ZADAR / ŽUPANIJA
PREDUVJET ZA POVLAČENJE 25,6 MILIJUNA EURA / Zadarska županija prva u Hrvatskoj izradila i usvojila Plan razvoja otoka
Obnova kulturne baštine, podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada, jačanje kapaciteta žurnih službi… – primjeri su projekata čija je realizacija planirana na otocima zahvaljujući sredstvima EU fondova. Da bi bespovratna sredstva mogla „stići“ na otoke nužno je bilo osigurati strateški okvir ulaganja. On je pak definiran Planom razvoja otoka Zadarske županije. Drugi preduvjet za uspješnu prijavu i odobrenje projekata je suradnja. Naime, sredstva su namijenjena jedinicama lokalne samouprave i javnopravnim tijelima, a isključivo za javnu infrastrukturu i to za integrirane projekte koji će svojom realizacijom doprinositi poboljšanju kvalitete života i rada u više otočnih mjesta i općina.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA izradila je dokument. Županijska skupština Zadarske županije donijela je u studenom 2022. godine odluku o pokretanju postupka izrade dopune Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. godine i ovlastila Agenciju za izradu ovog strateškog dokumenta. Potom je Županijska skupština Zadarske županije na sjednici održanoj 21. rujna 2023. godine izglasala odluku o donošenju Plana razvoja otoka Zadarske županije 2021. – 2027., Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije. U skladu sa zakonskim propisima, dokument je izrađen kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. – 2027.

Zoran Šikić
„Kao predstavničko tijelo, sve odluke donosimo s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i rada stanovnika Zadarske županije. Donošenje odluke o usvajanju predloženog Plana razvoja otoka Zadarske županije posebno nam je važan dokument jer se tiče naših otoka i prilike za daljnji razvoj koji im se pruža kroz raspoloživa bespovratna EU sredstva. Povijesni je ovo trenutak i drago nam je da smo mogli dati svoj doprinos u tom procesu.“ – naglasio je predsjednik Skupštine Zadarske županije dr. sc. Zoran Šikić.
Donošenje ovog dokumenta jedan je od glavnih preduvjeta za provedbu Integriranog teritorijalnog programa (ITP) za otoke u okviru kohezijske politike Europske unije, odnosno preduvjet povlačenju bespovratnih sredstava namijenjenih otocima Zadarske županije.
„Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika. Sukladno smjernicama Europske komisije, koje su bile okvir prilikom izrade dokumenta, zadano je kako fokus projekata mora biti na integriranosti. To znači da svaki od projekata koji će se financirati ovim sredstvima ne može biti usmjeren na samo jedno mjesto ili naselje na otoku ili na jednu općinu. Svaki projekt mora doprinositi ostvarenju više ciljeva koji su zadani Teritorijalnom strategijom. Namjera je kroz svaki projekt povezati otoke i njihove potrebe. Pokazati kako se suradnjom mogu riješiti izazovi, koji se razlikuju od otoka do otoka, ali sinergijom i suradnjom može se raditi na njihovu zajedničkom rješavanju.“ – pojašnjava ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković.

Marina Vuković Dujmović
Naime, za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u na nacionalnoj razini izdvojeno je ukupno 150 milijuna eura, a od toga je 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za otoke Zadarske županije.
Zadarska županija prva je županija u Hrvatskoj koja je izradila i donijela ovaj dokument, a koji je obavezan za svih sedam obalno-otočnih županija.
Ponos
„Plan razvoja otoka Zadarske županije iznimno je važan dokument strateškog planiranja, koji otvara mogućnost korištenja zasebne alokacije namijenjene razvoju otoka u vrijednosti 25,6 milijuna eura. Prilika je to za napredak naših otoka, ali i cjelokupnog prostora Zadarske županije.“ – istaknuo je župan Zadarske županije Božidar Longin.

Božidar Longin
Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator kroz višemjesečnu suradnju s otočkim dionicima izrađivala je dokument i prateću zakonsku proceduru.
„Priznanje našem radu i potvrda kvalitete je Suglasnost koju smo dobili od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Naime, početkom rujna smo Teritorijalnu strategiju razvoja otoka Zadarske županije uputili na otvoreni Poziv na sudjelovanje obalno-otočnih županija u provedbi Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. na otocima i pripremu teritorijalnih strategija MRRFEU-a i dobili pozitivnu povratnu ocjenu, tj. Suglasnost Ministarstva na dokument.“ – ne krije zadovoljstvo ravnateljica Dujmović Vuković.
„S ponosom ističemo kako smo se prvi među sedam obalno-otočnih županija uspješno prijavili na poziv i osigurali suglasnost Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na konačni prijedlog Teritorijalne strategije razvoja otoka. Na ovaj način ujedno smo potvrdili vlastitu spremnost za sudjelovanje u aktivnostima opisanima u okviru ITP-a za otoke. Ujedno smo i prva županija čija je Skupština donijela ovaj dokument. S obzirom na činjenicu da u Zadarskoj županiji imamo 150 otoka i otočića, jasno je da su nam otoci uvijek u fokusu te da je jedan od naših temeljnih ciljeva zadržavanje stanovnika na njima. A da bi stanovnici ostali, potrebno je osigurati kvalitetne životne uvjete, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu i radna mjesta. Zadarska županija jedna je od onih koja zasigurno najviše ulaže u infrastrukturu svojih otoka. Naravno, za sve te investicije potrebna su značajna financijska sredstva, a najviše novaca za razvojne projekte i dalje nam stoji na raspolaganju iz europskih fondova. To je novac koji treba opravdati dobrim i kvalitetnim projektima, a upravo nam se izradom nove Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije otvara velika prilika za nastavak provođenja razvojnih projekata korištenjem sredstava iz Integriranog teritorijalnog programa.“ – zaključio je župan Longin.
Otočno partnerstvo
Ravnateljica Dujmović Vuković istaknula je kako je u izradi Teritorijalne strategije korišten pristup „odozdo prema gore“ čime se omogućilo predstavnicima otočnih zajednica izravan utjecaj na odabir područja ulaganja te kreiranje smjerova razvoja uz suradnju s regionalnim koordinatorom Agencijom ZADRA NOVA, predstavnicima Zadarske županije, kao i predstavnicima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te svih članova Radne skupine – Otočnog partnerstva.
Otočno partnerstvo je tijelo koje se sastoji od 37 članova, i u njemu su uz predstavnike Zadarske županije i jedinica lokalne samouprave koje u svom sastavu imaju nastanjene otoke, predstavnici službi koje rade i nude usluge na otocima, tj. predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora koji djeluju na otocima.
„Ovaj dokument rađen je na temelju informacija dobivenih od otočnih dionika. Prioritetna područja ulaganja na otocima Zadarske županije određena su u suradnji s otočnim dionicima na temelju identificiranih specifičnih potreba i potencijala područja te u skladu s mjerama Nacionalnog plana razvoja otoka 2021. – 2027. i Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. Javno savjetovanje koje je provedeno od 1. do 31. kolovoza 2023. godine bila je prilika da javnost vidi dokument prije nego što on stupi na snagu, te da ga komentira i predloži eventualne izmjene.“ – pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.
U izradu dokumenta izravno su bile uključene i otočne koordinatorice. Na temelju Sporazuma s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU, djelatnici Agencije ZADRA NOVA već tri godine obavljaju poslove otočnih koordinatora. Trenutne otočne koordinatorice su Ana Dušević i Maja Bašić. Kroz intenzivnu suradnju s otočnim jedinicama lokalne samouprave one rade na poboljšanju preduvjeta za održivi razvoj otoka.
Suradnja
Od samog početka izrade Plana razvoja otoka, brojni otočni dionici bili su aktivni u oblikovanju dokumenta. Predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke sami su predlagali projekte za definiranje prioritetnih ulaganja. Prema zaprimljenim potrebama i projektima, najveće su potrebe za unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima te za kulturne usluge. Tu su i projekti unaprjeđenja energetske učinkovitosti i jačanja kapaciteta civilne zaštite za borbu protiv prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama kroz jačanje kapaciteta sigurnosnih službi i sustava civilne zaštite razvojem povezane infrastrukture i primjenom novih tehnika i tehnologija.
Na temelju toga definirana su područja ulaganja Teritorijalne strategije. Ključna područja ulaganja Teritorijalne strategije razvoja otoka su četiri operacije usmjerene ka:
- održivom upravljanju, očuvanju i korištenju otočnog prostora
- unaprjeđenju poslovne i javne infrastrukture na otocima
- valorizaciji kulturne baštine i razvoju kulturnih usluga te
- poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energija na otocima.
Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika te je Teritorijalna strategija razvoja otoka Zadarske županije izrađena u skladu s načelom partnerstva. Sudjelovanje lokalnih otočnih dionika i ostalih partnerskih institucija u oblikovanju i provedbi Teritorijalne strategije razvoja otoka formalizirano je kroz sudjelovanje Radne skupine – Otočnog partnerstva te rad Partnerskog vijeća Zadarske županije i Odbora za vrednovanje.
Radna skupina – Otočno partnerstvo s radom nastavlja i nakon izrade i donošenja dokumenta, te joj je daljnja uloga praćenje zadanih ciljeva i očekivanih ishoda Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije te davanje suglasnosti na predložene projekte za financiranje.
Idući korak je potpisivanje Sporazuma između Zadarske županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a kojim će ustanoviti prava i odgovornosti. Sporazum će poslužiti kao pravna osnova za provedbu Teritorijalne strategije obalno-otočnih županija te pokretanje poziva na dostavu projektnih prijedloga unutar ITP-a za otoke.
Agencija ZADRA NOVA, kao regionalni koordinator razvoja, najprije je odlukom Skupštine Zadarske županije izrađivala dokument, a sad je dobila ulogu jedinice za koordinaciju provedbe Teritorijalne strategije.
Ugovaranje projekata i početak realizacije očekuje se u drugoj polovici 2024. godine, a tome će prethoditi i javno savjetovanje gdje će javnost imati uvid u poziv za dodjelu sredstava, te u konačnici objava poziva i prijava projektnih prijedloga.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





