Connect with us

Hrvatska

Od sljedećeg tjedna velika promjena vezana uz kredite. Evo što se mijenja

Objavljeno

-

Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, izvijestila je Hrvatska narodna banka u četvrtak.

U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 4,00 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,25 posto, a kamatna stopa na novčani depozit 3,50 posto. Povećanja će stupiti na snagu 21. lipnja, u srijedu, prenosi Danica.hr.

Kako navode u ESB-u, time se želi suzbiti rastuća inflacija i vratiti je na uobičajene stope od 2 do 3 posto godišnje. Nema nikakve sumnje kako će novo povuećanje referentih kamatnih stopa u EU dovesti do novog pooštravanja uvjeta financiranja, odnosno rasta troškova zaduživanja.

Cijene nekretnina

To će dovesti do rasta kamatnih stopa na kredite i usporavanje njihovih plasmana. Mnogi analitičari navode kako bi to konačno moglo dovesti i do pada cijena nekretnina u Hrvatskoj, odnosno značajnije korekcije.

Pokazatelji kamatnih stopa banaka za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima pokazuju trend rasta od druge polovine prošle godine, s iznimkom kredita na minuse po računima i kredita odobrenih po kreditnim karticama, kod kojih se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja kamatnih stopa.

“Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u travnju ove godine, najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale eurske kredite, koji je iznosio 5,47 posto, što je najviša razina tog prosjeka od siječnja 2019. godine.

Minusi po računima

Najniži prosjek kamatnih stopa u travnju ove godine iznosio je 2,99 posto, a odnosio se na eurske stambene kredite, te je kod njega također zabilježen trend rasta od druge polovine prošle godine.

Kod kredita na minuse po računima prosjek kamatnih stopa u travnju je iznosio 5,30 posto, dok je kod kredita po kreditnim karticama prosjek iznosio 4,72 posto”, navodi se u ranijoj analizi HNB-a.

Novo povećanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke, nema nikakve sumnje, dovest će do rasta troškova kredita i u Hrvatskoj. Koliko će kamatne stope na kredite rasti, ostaje za vidjeti nakon što odluka stupi na snagu u srijedu.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu