istraživanje naziva Association of ultra-processed food consumption with all cause and cause specific mortality: population based cohort study objavljeno je u časopisu BMJ. 

U četvrtak, 9. svibnja s početkom u 12 sati u Maloj dvorani HNK Zadar održat će se promocija knjige “Cijena umjetnika” autorice dr. sc. Dolores Butić.

Knjigu će predstaviti:

izv. prof. dr. sc. Nada Bulić,

doc. dr. sc. Tim Lemac

te autorica dr. sc. Dolores Butić.

Ulomke iz knjige pročitat će Marte Kuštre, studentice Sveučilišta u Zadru, koja će svojom interpretacijom dodatno približiti djelo publici.

Moderatorica ovog događaja bit će Žana Bumber, glumica HNK Zadar.

Dolores Butić, autorica knjige, rođena je 22. veljače 1974. u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (danas Sveučilište u Zadru), gdje je i magistrirala. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2001. do 2013. radila je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli kao lektor za latinski i grčki jezik. Od 2013. radi na Sveučilištu u Zadru.

Kreator je i pokretač modula Tekst i govorništvo u okviru kojeg se od 2023. studentima drugih Odjela Sveučilišta u Zadru nudi šest izbornih kolegija. Sudjelovala je s predavanjima na šesnaest znanstvenih i znanstveno-stručnih skupova. Objavila je šest znanstvenih i stručnih radova. Kratke priče objavljivala je u časopisu Nova Istra i Zarez.

CIJENA UMJETNIKA (iz recenzije Lade Španić Žigo)

Čitati priče Dolores Butić znači zalaziti u tajne svjetove književnog teksta, u kojem se miješaju svjesno i nesvjesno, zamišljeno i umišljeno, hermetično i sveobuhvatno. Tekst može funkcionirati i kao alegorija, dosjetka ili groteska – svako tumačenje ima smisla, ako ne nastalo na temelju duboka uživljavanja u ovu kompleksnu poetsko-proznu skladbu. Jasnije rečeno, doživljaj je za interpretaciju ove knjige daleko važniji od racionalne analize. Složene i graciozne rečenice također su povratak zaboravljenim potencijalima kreativnoga pisanja u ovom današnjem vremenu mucanja i natuknica. Dolores Butić važna je čuvarica gospođe Umjetnosti na njezinu prijestolju. I nitko je u ovaj knjizi ne može svrgnuti s vlastima. Jer, za svoj je tron vezana prečvrstim nitima jezika i fantazije. Koju cijenu ima umjetnica Dolores Butić? Nema cijene.

Četvrta epizoda dokumentarnog serijala Psi na zadatku ugostila zadarskog potražnog psa Bonga

U realizaciji Hommage produkcije za HRT te uz podršku Filmskog ureda Zadar i Grada Zadra tijekom travnja u Zadru je snimljena epizoda zanimljivog domaćeg dokumentarnog serijala koji nam donosi uzbudljive priče iz perspektive čovjekovog najboljeg prijatelja. Epizoda 4 „Heroj s njuškom: Bongo“ dokumentarnog serijala „Psi na zadatku“ prati zadarske HGSS-ovce – nerazdvojni duo Silviju Domitrović Došen i njenog psa Bonga. Bongo je veseli labrador koji svoju njušku koristi u plemenite svrhe. Potrage za nestalima su njegova svakodnevica, a Bongo u njima, koristeći svoje vještine i predanost, pomaže u spašavanju ljudskih života.  Ova epizoda otkriva nam kako živi četveronožni član HGSS-ovog potražnog tima.

Dokumentarni serijal „Psi na zadatku“ prikazuje drugu stranu čovjekovog najboljeg prijatelja. Kroz četiri epizode upoznajemo razne tipove radnih pasa na njihovim poslovima, ali i u njihovoj dokolici. Prateći ih u svakodnevnom životu, dobit ćemo uvid u doprinos ovih plemenitih životinja našem društvu te uz pomoć imaginacije čuti njihova razmišljanja o tome. Kroz serijal otkrivamo drugu stranu naših omiljenih četveronožnih prijatelja. Kroz četiri uzbudljive epizode, zaranjamo dublje u svijet radnih pasa, istražujući njihove poslove, ali i dokolicu.

Prateći njihov svakodnevni život, otkrivamo ne samo kako oni doprinose našem društvu, već i kroz maštovite interpretacije slušamo njihove misli o tome.
Ova epizoda snimljena je u Zadru tijekom travnja, a autorsku ekipu čine scenarist i redatelj Petar Vukičević, producenti Petar Milić i Dina Uglešić, direktor fotografije Neven Muretić, montažerka Marta Bregeš, urednica Maja Fišter, produkcija Hommage produkcija za HRT. Podršku snimanju pružio je Filmski ured Zadar.

Izjava Dina Uglešić – producentica serijala:

Dokumentarna serija Psi na zadatku nastala je iz želje da mladi kolega koji je scenarist i redatelj Petar Vukičević i ja probamo zajedničkim snagama progurati nešto novo i inovativno u svijet televizije. Uz puno truda, rada, te naravno pomoći naših starijih kolega i mentora imali smo priliku to i ostvariti. Serijal je nastao pod krovom Hommage produkcije kao nezavisna produkcija za HRT. Kroz četiri epizode od kojih su već dvije emitirane zaranjamo dublje u svijet radnih pasa, te otkrivamo njihove doprinose našem društvu i kroz maštovite interpretacije slušamo njihova razmišljanja o tome. U četvrtoj epizodi pratimo Bonga jednog od dva zadarska HGSS potražna psa koji djeluje u potražnom timu sa svojom vlasnicom Silvijom Domitrović Došen. Iznimno mi je drago da je ova epizoda snimana u mom rodnom gradu, te da smo mogli u serijal donijeti dašak atmosfere s juga i prikazati kako psi aktivno pomažu i na području zadarske županije. Naravno tu je dobro došla i pomoć Filmskog ureda Zadar, HGSS stanice Zadar, te brojnih prijatelja i poznanika.

Bongovu epizodu gledamo na HRT1, u ponedjeljak 13.5. u 20:45.

Izjava Petar Milić – producent serijala:

U dokumentarnom serijalu Psi na zadatku istražujemo širok spektar uloga koje psi igraju u svakodnevnom životu – od njihove nevjerojatne radne sposobnosti do njihove uloge kao nezamjenjivih članova obitelji – nerijetko i oboje. Priča koju vam predstavljamo nije samo o psima koji rade, već o prijateljstvu, odanosti i dubokoj povezanosti između ljudi i životinja.

Na ovom projektu imao sam sreću surađivati s talentiranim mladim ljudima koji dijele istu strast prema filmu, ali i ljubav prema psima. Na čelu ove ekipe su Petar Vukičević, scenarist i redatelj s nevjerojatnom vizijom koji je režijski vodio našu narativnu nit, Neven Muretić i Filip Šarić – snimatelji koji na bilo kojoj lokaciji pronađu sinematske prizore od kojih zastaje dah, Marta Bregeš – sjajna montažerka pred kojom je sjajna filmska budućnost, Josip Klobučar, nadaleko poznati animator i voditelj postprodukcije, Natko Klobučar – nezamjenjiv kolorist i kreativni pokretač, Vjekoslav Palinić – meštar od tona i kamere bez kojeg bi snimanja izgubila čar i bila malo dosadnija, Nina Karaman – vješta i precizna, ali nadasve zabavna i profesionalna asistentica montaže, Luka Čabo, precizno uho zaslužno za odličan miks i mastering zvuka i Dorotea Mandić – mag grafičkog oblikovanja. E sad, da bi cijela ova ekipa funkcionirala kao cjelina, svoja leđa je podmetnula Dina Uglešić, svjetla točka novije generacije producenata koja je svojim pristupom suodgovorna za uspjeh jednog ovakvog projekta. Njena predanost i rukovodeća pozicija na ovom projektu svjedoče o svjetloj budućnosti hrvatskog filma. Hvala ti Dina!

Također, zahvaljujem HRT-u i HAVC-u na povjerenju, kao i svim akterima koji su nam svoje i vrijeme svojih (radnih) ljubimaca stavili na raspolaganje. To nam je bila ulaznica u okruženje iz kojeg smo jasno mogli širokom krugu gledatelja predstaviti važnost pasa i njihovih vlasnika u našem društvu bez obzira je li u pitanju biznis, zabava ili spašavanje života.

Serijal “Psi na zadatku” pratite ponedjeljkom u 20:45 na prvom programu HRT-a.