Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

VLASNIK BOŠKINCA / Boris Šuljić: “Hrvatska, kao destinacija, treba biti još bolja i skuplja”

Objavljeno

-

foto: Instagram

Kao jedan od glavnih problema vezanih uz turizam, Boris Šuljić, vlasnik hotela Boškinac na Pagu, vidi urbanizam. Kaže da se svi drugi problemi nekako rješavaju – i odljev radne snage, i sezonalnosti, i profitabilnost. Ali urbanizam i prostorno planiranje su, smatra Šuljić, predmet brojnih koruptivnih aktivnosti, koje s jedne strane pojedincima donose ozbiljnu korist, a s druge strane nezaustavljivo sakate najljepše dijelove naše obale i dugoročno nas sidre u plićacima turističke ponude.

Već više godina provlači se priča da je Hrvatska postala prilično skupa destinacija, a fizički pokazatelji turizma – broj noćenja i dolazaka, kao i prihodi, konstantno rastu. Godinama se priča o cijenama kave na Stradunu. Ove godine je hit tema cijena kuglice sladoleda – je li previše naplatiti 2 ili 3 eura – no činjenica jest da su i u drugim popularnim turističkim središtima, pogotovo na najboljim lokacijama, cijene također visoke.

O tome je li Hrvatska zaista postala preskupa u odnosu na ono što nudi, N1 je razgovarao s Borisom Šuljićem, vlasnikom hotela i restorana s Michelinovom zvjezdicom Boškinac na Pagu.

Hrvatska nije preskupa, a histerija oko cijene sladoleda stvara nezdravu atmosferu

“Hrvatska definitivno nije preskupa destinacija, generalno gledajući, međutim uvijek je preskupo ono što ne daje očekivanu vrijednost za novac, ono što je loše deklarirano, što je ispod individualnih očekivanja konzumenta, a takvih primjera na našoj obali imamo nažalost puno previše, i ne, nismo mi svjetski prvaci u tome, ima takvih loših primjera u svim bitnim turističkim velesilama. Ono što bi se u ovom trenutku možda moglo reći jest to da nije realna niti produktivna trenutna medijska histerija oko cijena na Jadranu. S jedne strane histeriziranje nikad ne korespondira s razboritim pogledom, s druge strane postoji opasnost da i oni koji zaista vrijede, i koji doista nude ozbiljnu vrijednost za novac, postanu žrtve takve histerije, jer se šalju generalizirane poruke o nacionalnom poskupljenju po svim osnovama”, kaže Šuljić.

Kaže i da je svjestan činjenice da je, nažalost, veliki dio hrvatskih građana siromašan i da si ne mogu priuštiti ni najskromnije ljetovanje, ali i da se spomenutom histerijom potpiruju frustracije upravo kod siromašnijeg dijela stanovništva i stvara nezdrava atmosfera.

“Medijima generalno ništa ne želim, niti mogu zamjeriti, no kod ove situacije ne mogu se oteti dojmu da se dolijeva ulje na vatru frustracija tog dijela našeg stanovništva, tranzicijskih gubitnika, umirovljenika i djela građanstva koje je radno ovisno, a za svoj rad nije adekvatno plaćeno. Sve su to činjenice koje se ne mogu promatrati samo kroz banaliziranje cijene kuglice sladoleda ili kroasana. Stvara se nezdrava atmosfera. Ali tako nije samo u ovom slučaju jer medijsko raslojavanje po različiti bitnim i nebitnim temama, zauzimanje pretjerano kategoričkih stavova bez argumenata i rasprave, dodatno zamućuje pogled na stvarnost i odvlači nas još dalje od rješavanja ozbiljnih društvenih poteškoća”, kaže.

Smatra da Hrvatska kao turistička destinacija definitivno nije preskupa. “Dapače treba nuditi još skuplje i luksuznije sadržaje, treba biti još čišća, ljepša, vedrija, ukusnija, kvalitetnija i skuplja”, poručuje.

Anegdota od prije 20 godina govori da malo znamo o vrijednostima

Ispričao nam je i jednu anegdotu otprije dvadeset godina iz 2003. godine, kada je Boškinac tek započinjao s radom.

“Dvoje stranih turista ušlo je u lokalnu Turističku zajednicu i raspitivalo se o našem novootvorenom hotelu, na što im je djelatnica odgovorila da je doista riječ o lijepom i kvalitetnom hotelu, ali vrlo skupom. Tom jednom riječju ta je djelatnica ponizila istovremeno i to dvoje turista, i nas, i sebe i cijelu destinaciju. Bilo je to prije 20 godina ali i danas moramo biti oprezniji kod klasificiranja i vrednovanja, naročito ako o tim vrijednostima malo znamo”, kaže Šuljić

Dugo vremena pričalo se da se Hrvatska treba odmaknuti od masovnog turizma, podići se na višu razinu, jer masovni turizam troši resurse za relativno mali povrat. Sada, pak, kad su cijene porasle, što može promijeniti strukturu gostiju i pomoći upravo odmicanju od masovnog turizma, kao problem u javnosti ističu se previsoke cijene.

Hrvatsku, smatra Šuljić, niti jedna strategija ne može brzo turistički restrukturirati. “Prestar sam i predugo u ovom poslu da ne bih pratio sve lokalne, regionalne i nacionalne strategije koje su pompozno najavljivanje a njihov krajnji učinak je bio ili nikakav ili mizeran”, kaže i dodaje:

“Tržište je snažan kotač i snažan regulator mnogo čega u svakom tržišnom gospodarstvu, naše je turističko tržište u ozbiljnom neredu i ne vjerujem da će ono samo po svojoj inerciji donijeti brza i efikasna poboljšanja. Nisam za pretjeran utjecaj države na tržište, ali nisam ni za žmirenje na loše trendove. Za to valjda odvajamo porezni novac. Da stvaramo, između ostalog, pravednije, bolje i potentnije poslovno okruženje, pa na taj način podižemo razinu blagostanja svih svojih građana. Skeptičan sam u vezi efikasnosti novog Zakona o turizmu, prije svega jer se prevelika odgovornost prebacuje na lokalne uprave, a upravo tamo postoje brojne poteškoće koje priječe ostvarivanje željenog napretka u turizmu.”

“Potrebno je zaustaviti ‘građevinski eldorado’ koji uništava obalu”

Kao jedan od glavnim problema vezanih uz turizam Šuljić vidi urbanizam. “Svi se drugi problemi nekako rješavaju – i odljev radne snage, i sezonalnosti, i profitabilnost, ali urbanizam i prostorno planiranje su predmet brojnih koruptivnih aktivnosti koje s jedne strane pojedincima donose ozbiljnu korist, a s druge strane nezaustavljivo sakate najljepše dijelove naše obale i dugoročno nas sidre u plićacima turističke ponude”, kaže.

Hrvatska mora nastaviti graditi visoko kvalitetne turističke kapacitete, smatra Šuljić ali i upozorava da je potrebno bolje regulirati, a dijelom i zaustaviti “građevinski eldorado” koji se događa po obali i otocima.

“Hrvatski turizam može isporučivati još veću vrijednost za još veći novac, to jest nešto sporiji put, ali je ispravniji. Politički ciklusi pritom nisu saveznici sporijem i kvalitetnom razvoju kao ni sami građani koji prodaju svoje djedovine i investitori koji koriste takvu situaciju i novac parkiraju u beton gdje mu je trenutno ipak najugodnije. Odgovorna društva moraju primjetiti ovakve negativne trendove i suočiti se hrabrije s njegovim rješavanjem. Ako mene pitate, ja bih krenuo od dobre analize, prvenstveno legislative koja regulira urbanizam i građenje, a potom i porezne politike koja mora biti dodatni alat u pravednom raspoređivanju društvenog tereta, što bi kao krajnji cilj rezultiralo društvom koje građanima isporučuje više blagostanja, uz snažnije gospodarstvo, efikasniju upravu i očuvaniji okoliš”, zaključuje Šuljić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(NYIOOC 2024) ZADARSKI MASLINARI SJAJNI U NEW YORKU: Pakoštanci osvojili pet od ukupno 80 hrvatskih odličja

Objavljeno

-

By

Pakoštanci: Ante Vulin, Danijela Lalin i Tomislav Čudina. Na forografiji nedostaje  Mario Barešić iz Draga

Treći smo na svijetu, a kad bi se spojili kriteriji uspješnosti i broj osvojenih zlata mi bi smo još bolje prošli, kaže Ante Vulin, nagrađivani maslinar iz Pakoštana

Hrvatski maslinari mogu početi slaviti  uspjeh postignut na upravo završenom najvećem i najprestižnijem  svjetskom ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2024 (World Olive Oil Competition  New York).

“Treći smo na svijetu. Iako s manje uzoraka ponovili smo uspjeh iz prošle godine kada smo također osvojili treće mjesto”, prokomentirao je upravo objavljene rezulate Ante Vulin, maslinar iz Pakoštana u Dalmaciji. On je i ove godine za svoju robnu marku Antino Santa Lucija  od sorte Oblica dobio zlatno odličje.

Ispred Hrvatske samo Italija i Amerika

Ponosni su i ostali hrvatski maslinari.  U konkurenciji 913 uzoraka iz zemalja sjeverne hemisfere sa svojih 97 ekstra djevičanskih ulja, osvojili  su ukupno 80 nagrada od kojih 62 zlatne i 18 srebrnih.

Ispred Hrvatske su samo Italija  i SAD. Talijanski maslinari su ove  godine na NYIOOC prijavili  217 uzoraka i osvojili 140 nagrada (95 zlatnih i 45 srebrnih). Po prvi put na visoko drugo mjesto probile su  se Sjedinjene američke države.  Sa  140 prijava američki maslinari osvajaju 93 nagrade (60 zlatnih i 33 srebrne). Četvrta Španjolska  124 uzorka 80 nagrada (61 zlato i 19 srebro).

“Kad bi se spojili kriteriji uspješnosti i broj osvojenih zlata mi bi smo još bolje prošli”, kaže Vulin.  Od još nekolicine hrvatskih maslinara čuli smo slične prijedloge. Neki misle da bi, kao na Olimpijadi i sličnim sportskim natjecanjima,  zlatne medalje trebale biti glavni kriterij za plasman svake pojedine države.

  Već i letimičan pogled na ostvarene rezultate govori da su hrvatski maslinari  po stopi uspješnosti daleko najbolji. Od 97 prijava  dobivenih 80 nagrada uspješnost iznosi  iznosi  82 posto, dok Italija ima  65 posto uspješnosti, SAD 66, Španjolska 65, Grčka 52, Portugal 50 itd.

Ante Vulin: Po uspješnosti mi smo ispred svih

“Mi nemamo velike površine  ni količine ulja. Nemamo ni rafinerije.  Ali imamo, tradiciju, sortiment, prirodni način uzgoja, zdrave plodove i vrhunsko  ulje.  poručuje Vulin.

Doprinos maslinara Zadarske županije

Iz Pakoštana,  uz Vulina,  su njih još trojica  osvojili nagrade na upravo završenom NYIOOC-u: Tomislav Čudina sa uljem Olea Viola,  Mario Barešić sa robnom markom Skiper i OPG Lalin sa  svojima Dalma Oleum Oblica i Dalma Oleum Premium. Znači,  četiri Pakoštanca  osvojila  pet od ukupno 80 hrvatskih odličja

Svoj doprinos velikom hrvatskom uspjehu u New Yorku dali su  i maslinari iz drugih mjesta u  Zadarskoj županiji. Dr. Ivica Vlatković iz Novigrada sa dva zlatna odličja za svoja ulja Forticu Šoltanku i Forticu – Coratina/Leccino,  OPG Morović iz Sali na Dugom Otoku sa robnom markom  Nai 3.3. zatim Miodrag Deša iz Zadra sa svojom Oblicom  iz  maslinika na području općine Poličnik, Grupa Nida sa  robnom markom Grgur iz maslinika na području Nina te PZ Maslina i vino iz Tinja za svoju Light Selektion od sorti Oblica, Istarska Bjelica, Lecino, Buža, Frantoio, Ascolana tenera i Carolea.

“Možemo biti zadodoljni doprinosom maslinara iz Zadarske županije velikom uspjehu Hrvatske  na najvećem svjetskom natjecanju u ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja u New Yorku”, kaže dr. Ivica Vlatković i dodaje: “ Hrvatska je mala zemlja, ali velesila po kvaliteti maslinovih ulja, što se potvrđuje iz godine u godinu”.

 Uspjeh je tim veći ako se zna  s kakvim su se sve problemima  naši maslinari borili  u 2023. malinarskoj godini, počevši od vremenskih nepogoda do štetnika.  “Sve se to odrazilo na količini pa i kvaliteti maslinovih ulja, ali oni najbolji su dokazali da i u najtežim uvjetima mogu proizvesti vrhunska ekstra djevičanska ulja”, kaže Vlatković.

Od 2017. godine otkad sudjeluje na najvećem svjetskom natjecanju u New Yorku njegova ulja su dosad osvojila  ukupno 15 nagrada što ga svrstava među četiri najuspješnija proizvođača ekstra djevičanskog maslinovog ulja  u Hrvatskoj.

Obećavajuća  situacija u maslinicima

Vlatković kao i ostali hrvatski maslinari zadovoljni su dosadašnjim tijekom ove maslinarske godine. “ Situacija u maslinicima je obećavajuća. Proljeće je donijelo dovoljno vlage, temperature su gotovo idealne pa su masline pune cvijeta. Očekujemo i dobru oplodnju. Do berbe je još daleko, ali svi su izgledi da ćemo imati uspješnu kampanju. Puno uspješniju od protekle godine, a to znači i puno više ulja  na najvećem svjetskom ocjenjivanju kvalitete u New Yorku”, poručuje Ivica  Vlatković, kojega smatraju   najboljim maslinarom među liječnicima i najboljim liječnikom među maslinarima.

Dr. Ivica Vlatković zadovoljan doprinosom maslinara Zadarske županije

A Vlatković i ostali uspješni hrvatski maslinari ne kriju  da “žive za dan” kad će Hrvatska   na NYIOOC-u osvojiti još više  nagrada. Najviše od svih zemalja sjeverne  hemisfere gdje se preradi više od 90 posto svjetske proizvodnje maslinovog ulja.   Ako je suditi po obećavajućem stanju u maslinicima  možda im se snovi ostvare već iduće godine  na NYIOOC 2025. Do tada, držimo im palčeve da proizvedu još više vrhunskih ulja i popnu se na vrh svijeta ispred Italije, SAD,  Španjolske, Portugala, Grčke, Turske  i ostalih maslinarskih velesila.

N.J./Dani masline

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIDEO / Na potopljenom lokalitetu kod Korčule ljudi su prije 6.900 godina uzgajali bademe i masline

Objavljeno

-

By

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru nastavlja s istraživanjima 7.000 godina starog neolitičkog potopljenog lokaliteta Soline na otoku Korčuli. Sustavna istraživanja vodi izv. prof. dr. sc. Mate Parica.

Iako još traju istraživanja, otkriveni su ostatci veće kamene arhitekture unutar nalazišta, s jasno definiranom linijom obalnoga zida. Uz izvrsno sačuvani suhozid, na mjestu gdje cesta ulazi u naselje vidi se proširenje te se može pretpostaviti da su na tom mjestu bile dvije povišene kružne konstrukcije, izvorno učvršćene drvenim pilonima zabijenima u tlo.

U prošlogodišnjim istraživanjima pronađeno je nekoliko koštica maslina, te mnoštvo ljuštura badema. Radiokarbonske analize su učinjene direktno na koštici masline i ljušturi badema i pokazuju okvirnu starost od 6.900 godina.

– U vrijeme prije gotovo 7.000 godina na ovom prostoru evidentan je uzgoj bajama, dok su masline najvjerojatnije trgovinom uvezene s istočnog Mediterana, i to su zasad najstariji tragovi maslina na Jadranu, ističe Parica.

Istraživanja financiraju Hrvatska zaklada za znanost (Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana) i udruga Lipa rič (sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Uz Sveučilište u Zadru, sudjeluju arheolozi iz različitih institucija i tvrtki: Dubrovački muzeji, Muzej grada Kaštela, Muzej grada Korčule, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru te Kantharos d.o.o.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom

Objavljeno

-

By

Danas većinom sunčano, mjestimice uz promjenljivu naoblaku. Osobito sredinom dana lokalno će biti pljuskova praćenih grmljavinom, ponajviše na istoku zemlje. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na Jadranu jugozapadni. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 21 i 26 °C.

U ponedjeljak promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima osobito na istoku i jugu. Mjestimice kiša već prijepodne u Gorskoj Hrvatskoj, popodne i u obliku lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, osobito na zapadu. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 8 do 12, na obali i otocima između 13 i 17 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima osobito na jugu, a povremena kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom bit će češći na kopnu i na sjevernom Jadranu, u oblačniju srijedu i drugdje. Vjetar slab i umjeren jugoistočni, na moru će postupno jačati jugo. Temperatura uobičajena za doba godine, neće se bitno mijenjati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu