Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDUVJET ZA POVLAČENJE 25,6 MILIJUNA EURA / Zadarska županija prva u Hrvatskoj izradila i usvojila Plan razvoja otoka

Objavljeno

-

Obnova kulturne baštine, podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada, jačanje kapaciteta žurnih službi… – primjeri su projekata čija je realizacija planirana na otocima zahvaljujući sredstvima EU fondova. Da bi bespovratna sredstva mogla „stići“ na otoke nužno je bilo osigurati strateški okvir ulaganja. On je pak definiran Planom razvoja otoka Zadarske županije. Drugi preduvjet za uspješnu prijavu i odobrenje projekata je suradnja. Naime, sredstva su namijenjena jedinicama lokalne samouprave i javnopravnim tijelima, a isključivo za javnu infrastrukturu i to za integrirane projekte koji će svojom realizacijom doprinositi poboljšanju kvalitete života i rada u više otočnih mjesta i općina.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA izradila je dokument. Županijska skupština Zadarske županije donijela je u studenom 2022. godine odluku o pokretanju postupka izrade dopune Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. godine i ovlastila Agenciju za izradu ovog strateškog dokumenta. Potom je Županijska skupština Zadarske županije na sjednici održanoj 21. rujna 2023. godine izglasala odluku o donošenju Plana razvoja otoka Zadarske županije 2021. – 2027., Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije. U skladu sa zakonskim propisima, dokument je izrađen kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. 2027.

Zoran Šikić

„Kao predstavničko tijelo, sve odluke donosimo s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i rada stanovnika Zadarske županije. Donošenje odluke o usvajanju predloženog Plana razvoja otoka Zadarske županije posebno nam je važan dokument jer se tiče naših otoka i prilike za daljnji razvoj koji im se pruža kroz raspoloživa bespovratna EU sredstva. Povijesni je ovo trenutak i drago nam je da smo mogli dati svoj doprinos u tom procesu.“ – naglasio je predsjednik Skupštine Zadarske županije dr. sc. Zoran Šikić.

Donošenje ovog dokumenta jedan je od glavnih preduvjeta za provedbu Integriranog teritorijalnog programa (ITP) za otoke u okviru kohezijske politike Europske unije, odnosno preduvjet povlačenju bespovratnih sredstava namijenjenih otocima Zadarske županije.

„Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika. Sukladno smjernicama Europske komisije, koje su bile okvir prilikom izrade dokumenta, zadano je kako fokus projekata mora biti na integriranosti. To znači da svaki od projekata koji će se financirati ovim sredstvima ne može biti usmjeren na samo jedno mjesto ili naselje na otoku ili na jednu općinu. Svaki projekt mora doprinositi ostvarenju više ciljeva koji su zadani Teritorijalnom strategijom. Namjera je kroz svaki projekt povezati otoke i njihove potrebe. Pokazati kako se suradnjom mogu riješiti izazovi, koji se razlikuju od otoka do otoka, ali sinergijom i suradnjom može se raditi na njihovu zajedničkom rješavanju.“ – pojašnjava ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković.

Marina Vuković Dujmović

Naime, za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u na nacionalnoj razini izdvojeno je ukupno 150 milijuna eura, a od toga je 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za otoke Zadarske županije.

Zadarska županija prva je županija u Hrvatskoj koja je izradila i donijela ovaj dokument, a koji je obavezan za svih sedam obalno-otočnih županija.

Ponos

„Plan razvoja otoka Zadarske županije iznimno je važan dokument strateškog planiranja, koji otvara mogućnost korištenja zasebne alokacije namijenjene razvoju otoka u vrijednosti 25,6 milijuna eura. Prilika je to za napredak naših otoka, ali i cjelokupnog prostora Zadarske županije.“ – istaknuo je župan Zadarske županije Božidar Longin.

Božidar Longin

Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator kroz višemjesečnu suradnju s otočkim dionicima izrađivala je dokument i prateću zakonsku proceduru.

„Priznanje našem radu i potvrda kvalitete je Suglasnost koju smo dobili od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Naime, početkom rujna smo Teritorijalnu strategiju razvoja otoka Zadarske županije uputili na otvoreni Poziv na sudjelovanje obalno-otočnih županija u provedbi Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. na otocima i pripremu teritorijalnih strategija MRRFEU-a i dobili pozitivnu povratnu ocjenu, tj. Suglasnost Ministarstva na dokument.“ – ne krije zadovoljstvo ravnateljica Dujmović Vuković.

„S ponosom ističemo kako smo se prvi među sedam obalno-otočnih županija uspješno prijavili na poziv i osigurali suglasnost Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na konačni prijedlog Teritorijalne strategije razvoja otoka. Na ovaj način ujedno smo potvrdili vlastitu spremnost za sudjelovanje u aktivnostima opisanima u okviru ITP-a za otoke. Ujedno smo i prva županija čija je Skupština donijela ovaj dokument. S obzirom na činjenicu da u Zadarskoj županiji imamo 150 otoka i otočića, jasno je da su nam otoci uvijek u fokusu te da je jedan od naših temeljnih ciljeva zadržavanje stanovnika na njima. A da bi stanovnici ostali, potrebno je osigurati kvalitetne životne uvjete, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu i radna mjesta. Zadarska županija jedna je od onih koja zasigurno najviše ulaže u infrastrukturu svojih otoka. Naravno, za sve te investicije potrebna su značajna financijska sredstva, a najviše novaca za razvojne projekte i dalje nam stoji na raspolaganju iz europskih fondova. To je novac koji treba opravdati dobrim i kvalitetnim projektima, a upravo nam se izradom nove Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije otvara velika prilika za nastavak provođenja razvojnih projekata korištenjem sredstava iz Integriranog teritorijalnog programa.“ – zaključio je župan Longin.

Otočno partnerstvo

Ravnateljica Dujmović Vuković istaknula je kako je u izradi Teritorijalne strategije korišten pristup „odozdo prema gore“ čime se omogućilo predstavnicima otočnih zajednica izravan utjecaj na odabir područja ulaganja te kreiranje smjerova razvoja uz suradnju s regionalnim koordinatorom Agencijom ZADRA NOVA, predstavnicima Zadarske županije, kao i predstavnicima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te svih članova Radne skupine – Otočnog partnerstva.

Otočno partnerstvo je tijelo koje se sastoji od 37 članova, i u njemu su uz predstavnike Zadarske županije i jedinica lokalne samouprave koje u svom sastavu imaju nastanjene otoke, predstavnici službi koje rade i nude usluge na otocima, tj. predstavnici  javnog, privatnog i civilnog sektora koji djeluju na otocima.

„Ovaj dokument rađen je na temelju informacija dobivenih od otočnih dionika. Prioritetna područja ulaganja na otocima Zadarske županije određena su u suradnji s otočnim dionicima na temelju identificiranih specifičnih potreba i potencijala područja te u skladu s mjerama Nacionalnog plana razvoja otoka 2021. – 2027. i Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. Javno savjetovanje koje je provedeno od 1. do 31. kolovoza 2023. godine bila je prilika da javnost vidi dokument prije nego što on stupi na snagu, te da ga komentira i predloži eventualne izmjene.“ – pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.

U izradu dokumenta izravno su bile uključene i otočne koordinatorice. Na temelju Sporazuma s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU, djelatnici Agencije ZADRA NOVA već tri godine obavljaju poslove otočnih koordinatora. Trenutne otočne koordinatorice su Ana Dušević i Maja Bašić. Kroz intenzivnu suradnju s otočnim jedinicama lokalne samouprave one rade na poboljšanju preduvjeta za održivi razvoj otoka.

Suradnja

Od samog početka izrade Plana razvoja otoka, brojni otočni dionici bili su aktivni u oblikovanju dokumenta. Predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke sami su predlagali projekte za definiranje prioritetnih ulaganja. Prema zaprimljenim potrebama i projektima, najveće su potrebe za unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima te za kulturne usluge.  Tu su i projekti unaprjeđenja energetske učinkovitosti i jačanja kapaciteta civilne zaštite za borbu protiv prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama kroz jačanje kapaciteta sigurnosnih službi i sustava civilne zaštite razvojem povezane infrastrukture i primjenom novih tehnika i tehnologija.

Na temelju toga definirana su područja ulaganja Teritorijalne strategije. Ključna područja ulaganja Teritorijalne strategije razvoja otoka su četiri operacije usmjerene ka:

  • održivom upravljanju, očuvanju i korištenju otočnog prostora
  • unaprjeđenju poslovne i javne infrastrukture na otocima
  • valorizaciji kulturne baštine i razvoju kulturnih usluga te
  • poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energija na otocima.

Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika te je Teritorijalna strategija razvoja otoka Zadarske županije izrađena u skladu s načelom partnerstva. Sudjelovanje lokalnih otočnih dionika i ostalih partnerskih institucija u oblikovanju i provedbi Teritorijalne strategije razvoja otoka formalizirano je kroz sudjelovanje Radne skupine – Otočnog partnerstva te rad Partnerskog vijeća Zadarske županije i Odbora za vrednovanje.

Radna skupina – Otočno partnerstvo s radom nastavlja i nakon izrade i donošenja dokumenta, te joj je daljnja uloga praćenje zadanih ciljeva i očekivanih ishoda Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije te davanje suglasnosti na predložene projekte za financiranje.

Idući korak je potpisivanje Sporazuma između Zadarske županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a kojim će ustanoviti prava i odgovornosti. Sporazum će poslužiti kao pravna osnova za provedbu Teritorijalne strategije obalno-otočnih županija te pokretanje poziva na dostavu projektnih prijedloga unutar ITP-a za otoke.

Agencija ZADRA NOVA, kao regionalni koordinator razvoja, najprije je odlukom Skupštine Zadarske županije izrađivala dokument, a sad je dobila ulogu jedinice za koordinaciju provedbe Teritorijalne strategije.

Ugovaranje projekata i početak realizacije očekuje se u drugoj polovici 2024. godine, a tome će prethoditi i javno savjetovanje gdje će javnost imati uvid u poziv za dodjelu sredstava, te u konačnici objava poziva i prijava projektnih prijedloga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽUPANIJA: Objavljen JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja marikulture za 2024. godinu

Objavljeno

-

By

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije objavio je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja marikulture za 2024. godinu (u daljnjem tekstu: Javni poziv). Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva je 20.000,00 EUR-a, a prijave se podnose do 28. kolovoza 2024. godine. Ovim Javnim pozivom želi se nastaviti poticati razvoj marikulturne djelatnosti na području Zadarske županije. Potpora se može dodijeliti fizičkim i pravnim osobama iz ranga mikro poduzeća (manje od 10 zaposlenika, čiji je godišnji promet manji od 2.000.000,00 EUR-a) koje su nositelji dozvole za akvakulturu na području Zadarske županije.

Predmet dodjele potpore mora se obavljati na području Zadarske županije.

Sufinanciraju se troškovi nastali i plaćeni od 26. studenog 2023. godine do dana zatvaranja Javnog poziva.

Potpore male vrijednosti, Zadarska županija će dodijeliti za mjere:

  • MJERA 1: Potpore za pripremu projektne dokumentacije u marikulturi
  • MJERA 2: Potpore za razvoj marikulture
  • MJERA 3: Potpore za ulazak u sustave zaštite naziva prehrambenih proizvoda

Za mjeru 1. i 2. prihvatljivo je financiranje do 50% ukupnih dokumentiranih troškova. Najveći pojedinačni iznos može iznositi do 4.000,00 EUR-a po pojedinačnoj mjeri.

Financiranje u Mjeri 3. je 100% i ograničeno na 700,00 EUR-a po korisniku.

Tražitelj potpore može se prijaviti na sve tri mjere, a za koje je ukupan maksimalan iznos koji se može odobriti 4.000,00 EUR-a.

Tražitelj potpore može se prijaviti na dvije mjere za koje je maksimalan iznos koji se može odobriti 5.000,00 EUR-a uključujući i iznos bonusa u slučaju da ostvaruje pravo.

Zahtjev se podnosi isključivo u elektronskom obliku, odnosno putem SOM sustava.

Javni poziv i sva potrebna dokumentacija u vezi istog, objavljena je na web stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr

(poveznica Natječaji, Aktivni natječaji), ali je dostupna i u SOM sustavu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Obilježena 32. obljetnica osnutka 7. Domobranske pukovnije

Objavljeno

-

By

Odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima na Gradskom groblju u Zadru i svetom misom je obilježena 32. obljetnica osnutka 7. Domobranske pukovnije Zadar.

