Novi Teslin automobil “za narod” trebao bi koštati ispod 25.000 dolara. Otkriveno je to u ulomku iz knjige Waltera Isaacsona – Elon Musk.

Tako doznajemo da će pristupačni električni automobil biti futurističkog stila, nešto poput već predstavljenog Tesla Cybertrucka, prenosi Axios.

Drugim riječima, mogli bismo očekivati sličan aerodinamički pristup, iako u manjem paketu. Ako je vjerovati autoru Isaacsonu, upravo se jedan takav prijedlog svidio čelniku Tesle. “Kad jedan od ovih dođe iza ugla. ljudi će misliti da vide nešto iz budućnosti”, rekao je Elon Musk.

Početni model planira se proizvoditi uz koncept autonomnog robotaksija. Musk se zalaže za razvoj potonjeg unatoč protivljenju Teslinih direktora, rekavši da bi se program mogao suočiti s preprekama u odnosu na vladine sigurnosne standarde.

“Ovo vozilo mora biti dizajnirano kao čisti robotaksi. Preuzet ćemo taj rizik. Moja je greška ako se pokvari”, rekao je Musk koji želi da robotaksiji budu potpuno automatizirani, bez upravljača i pedala.

Isprva, Musk nije pristajao na da najpovoljniji model bude i robotaksi, prognozirajući da bi to učinilo pristupačni automobil “nepotrebnim”. Ali kako se priča razvijala, on sada planira napraviti oba modela u tvornici u Austinu.

Znanstvenici NASA-e napravili su proračun da će asteroid Bennu udariti u Zemlju za 159 godina, točnije 24. rujna 2182.

S obzirom da datum ulazi u 22. stoljeće, ne moramo još dugo brinuti zbog ovog asteroida.

Asteroid, nazvan Bennu, prođe Zemlju svakih šest godina i upola je manji od asteroida za koji se smatra da je ubio dinosaure.

Ako se Bennu sruši na Zemlju, to će izazvati pustoš 965 kilometara od mjesta nesreće, ali nije dovoljno veliki da izazove izumiranje širom svijeta.

NASA radi na planovima da usmjeri smjer sudara asteroida i preusmjeri asteroid Bennu. Njihova misija je sada u završnoj fazi.

Teleskop James Webb (JWST) snimio je udaljeni planet kojem veći dio površine čini ocean, a dokazano na njemu postoje molekule na bazi ugljika.

Riječ je o egzoplanetu K2-18b koji kruži oko hladne patuljaste zvijezde K2-18 i nalazi se unutar naseljive zone zvijezde, ili Zlatokose, te je 8,6 puta masivniji od Zemlje. Analiza Webbovih opažanja otkrila je da planet ima obilje metana i ugljičnog dioksida u atmosferi.

Prisutnost ovih molekula, koje nose ugljik, zajedno s nedostatkom amonijaka, mogla bi ukazivati na atmosferu bogatu vodikom koja okružuje oceanski svijet, navodi se u priopćenju NASA-e.

Svemirski teleskop Hubble isprva je uočio tragove vodene pare u atmosferi egzoplaneta. Otkriće, opisano u studiji iz rujna 2019., pomoglo je znanstvenicima da se vrate na K2-18b radi daljnjeg proučavanja.

Teleskop Webb, koji može detektirati infracrveno svjetlo nevidljivo ljudskom oku i osjetno je moćniji nego Hubble, tražio je koji točno elementi postoje u atmosferi planeta.

Najnovija promatranja također ukazuju na to da bi na K2-18b mogla biti prisutna vrlo posebna molekula, nazvana dimetil sulfid.

“Većina dimetil sulfida u Zemljinoj atmosferi emitira se iz fitoplanktona u morskom okruženju”, navode iz NASA-e.

Ovi novi dokazi proširuju znanstveničko razumijevanje egzoplaneta sličnih K2-18b. Otkrića o sastavu njegove atmosfere sugeriraju da bi to mogao biti “Hycean egzoplanet”, teoretski tip egzoplaneta koji je vruć, ali je prekriven oceanima i ima atmosferu bogatu vodikom.

Tamo gdje postoje tekući oceani, postoji potencijal za život, ali istraživači još uvijek nisu sigurni da bi ti Hyceanski planeti uopće mogli održati život. Studija iz kolovoza objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, primjerice, sugerira da bi bili podvrgnuti razornom učinku staklenika.

“Još uvijek nema potvrđenih Hycean egzoplaneta. I ne postoji planet poput K2-18b u našem Sunčevom sustavu, a to čini planete poput njega slabo razumljivima”, prema NASA-i.

“Priroda njihove atmosfere predmet je aktivne rasprave među astronomima”, stoji u priopćenju za javnost svemirske agencije.

Ali istraživači uključeni u analizu ovih nedavnih opažanja K2-18b naglasili su da je nastavak otkrivanja njegovih misterija ključan.

“Naš krajnji cilj je identifikacija života na egzoplanetu pogodnom za život, što bi promijenilo naše razumijevanje našeg mjesta u svemiru. Naša su otkrića obećavajući korak prema dubljem razumijevanju Hyceanskih svjetova u ovoj potrazi”, kaže astronom Nikku Madhusudhan, profesor astrofizike i egzoplanetarne znanosti na Cambridgeu.

Naravno, znanstvenici planiraju nastaviti koristiti Webb teleskop za proučavanje udaljenog planeta i pokušati dodatno potvrditi nova otkrića.

“Ovi su rezultati proizvod samo dva promatranja K2-18b i pred nama je još mnogo toga. To znači da je naš rad ovdje tek rana demonstracija onoga što Webb može promatrati u egzoplanetima u nastanjivoj zoni”, izjavio je koautor studije, astronom Savvas Constantinou, doktorand astrofizike na Cambridgeu.