Svijet
Rekordni toplinski val diljem svijeta, uvode se drastične mjere: “Ovo je peć!”
Rekordni toplinski val i dalje traje u nedjelju u svijetu, od Europe do Kine i Sjedinjenih Država, prisiljavajući vlasti na poduzimanje drastičnih mjera kako bi se nosile s toplinskim valovima i novim požarima, znakovima globalnog zatopljenja.
Italija, od sjevera do juga, prolazi toplinski val s povijesnim temperaturnim rekordima koji se očekuju sljedećih dana, piše francuska novinska agencija Afp.
U nedjelju je za 16 gradova oglašen crveni alarm diljem zemlje, a očekuje se da će temperature doseći 36/37°C od Rima do Bologne i prije vrhunca toplinskog vala početkom sljedećeg tjedna.
“To je peć. Ne možemo predugo ostati na istom mjestu”, rekla je za AFP u subotu ujutro Veronika Niederlovi, 16, češka turistkinja koja je došla posjetiti Rim.
Talijanska vlada savjetovala je svima koji se nalaze u područjima obuhvaćenim crvenim alarmima da izbjegavaju izravnu boravak na otvorenom sredinom dana, te da vode posebnu brigu o starijim i ranjivim osobama.
Najintenzivniji toplinski val svih vremena?
Prema dnevniku Il Messaggero, dvojica nogometaša amatera u dobi od 48 i 51 godine umrla su u petak navečer, nakon što im je pozlilo, vjerojatno zbog vrućine, tijekom utakmica na jugu zemlje.
Talijanski meteorološki zavod strahuje od “najintenzivnijeg toplinskog vala ljeta, ali i jednog od najintenzivnijih svih vremena”.
Ni sjever poluotoka ne bi trebao biti pošteđen s 38°C koliko se očekuje u utorak u Milanu.
U Njemačkoj su najviše temperature u subotu izmjerene u bavarskom mjestu Möhrendorf-Kleinseebach (38,8 stupnjeva). Osim toga, u Berlinu je zabilježeno 35°C, a u Muenchenu 34°C., piše njemačka agencija dpa.
U Francuskoj je ministar poljoprivrede Marc Fesneau u subotu bio žestoko kritiziran, jer je uvjeravao da su temperature “prilično normalne za ljeto”.
Reagirale su utjecajne ličnosti, poput stručnjaka za agroklimatologiju Sergea Zake. “Kada će naši političari shvatiti i prihvatiti izazove klimatskih promjena?”, požalio se na Twitteru.
Mjesec lipanj bio je drugi najtopliji od početke mjerenja u Francuskoj, gdje je nekoliko departmana od utorka stavljeno pod narančasti alarm zbog toplinskog vala.
Grčka također pati zbog toplinskog vala, zbog čega su vlasti bile prisiljene zatvoriti atensku Akropolu tijekom najtoplijih sati u nedjelju treći dan zaredom, kada su temperature u zemlji dosezale preko 41°C.
Temperature su u subotu premašile 40C na 87 mjernih stanica, prenijela je grčka novinska agencija ANA.
Esktremno visoke temperature
Ekipe Crvenog križa, raspoređene u podnožju Akropole kako bi pomogle turistima, intervenirale su “desetke puta” kako bi spasile posjetitelje zadnjih dana.
U Španjolskoj se očekuje novi val vrućine između ponedjeljka i srijede nakon kratkog predaha ovog vikenda na kraju tjedna u kojemu su temperature premašile 40°C u Andaluziji na jugu zemlje, kao i na Kanarskim otocima.
“Novi val bit će kratak, ali intenzivan: trebali bismo prijeći 42 stupnja”, napisala je Meteorološka agencija (Aemet) na Twitteru.
Sjeverna Afrika također je pogođena. U Maroku se novi toplinski val najavljuje do utorka, s temperaturama koje će varirati između 37 i 47°C u nekoliko pokrajina, prema Glavnoj upravi za meteorologiju (DGM).
U Aziji, nekoliko pokrajina u južnoj i jugoistočnoj Kini doživjet će visoke temperature tijekom vikenda, dosezati 35 do 40 C, prema Središnjem meteorološkom opservatoriju. Ponegdje na sjeverozapadu u nekim bi gradovima temperatura mogla prijeći i 40°C.
U Japanu su vlasti pozvale stanovništvo na oprez jer se očekuje da će temperature u nedjelju i ponedjeljak na istoku zemlje doseći 39°C.
S druge strane svijeta jug Sjedinjenih Država prži se na vrućini: deseci milijuna Amerikanaca, od Kalifornije do Teksasa, trpjeli su opasno visoke temperature za koje se očekuje da će dosegnuti vrhunac tijekom vikenda.
U Phoenixu, metropoli Arizone na jugozapadu SAD-a, u subotu je zabilježeno gotovo 44°C, a meteorolozi očekuju da živa dosegne 46°C.
U Kaliforniji u Dolini smrti, jednom od najtoplijih mjesta na Zemlji, u nedjelju se očekuju novi temperaturni vrhunci, možda i do 54°C, nakon što je u subotu u podne zabilježeno 48°C.
Na jugu države američki se vatrogasci od petka bore s nekoliko vrlo žestokih požara koji su poharali više od 1214 hektara i doveli do evakuacije stanovništva.
U Jordanu, pogođenom valom koji je premašio 40°C u nekim regijama, hitne službe bore se sa šumskim požarima.
Temperaturni rekordi
Na globalnoj razini, mjesec lipanj bio je najtopliji izmjeren, pokazuju europski Copernicus te američke agencije NASA i NOAA.
Potom je prvi puni tjedan srpnja bio najtopliji ikada zabilježen, prema preliminarnim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Emisije stakleničkih plinova povećavaju snagu, trajanje i brzinu ponavljanja toplinskih valova, kažu stručnjaci.
Vrućina je jedan od najsmrtonosnijih vremenskih događaja, rekao je WMO.
Prošlog su ljeta samo u Europi visoke temperature uzrokovale više od 60.000 smrtnih slučajeva, pokazalo je nedavno istraživanje.
Južna Europa nastavit će znojiti sljedeći tjedan jer intenzivan toplinski val ne pokazuje znakove popuštanja, piše u nedjelju BBC.
“Temperature će dosegnuti vrhunac između 19. i 23. srpnja – ne samo u Italiji nego i u Grčkoj, Turskoj i na Balkanu. Nekoliko lokalnih toplinskih rekorda unutar tih područja moglo bi biti oboreno tijekom tih dana”, rekao je talijanski meteorolog i stručnjak za klimu Giulio Betti za BBC.
Europski toplinski val proširit će se na Balkan kasnije sljedećeg tjedna – iako nekoliko zemalja, poput Srbije i Mađarske, već ima dnevne temperature koje se kreću oko 35C.
Razdoblja intenzivnih vrućina zbog globalnog zatopljenja sve češća, intenzivnija i sve dulja.
“Toplinski valovi jačaju svake godine u broju i intenzitetu… i oni su među najopipljivijim, evidentnim, dokumentiranim i jasno vidljivim znakovima klimatskih promjena”, rekao je Betti.
“Europska ljeta postala su puno, puno toplija posljednjih godina… Ono što bi nas trebalo brinuti jest da ljeta bez intenzivnih i dugotrajnih toplinskih valova jednostavno više ne postoje. ‘Normalna’ ljeta postala su rijetkost.”
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.
Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.
Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.
S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.
Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.
Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.
Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.
Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.
Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.
TJEDNI HOROSKOP od 15.6. do 21.6. – Najsretniji znakovi će biti Blizanac, Lav, Rak
Mobilne ambulante od sutra na terenu: zdravstvena skrb bliže stanovnicima sela, zaobalja i otoka
SJAJNA VIJEST ZA RAŠTANE I SIKOVO / Završena izgradnja vodovodne mreže – omogućena vodoopskrba za 1.275 stanovnika!
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
PROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
ZDRAVSTVENA SKRB ZA DJECU I MLADE / Nove ambulante psihologa i logopeda u zadarskoj Poliklinici
PROGNOZA / Stiže nevrijeme! Meteolarm na visokom stupnju, moguć olujni vjetar, tuča i poplavljivanje
FOTOGALERIJA / Ljetni đir
SUBOTA, BOKANJAC / Zadar domaćin juniorskog Prvenstva Hrvatske u dizanju utega
Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
GENERACIJA BETA / Djeca rođena poslije 2025. vjerojatno će biti “bez diplome i mirovine, te neće raditi u uredima”. Evo za što ih trebaju pripremiti roditelji
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Ljetni đir
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
Sport4 dana prijeTRAJU PRIJAVE / U subotu prva Jedriličarska regata Svetko Perković
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ PAGA / Julija Stefanović nova je Miss Zadarske županije