Hrvatska je prošla drugi toplinski val ove godine. Premda stručnjaci neprestano upozoravaju na opasnost od vrućina i visokih temperatura, plaže su prepune ljudi između podne i 16 sati, kao i gradske ulice.

Međutim, toplinske valove ne treba shvaćati olako jer mogu izazvati u najmanju ruku dehidraciju, a u najgorem slučaju toplinski udar.

Pitali smo dr. med. Barbaru Bekavac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako prepoznati probleme i što možemo učiniti da ih spriječimo.

Što je uopće toplinski udar?

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati, stoji na stranicama HZJZ-a.

Koje su posljedice dehidracije?

Prije nego što tijelo kolabira, dolazi do dehidracije. To je nešto što uvijek treba imati na umu i o čemu treba voditi računa.

“Posljedice dehidracije ovise o težini dehidracije. Kod blage dehidracije suha je sluznica usta, javlja se osjećaj žeđi te je smanjeno mokrenje.

Kod umjerene dehidracije dodatno se može javiti i ubrzani rad srca, letargija, upale oči, gubitak turgora kože, dok se kod teške dehidracije javlja i ubrzano disanje, cijanoza, hipotenzija te u najgorim slučajevima koma”, objašnjava dr. med. Barbara Bekavac.

Što piti za velikih vrućina, a što izbjegavati?

Preporuča se piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da se njima ne izazove jača dehidracija.

“Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie ili spravite laganu juhu da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi”, napominje Bekavac.

Na pitanje koliko bismo tekućine trebali piti kad su velike vrućine, odgovara:

“Preporuča se piti oko osam čaša vode dnevno što je oko litre i pol do dvije. Međutim, tijekom toplinskog vala, a posebno ako vježbamo, potrebe za vodom rastu na do tri litre dnevno. Važno je to rasporediti tijekom dana, a ne piti prevelike količine odjednom jer pijenje previše (više od 1,5 litre na sat) vode ili drugih tekućina (sportski napici, energetski napici itd.) može dovesti do preniskih koncentracija elektrolita u krvi.”

Preporuke za zaštitu od vrućina

Donosimo i preporuke za zaštitu od vrućina koje su skupili stručnjaci HZJZ-a.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine ta da vam boja urina bude svijetla.

Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).

Osobe koje rade vani (npr. građevinski radnici) trebaju se češće odmarati, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.

Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.

Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.

Potražite hlad.

Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.

Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.