Misu zahvalnicu, svečani Te Deum za završetak akademske i školske godine, u katedrali sv. Stošije u Zadru u nedjelju, 25. lipnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Želimo Bogu izreći Te Deum, Tebe Boga hvalimo, pri kraju akademske i školske 2022./23. godine za mnoge milosti kojima je Gospodin obdario profesore i studente kao i cijelu akademsku zajednicu Sveučilišta u Zadru, ali i sve ostale učenike, nastavnike, odgojitelje i djelatnike u odgoju i prosvjeti u svim našim odgojnim i obrazovnim ustanovama i službama koje ih prate“ rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo da „Te Deum, kao i svaka naša hvala Bogu, proizlazi iz naših uvjerenja kako svako dobro, svaka spoznaja, svaka čežnja za dobrim, sve stečeno znanje, proizlaze iz Boga kao najvećeg dobra i jedine Istine na kojeg je usmjeren naš život i za kojim duboko čeznemo. Dok proučavamo i promatramo sve oko sebe i u sebi, mi otkrivamo činjenice, istinu, Božje zakonitosti koje se u toj stvarnosti nalaze. Kao vjernici, u znanosti prepoznajemo i otkrivamo mnoge Božje tragove koji su utkani u sve što postoji, u spoznaju koja otkriva određeni dio istine, božanske stvarnosti. Bogu zahvaljujemo zbog svega što smo otkrili, naučili i spoznali kao istinu, jer nam ta spoznaja omogućuje da i Boga, našeg Stvoritelja i Otkupitelja još više upoznamo, da upoznamo najveće dobro“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Naša zahvala Bogu neka bude izvor blagoslova i zahvala svim prosvjetnim djelatnicima, odgojiteljima, nastavnicima, vjeroučiteljima, katehetama, profesorima, znanstvenicima, tehničkom osoblju u odgojno – obrazovnim ustanovama i svima koji prate učenike i studente na putu stjecanja znanja u mudrosti života. Dobri Bog neka bude blagoslov svima koji tragaju za Istinom i prenose je drugima“ poručio je zadarski nadbiskup, naglasivši da Te Deum predstavlja „iskorak prema mudrosti kao istinskom putu života s Bogom“.

Nadbiskup je istaknuo misao Benedikta XVI.: „Te Deum sadrži duboku mudrost, onu mudrost koja nam govori da, usprkos svega, postoji dobro u svijetu i to dobro je predodređeno za pobjedu zahvaljujući Bogu, Bogu Isusa Krista utjelovljenoga, umrloga i uskrsloga. Naravno da je teško ponekad spoznati tu duboku stvarnost, jer zlo je glasnije od dobra; ubojstvo, nasilje, velike nepravde postaju vijesti. Ali suprotno, znakovi ljubavi i služenja, svakodnevni ustrajni i strpljivi napori često ostaju u sjeni, ne izranjaju na površinu. I zbog toga razloga ne možemo se zaustaviti samo na vijestima, ako želimo razumjeti svijet i život. Potrebno je da ostanemo u šutnji, u meditaciji, u tihim dugim promišljanjima. Moramo znati stati, kako bismo promislili“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić. Ohrabrio je da i u takvom svijetu naš duh može naći lijek tim neizbježnim svakodnevnim ranama, može se spustiti u dubine koje se događaju u našem životu i svijetu i stići do mudrosti koja nam omogućuje da životne situacije i stvarnost možemo vrednovati novim očima.

U skladu s riječju iz Predslovlja Misala, prije pretvorbe kao središnjeg dijela euharistijske službe, nadbiskup je rekao da „naša zahvala Boga ne čini većim i uzvišenijim“, nego „naše hvala Bogu otvara nas za milost spasenja i čini nas dionicima Božjeg života“.

U kontekstu prihvaćanja milosti, odnosno zahvaljivanja Bogu, mons. Zgrablić pojasnio je značenje riječi ‘milost’ u teološkom smislu.

„Pod Božjom ‘milošću’ obično podrazumijevamo veliki dar koji nam je bezuvjetno i besplatno darovan, kao što su začeće, život, postojanje, mogućnost odlučivanja i sl. U Svetom pismu ‘milost’ ima i drugo značenje. Hebrejska riječ za ‘milost’ je ‘hen’, a izvodi se od riječi ‘hanah’ što znači ‘postaviti šator’ ili ‘prebivati’ i druge riječi ‘hanan’, što znači ‘nagnuti se’ ili stati kako bi se nekome iskazalo ljubaznost. Dakle, našom zahvalom Bogu, u duhu značenja riječi ‘milost’, primamo Božju nazočnost u naš život u kojoj nam on iskazuje svoju naklonost, ljubaznost, odnosno najveće dobro: vječni život, vječno spasenje po njegovom Sinu Isusu Kristu“ poručio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši da dar milosti kao plod života daruje čovjeku najveće bogatstvo: radost, mir, snagu, sigurnost, mudrost i sl.

„Grčka riječ za milost je ‘haris’, a označava božanski utjecaj u srcu i njegov odraz u životu osobe. Milost Božja je, dakle, božanski utjecaj u mom srcu i životu koji mi daje snagu i mudrost. Iz riječi ‘haris’ proizlazi i riječ ‘hairei’. Anđeo Gabrijel kaže Mariji kod navještenja ‘Hairei Maria’ – ‘Raduj se, Marijo’. Milost je uvijek dar koji u nama potiče radost“ istaknuo je propovjednik. U tom kontekstu, i naša zahvala Bogu tijekom euharistijskog slavlja želi biti radosno zahvaljivanje za primljene milosti.

Nadbiskup je pojasnio i naviješteni ulomak iz Evanđelja po  Mateju, u kojem Isus kaže će onoga tko se prizna njegovim pred ljudima, i on sebe priznati njegovim pred Ocem na nebesima.  A tko se odreče Isusa pred ljudima, odreći će se i on njega pred Ocem na nebesima.

„Evo još jednog razloga reći zajednički Bogu hvala za primljene milosti. Zahvaliti Bogu za sve dobro koje smo učinili ili postigli znači priznati pred sobom i drugima da živimo od Božje milosti te da našim radom i stjecanjem znanja i vještina participiramo na Božjoj Istini koja nam je darovana. Ne zahvaliti Bogu znači stvarati od života ‘plagijat’ u kojem pripisujemo sebi ono što izvorno nije naše, nego smo primili na dar, odnosno milost. Zahvala nam omogućuje veliku milost života u istini i time intimno zajedništvo s Bogom, najvećim Dobrom i jedinom Istinom, Isusom Kristom“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

U misi su sudjelovali i prof. dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru koja službu rektorice obavlja u zadnjem mandatu, prorektori prof. dr. Josip Penezić i prof. dr. Josip Faričić, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. Ante Uglešić te djelatnici i studenti zadarskog Sveučilišta.

Dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, zahvalio je rektorici Vican na suradnji i vrijednome učinjenome za život akademske zajednice u Zadru koju čini oko 5500 studenata. Sveučilište u Zadru baštini tradiciju najstarijeg sveučilišta na tlu Hrvatske i jednoga od najstarijih u Europi te je nasljednik Generalnog učilišta dominikanskog reda iz 14. st.

Dr. Dundović izrazio je uvjerenje da će dr. Vican i „dalje nastaviti vjerno slaviti istine koje dolaze od mudrosti, a znanje bi trebalo doprinijeti toj mudrosti. Nadamo se da ono što činimo jest tako“ rekao je dr. Dundović. Poželio je studentima Božji blagoslov, znanje i uspjeh u polaganju ispita. Dr. Dundović čestitao je i katedralnom župniku don Josipu Radojici Pinčiću njegovu 45. obljetnicu svećeništva koja je bila toga dana.

Misa i u zahvali za prvu godišnjicu biskupskog ređenja mons. Zgrablića 

Na kraju misnoga slavlja, don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, čestitao je nadbiskupu Zgrabliću prvu godišnjicu njegovog biskupskog posvećenja.

Biskupsko ređenje mons. Zgrablića bilo je 25. lipnja 2022. u katedrali sv. Stošije u Zadru. Glavni zareditelj bio je tadašnji zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Suzareditelji su bili mons. Dražen Kutleša, tadašnji splitsko – makarski nadbiskup te porečki i pulski apostolski upravitelj, sada zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK te mons. Ivan Milovan, umirovljeni biskup porečki i pulski. Na biskupskom ređenju mons. Zgrablića bila su 25 hrvatskih nad/biskupa i još petorica biskupa iz drugih zemalja.

U duhu biskupskog gesla mons. Zgrablića, ‘I rod donosite’, vikar Sorić u obraćanju mons. Zgrabliću je rekao: „Poštovani Oče nadbiskupe, u ime vjernika Zadarske nadbiskupije, svećenika, redovnika i redovnica, čestitamo Vam Vašu prvu godišnjicu biskupstva. U želji da nam donosite obilat i bogati rod, prije svega u duhovnom i pastoralnom smislu“.

Mons. Zgrablić zahvalio je na čestitkama, zahvalio je za molitvu i prisutnost vjernika. Prije završnog blagoslova, nadbiskup je rekao: „Srdačno se preporučujem u vaše molitve, da bih ne samo ja i moj život, nego zaista svatko od nas, svaki član obitelji Zadarske nadbiskupije, donosio obilat rod, rod koji označava vječnost i vječno zajedništvo s Bogom“.

Mons. Zgrablić je 70. zadarski nadbiskup, odnosno 114. pastir u kronotaksi zadarskih biskupa, koja u 17 stoljeća postojanja drevne Zadarske Crkve seže od ranog kršćanstva u 4. stoljeću.

U subotu, 14. siječnja 2023., na uočnicu svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj obavijestila je da je prihvaćeno odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.

Nakon službene objave iz Nuncijature u podne, 14. siječnja, mons. Zgrablić u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru u svom prvom razgovoru kao zadarski nadbiskup, za IKA-u i HKR tada je rekao: „Crkvu vodi Isus Krist. Duh Sveti vodi Crkvu. Počevši od najoosobnijega, važno je da biskup i svećenici, svi najprije duboko osluškujemo što Bog govori svakome pojedinome u srcu, ali i što Bog govori Crkvi. Jer Bog vodi Crkvu! Da znamo slušati jedni druge, da slušamo ljude, da slušamo njihove potrebe, da slušamo njihove jade, njihove radosti.

Drugo, da uskladimo naš život proučavajući Evanđelje, Riječ Božju. Kada to činimo, onda imamo mnoge milosti koje nam Gospodin želi udijeliti. Zato nam je dao i različite sakramente u kojima se On susreće s nama, u kojima nam progovara i komunicira svoj život. To je prvo poslanje – da navješćujemo, posvećujemo. To je prva zadaća koja je trajna i u kojoj uvijek treba tražiti nove oblike, nove načine, nove mogućnosti, novi pristup čovjeku. Uvijek se ispitivati kako to činimo, činimo li to dobro, jesmo li koga isključili, kako to možemo bolje učiniti. Dakle, da uvijek budemo otvoreni novome i boljemu.

I ostaje treća dimenzija koja je nužna – Crkva je društvo, jedna organizacija, živo tijelo. Nije Crkva neki mit, nego je sastavljena od živih ljudi, osoba. Prema tome, potrebno je i upravljati strukturama, dobrima, upravljati i materijalnim. To je trostruki zadatak, ne samo biskupa, nego i svećenika i svih odgovornih osoba koje su posvećene Evanđelju i životu po Evanđelju“ rekao je prvoga dana svoje službe zadarskog nadbiskupa Milan Zgrablić.

Između ostaloga, mons. Zgrablić tada je poručio: „Bogu sam zahvalan za sve u mom životu, za sve što mi je Gospodin povjerio. Pa tako i ovu službu, ovu novu odgovornost koju mi Crkva povjerava, povjeravam Gospodinu, molim za pomoć i pouzdajem se u Njegove snage. Neka mi Gospodin dâ milosti i mudrosti da znam prepoznati Njegov glas i vršiti ono što je Njegova volja, jer Božja volja je najbolja za nas. Njegova volja je ono što i mi nosimo duboko u srcu. Kad se naša volja susretne s Božjom voljom, onda je to najbolje za čovjeka, za ovaj svijet, za društvo i Crkvu“.

Ines Grbić