Kroz postrojbu je prošlo više od 5000 branitelja, 35 ih je poginulo i preminulo u Domovinskom ratu, a više stotina ih je ranjeno.

Uz  obitelji poginulih te predstavnike ratnih postrojbi, počast poginulima odalo je i izaslanstvo Zadarske županije i Grada Zadra koje su predvodili župan Božidar Longin I gradonačelnik Branko Dukić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIOPĆENJE / Opća bolnica Zadar: “Posjete bolesnicima neometane. Iznimka su odjeli s više oboljelih od COVID-19”

Objavljeno

-

By

U Općoj bolnici Zadar u zadnjih tjedan dana bilježi se nagli porast oboljelih pacijenata od COVID-19 te se trenutno na bolničkom liječenju ukupno nalazi 21 oboljeli pacijent od COVID-19. Svi su oni primarno hospitalizirani zbog svoje osnovne bolesti, a ne zbog COVID-19. Samo jedan pacijent hospitaliziran je poradi COVID-19 infekcije.

U zdravstvenim ustanovama kod oboljelih pacijenata od COVID -19 i dalje se provodi propisana mjera respiratorne izolacije u trajanju od 10 dana. Posjete bolesnicima se neometano odvijaju, osim na odjelima gdje je utvrđena povećana incidencija oboljelih od COVID-19. Tada se posjete zabrane i/ili ograniče na jednog člana obitelji uz obavezno korištenje maske. Naime, preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za postupanje nakon proglašenja prekida epidemije COVID-19 nalažu da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako za isto postoji medicinsko opravdanje. Stoga se u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije mogu postrožiti epidemiološke mjere, ali samo dok se na odjelu ne razriješi epidemiološka situacija. Također, ovim putem ljubazno molimo i sve posjetitelje, pacijente, stručne suradnike da prilikom dolaska u bolnicu koriste masku. Ista preporuka naravno vrijedi i za djelatnike.

Nakon proglašenja prekida epidemije COVID-19 zasigurno je došlo do opuštanja među građanima te popuštanja mjera. Ne možemo sa sigurnošću reći zašto je trenutno došlo do porasta oboljelih od COVID-19, odnosno utječe li na to i povećan priljev turista, ali ono što možemo zaključiti je da se radi o blažim kliničkim slikama bolesti ili asimptomatskim pacijentima.

Općenito kod pojave respiratornih bolesti preporuka je da se svi građani pridržavaju takozvane “respiratorne higijene”. Navedene mjere propisuje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a gdje preporučuju da sve zaražene osobe, bez obzira provode li izolaciju ili ne, u kontaktu s drugim osobama nose FFP2 maske u trajanju 10 dana od početka simptoma (simptomatski bolesnici). Uz nošenje maske u istom razdoblju treba provoditi pojačanu higijenu ruku (pranje i dezinfekcija ruku), a simptomatski bolesnici trebaju provoditi i respiratornu higijenu (koristiti jednokratne maramice i ispravno ih odlagati, ne kašljati u dlan već u podlakticu).

Naglasak je stavljen na zaštitu imunokompromitiranih, kroničnih bolesnika, pa je preporuka da oboljela osoba, koja tijekom infektivnog razdoblja može posebno ugroziti kronične bolesnike, starije osobe, trudnice i imunokompromitirane osobe, s njima treba izbjegavati kontakt. Naročito treba izbjegavati i odlazak u zdravstvene ustanove ako to nije nužno radi zdravstvene skrbi. Ako je odlazak ipak nužan, onda zaražena osoba treba odmah pri dolasku naglasiti da je zaražena virusom SARS-CoV-2 te joj se ne smije uskratiti nužna terapija i/ ili nužna zdravstvena skrb. Osoba s jasno izraženim simptomima koja je pozitivna na COVID-19 treba izbjegavati i bilo kakav kontakt s većim brojem ljudi u zatvorenom prostoru, uključujući i javni prijevoz. Ukoliko je nužno, potrebno je obavezno nositi masku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu